Područna služba u Zagrebu
Tvrtkova 5

Kontakt za korisnike:
informacije o stanju predmeta (mirovine, staž i dr.)
Tel:  45 95 473
        45 95 474
Fax: 45 95 624

pravni savjeti/tuzemstvo
Tel:  45 95 578
        45 95 717
Fax: 45 95 585

pravni savjeti/inozemstvo
Tel:  45 95 750
Fax: 45 95 543

Rješavanje u I. stupnju o zakonodavstvu države članice EU koje se primijenjuje na osiguranike i izdavanje potvrde A1 za izaslanje
Tel:  45 95 565
Fax: 45 95 528

Rješavanje o pravu na mirovinu primjenom pravnih propisa EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti
Tel:  45 95 711
Fax: 45 95 506

INFO TELEFONI
+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022

Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu
Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu mora ispunjavati uvjet starosti i uvjet staža.

Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom kada navrši 65 godina života i ako provede 15 godina u osiguranju.

Iznimno, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik (žena) kada navrši 15 godina mirovinskog staža.

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

U prijelaznom razdoblju od 2011. do 2029. godine žene će ostvarivati pravo na prijevremenu starosnu mirovinu pod sljedećim uvjetima navršene starosne dobi i mirovinskog staža:

Korištenje prijevremene starosne mirovine povezano je s trajnim odbitkom od mirovine. Za osiguranike - žene koje uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruju u prijelaznom razdoblju (od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2029.) postotci umanjenja utvrđuju se polaznim faktorom i ovise
o godini u kojoj se pravo na mirovinu priznaje, a propisani su u članku 28. ZID ZOMO.

Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik stječe od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim što se to pravo može ostvariti tek nakon prestanka osiguranja (zaposlenje, obavljanje obrtničke ili poljoprivredne djelatnosti i dr.).

Kada zahtjev za starosnom i prijevremenom starosnom mirovinom podnese nezaposlena osoba, odnosno osoba koja nije u osiguranju, tada ona ima pravo na mirovinu od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa, ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja.

Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.

Postupak za ostvarenje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu
može se podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja.

Da bi se osiguralo brže ostvarivanje prava na mirovinu u Zavodu, može se pokrenuti i tzv. postupak pretkompletiranja. Budućim umirovljenicima je omogućeno da šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu te tako, brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu.

Pravo na invalidsku mirovinu
Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na invalidsku mirovinu moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: postojanje invalidnosti i uvjet staža.

Invalidnost može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Invalidnost postoji:
• kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem,   radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome   osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad).

Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

Kada je kod osiguranika utvrđena profesionalna nesposobnost za rad utvrđuje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.

• Kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem,   nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad).

Uvjet staža je zadovoljen kada:
• Mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ako je invalidnost nastala zbog bolesti    ili ozljede izvan rada i to prije navršenih 65 godina života. Kao radni vijek uzima se broj punih    godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka invalidnosti.    Osiguraniku, koji je nakon navršene 20. godine života bio na redovitom školovanju i takvim    školovanjem stekao višu stručnu spremu, radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a    osiguraniku koji je stekao visoku stručnu spremu od navršene 26. godine života.

Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za razdoblje koje je osiguranik: proveo na odsluženju vojnog roka i/ili bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.

Ako je invalidnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Iznimno, pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik:
• kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. godine života, a ima višu stručnu spremu, ako je do dana    nastanka invalidnosti navršio staž osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima visoku    stručnu spremu ako je do dana nastanka invalidnosti navršio jednu godinu staža osiguranja i ako je    invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja
• kod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine života, ako je navršio najmanje jednu godinu staža    osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon    prestanka osiguranja.

Postupak ostvarivanja prava
Postupak se pokreće u povodu prijedloga za ocjenu radne sposobnosti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, ako se radi o zaposlenoj osobi, odnosno osobi sa svojstvom osiguranika ili na zahtjev stranke, ako je osoba nezaposlena, odnosno u trenutku podnošenja zahtjeva nema svojstvo osiguranika.

Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju priprema osiguranikov liječnik koju, zajedno sa svojim mišljenjem, dostavlja Zavodu radi vještačenja invalidnosti.

Opseg i sadržaj medicinske dokumentacije propisala je Vlada Republike Hrvatske, Uredbom o opsegu i sadržaju medicinske dokumentacije (Narodne novine 94/99).

Osiguranik kod kojega je invalidnost nastala kao posljedica radnje za koju je pravomoćnom presudom osuđen za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom ne stječe, odnosno gubi pravo na invalidsku mirovinu ostvarenu na temelju te invalidnosti s prvim danom idućega mjeseca od mjeseca u kojem je presuda donesena u kaznenom postupku i postala pravomoćna.

Ako u ovom slučaju postoji pravo članova obitelji osiguranika na uzdržavanje od osiguranika, njegova će se invalidska mirovina isplaćivati tim članovima obitelji u visini obiteljske mirovine.

Pravo na obiteljsku mirovinu

Uvjeti za osiguranika
Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu:
1. ako je osiguranik navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog     staža ili
2. ako je osiguranik ispunjavao uvjete o dužini mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku     mirovinu ili
3. ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili
4. ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranja osiguranika.

Uvjeti za članove obitelji
Udovica ili udovac ili izvanbračni drug, imaju pravo na obiteljsku mirovinu:
• ako su do smrti bračnog druga, po kojem im to pravo pripada, navršili 50 godina života ili
• ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupila opća nesposobnost za    rad ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili
• ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu,    a udovica/udovac ili izvanbračni drug, obavljaju roditeljsku dužnost prema toj djeci. Ako tijekom trajanja prava po toj osnovi nastupi opća nesposobnost za rad, zadržavaju pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. 

Ako udovica/udovac ili izvanbračni drug do smrti bračnog druga nisu navršili 50, ali su imali 45 godina života, imaju pravo na obiteljsku mirovinu kad navrše 50 godina života.
Udovica/udovac, koji su tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navršili 50 godina života zadržavaju to pravo trajno, a ako to pravo prestane prije navršene 50. godine života, ali nakon navršene 45. godine života, pravo na obiteljsku mirovinu mogu ponovno ostvariti kada navrše 50 godina života.
Udovica stječe pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti. U tom joj slučaju pravo na obiteljsku mirovinu pripada od dana smrti osiguranika.

Razvedeni bračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje.

Izvanbračni drug može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu pod istim uvjetima kao i udovica ili udovac, ako je izvanbračna zajednica postojala i trajala najmanje tri godine.

Dijete stječe pravo na obiteljsku mirovinu:
• ako je u trenutku smrti roditelja mlađe od 15 godina ili mlađe od 18 godina, ako je prijavljen službi    za zapošljavanje radi zaposlenja
• ako je nastupila opća nesposobnost za rad, do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku    mirovinu, tada ima pravo na obiteljsku mirovinu za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje
• ako je opća nesposobnost za rad nastupila nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na    obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava, ima pravo na obiteljsku mirovinu,    ako ga je umrli uzdržavao do svoje smrti
• ako je u trenutku smrti osiguranik na redovitom školovanju ili započne takvo školovanje nakon smrti    osiguranika. To pravo pripada djeci do kraja redovitog školovanja, ali najduže do navršene 26.    godine života. Ako je redovito školovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku    mirovinu i za vrijeme bolesti do navršene 26. godine života, kao i nakon tih godina, ali najviše    onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno    prije navršenih 26 godina života.

Dijete kod kojeg, tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, nastupi opća nesposobnost za rad, zadržava to pravo dok postoji takva nesposobnost.

Roditelj kojeg je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu:
• ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navršio 60 godina života
• ako je roditelj mlađi od 60 godina, ali je do smrti osiguranika ili korisnika prava nastala opća    nesposobnost za rad sve dok takva nesposobnost traje, a ako za vrijeme trajanja ovog prava    navrši 60, odnosno 50 godina života, trajno zadržava pravo na mirovinu.

Pravo na obiteljsku mirovinu ne može ostvariti član obitelji koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnka mirovine i za takvo je kazneno djelo osuđen pravomoćnom presudom, kao ni onaj koji se namjerno onesposobi za rad radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu (ne može po toj osnovi steći pravo na mirovinu).

Pravo na obiteljsku mirovinu gube stupanjem u brak udovica, odnosno udovac mlađi od 50 godina, osim ako to pravo imaju zbog opće nesposobnosti te djeca osiguranika, braća, sestre te druga djeca bez roditelja, osim djece koja su to pravo stekla zbog opće nesposobnosti za rad i djece koja se nalaze na redovitom školovanju.

Zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu podnosi se mjesno nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Uz zahtjev je potrebno priložiti:
• smrtni list
• vjenčani list
• rodne listove za sve članove obitelji koji traže da im se prizna pravo na mirovinu
• školske potvrde za djecu na redovitom školovanju
• izjavu jesu li članovi obitelji zaposleni, odnosno koriste li neku drugu mirovinu

Izmjenom Zakona određeno je da se u slučaju smrti korisnika pravo na obiteljsku mirovinu može steći najranije od prvoga dana sljedećeg mjeseca od mjeseca u kojem je korisnik umro. To znači da se pravo na obiteljsku mirovinu ne može priznati u tekućem mjesecu u kojem je korisnik umro, a može se priznati najranije od prvog dana sljedećeg mjeseca

Naknada zbog tjelesnog oštećenja
U slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik može ostvariti pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja. Pod tjelesnim oštećenjem podrazumijeva se gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela, što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore pri obavljanju životnih potreba, bez obzira uzrokuje li to oštećenje ili ne uzrokuje invalidnost. Tjelesna oštećenja i njihovi stupnjevi izražavaju se u postocima od 30 - 100% i sadržani su u zakonom utvrđenoj listi tjelesnih oštećenja. Naknada zbog tjelesnog oštećenja određuje se od posebno određene osnovice, u jednakoj svoti za svaki stupanj tjelesnog oštećenja i isplaćuje se korisniku, bez obzira na to je li zaposlen ili ne.

Određivanje mirovine i dodatak na mirovinu
Svotu mirovine čini umnožak osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine. Mirovinski faktor se određuje prema vrsti mirovine koja se ostvaruje, a aktualna vrijednost mirovine je utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod.

Osobni bodovi utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bod pomnoži s navršenim mirovinskim stažem i polaznim faktorom. Polazni faktor utječe na visinu mirovine u slučaju starosne mirovine i prijevremene starosne mirovine, tako što se:
• starosna mirovina povećava osiguraniku koji prvi put stječe pravo na mirovinu za 0,15% po mjesecu    kasnijeg stjecanja mirovine u odnosu na propisanu starosnu dob za tu mirovinu (najviše do 9%), a
• prijevremena starosna mirovina smanjuje osiguraniku od 0,15% do 0,34% zavisno od njegovog    mirovinskog staža i od broja mjeseci ranijeg stjecanja te mirovine u odnosu na propisanu starosnu    dob za starosnu mirovinu (najviše od 9% do 20,4%).

Prosječni vrijednosni bod računa se na temelju plaća ostvarenih u određenom obračunskom razdoblju, u odnosu na prosječnu plaću u Republici Hrvatskoj. Od 2010. izračun mirovine zasniva se na plaćama ostvarenim tijekom čitavog radnog vijeka.

Plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova pri izračunu mirovine, već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi, razmjerno stažu osiguranja u toj godini.

Uz svaku mirovinu, a na temelju posebnog zakona, određuje se i isplaćuje dodatak na mirovinu u određenom postotku od mirovine. Tako, na mirovine ostvarene u 2010. i narednim godinama – dodatak iznosi 27,0%, na svotu mirovine koja se isplaćuje.

Od 1. siječnja 2012. dodatak na mirovinu sastavni je dio mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Postupak ostvarivanja prava
Postupak ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja pokreće se na zahtjev osiguranika. U slučaju prava na temelju invalidnosti postupak se pokreće u povodu prijedloga izabranog liječnika medicine primarne zdravstvene zaštite, kada se radi o zaposlenoj osobi, odnosno osobi sa svojstvom osiguranika ili na zahtjev stranke, ako je osoba nezaposlena, tj. u trenutku podnošenja zahtjeva nema svojstvo osiguranika.

Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, u propisanom opsegu i sadržaju, priprema osiguranikov liječnik koju, zajedno sa svojim mišljenjem, dostavlja Zavodu radi vještačenja invalidnosti.
Po zahtjevu za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja donosi se rješenje, u kojem je naznačeno o kojem se pravu radi, od kada pripada pravo, svota mirovinskog primanja i ostalo od značaja za korisnika u određenom slučaju.

Rješenje o pravu iz mirovinskog osiguranja donosi nadležna područna služba, a protiv njega može se, u roku od 15 dana od primitka rješenja, uložiti žalba Središnjoj službi Zavoda u Zagrebu. Žalba se predaje preko područne službe koja je donijela rješenje.

Protiv drugostupanjskog rješenja donesenog u povodu žalbe, koje je donijela Središnja služba Zavoda, može se tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. Rok za ovu tužbu je 30 dana od dana primitka drugostupanjskog rješenja.

Isplata mirovine
Mirovine i naknada zbog tjelesnog oštećenja utvrđuju se u mjesečnoj svoti i isplaćuje unatrag, za svaki protekli mjesec. Mirovine se isplaćuju bez ograničenja u Republici Hrvatskoj, a u inozemstvo –
u skladu s ugovorom o socijalnom osiguranju ili na temelju uzajamnosti (reciprociteta).

Za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti prekida se isplata mirovine i uspostavlja se svojstvo osiguranika, a nakon najmanje jedne godine provedene u osiguranju, korisnik mirovine može, pod određenim uvjetima, zatražiti ponovno određivanje mirovine, o čemu se donosi rješenje.