Na temelju članka 57

Na temelju članka 57. točke 8. Poslovnika Gradske skupštine Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/09, 6/13 i 7/14), u vezi s člankom 113. stavkom 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13) Odbor za Statut, Poslovnik i propise, na 56. sjednici, 15. veljače 2016., utvrdio je pročišćeni tekst Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/01), Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/02), Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), Odluke o izmjenama dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/06), Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09), Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/09), Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) i Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u kojima je utvrđeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

 

KLASA: 021-05/16-003/34

URBROJ: 251-01-06-16-1

Zagreb, 15. veljače 2016.

Predsjednik

Odbora za Statut, Poslovnik i propise

Ratko Maričić, dipl. iur., v.r.

 

 

ODLUKA

o donošenju Prostornoga plana Grada Zagreba

(pročišćeni tekst)

 

I. TEMELJNE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Donosi se Prostorni plan Grada Zagreba (u nastavku teksta: Prostorni plan) što ga je izradio Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, 2001.

Donose se Dopune Prostornog plana Grada Zagreba, što ih je izradila Urbanistica d.o.o. iz Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet te koordinatorom izrade Zavodom za prostorno uređenje Grada Zagreba 2015. godine, u svrhu usklađenja sukladno članku 201. Zakona o prostornom uređenju.

Odredbom članka 1. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

Donose se Izmjene i dopune Prostornoga plana Grada Zagreba (u nastavku teksta: Prostorni plan Grada Zagreba - izmjene i dopune), što ih je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba 2014. godine u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

Donose se Izmjene i dopune Prostornoga plana Grada Zagreba (u nastavku teksta: Prostorni plan Grada Zagreba - izmjene i dopune), što ih je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba 2009. godine u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/09) iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

Donose se Izmjene i dopune Prostornoga plana Grada Zagreba (u nastavku teksta: Prostorni plan Grada Zagreba - izmjene i dopune), što ih je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba 2008. godine u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

Prostornim se planom, u skladu sa Strategijom i Programom prostornoga uređenja Republike Hrvatske, poštivanjem društveno-gospodarskih, prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, razrađuju načela prostornog uređenja i utvrđuju ciljevi prostornog razvoja te organizacija, zaštita, korištenje i namjena prostora Grada Zagreba.

Prostorni plan sadrži prostornu i gospodarsku strukturu Grada Zagreba, sustav središnjih naselja, sustav razvojne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, prostornih mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanje i unapređenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za Grad Zagreb kao što su svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija građevinskog i drugog zemljišta.

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) dosadašnji stavci 2. i 3. postali su stavci 3. i 4.

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/09) dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postali su stavci 3., 4. i 5.

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) dosadašnji stavci 2. do 5. postali su stavci 3. do 6.

Odredbom članka 1. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5. i 6. postali su stavci 3., 4., 5., 6. i 7.

 

Članak 2.

 

Prostorni plan obuhvaća područje Grada Zagreba utvrđeno Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99 i 128/99), površine oko 640 km2 sa 70 naselja.

Naselja u sastavu Grada Zagreba su:

-  grad Zagreb;

-  naselja u južnom dijelu: Botinec, Brebernica, Brezovica, Buzin, Demerje, Desprim, Donji Čehi, Donji Dragonožec, Donji Trpuci, Drežnik Brezovički, Goli Breg, Gornji Čehi, Gornji Dragonožec, Gornji Trpuci, Grančari, Havidić Selo, Horvati, Hrašće Turopoljsko, Hrvatski Leskovac, Hudi Bitek, Ježdovec, Kupinečki Kraljevec, Lipnica, Lučko, Mala Mlaka, Odra, Odranski Obrež, Starjak, Strmec, Veliko Polje i Zadvorsko;

-  naselja u istočnom dijelu: Adamovec, Belovar, Blaguša, Budenec, Cerje, Dobrodol, Drenčec, Dumovec, Đurđekovec, Gajec, Glavnica Donja, Glavnica Gornja, Glavničica, Goranec, Ivanja Reka, Jesenovec, Kašina, Kašinska Sopnica, Kučanec, Kučilovina, Lužan, Markovo Polje, Moravče, Paruževina, Planina Donja, Planina Gornja, Popovec, Prekvršje, Prepuštovec, Sesvete, Soblinec, Šašinovec, Šimunčevec, Vuger Selo, Vugrovec Donji, Vugrovec Gornji, Vurnovec i Žerjavinec.

Granice obuhvata Prostornoga plana prikazane su na grafičkim prikazima navedenima u članku 3. pod B.

 

Članak 3.

 

Prostorni plan sadržan je u elaboratu "Prostorni plan Grada Zagreba" što se sastoji od:

 

A. Tekstualnog dijela u knjizi: "Prostorni plan Grada Zagreba"

 

I. OBRAZLOŽENJE

 

1. POLAZIŠTA

1.1.          Položaj, značenje i posebnosti gradskog područja u odnosu na prostor i sustave Države

1.1.1.      Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.2.      Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.3.      Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i ocjena postojećih prostornih planova

1.1.4.      Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

 

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVITKA I UREĐENJA

2.1.          Ciljevi prostornog razvitka regionalnoga, državnog i međunarodnog značenja

2.1.1.      Razvoj posebnih funkcija i značajnih infrastrukturnih sustava

2.1.2.      Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.3.      Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2.         Ciljevi prostornog razvitka županijskog značenja

2.2.1.      Demografski razvitak

2.2.2.      Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.2.3.      Razvoj naselja, društvene, prometne i druge infrastrukture

2.2.4.      Zaštita krajobraznih vrijednosti i očuvanje prostornog identiteta

2.2.5.      Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.         Ciljevi prostornog uređivanja naselja grada Zagreba

2.3.1.      Ciljevi prostornog uređivanja grada Zagreba

2.3.2.      Ciljevi prostornog uređivanja Sesveta

2.3.3.      Ciljevi prostornog uređivanja naselja na području Grada Zagreba

2.3.4.      Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.5.      Unapređivanje uređivanja naselja

2.3.6.      Unapređivanje komunalne infrastrukture

 

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornih struktura Grada Zagreba u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja Grada Zagreba i Države.

3.1.1.      Osnovne odrednice za razvitak i smještaj u gradskom prostoru

3.1.2.      Projekcije demografskog i gospodarskog rasta

3.2.          Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora

3.2.1.      Građevinska područja naselja

3.2.2.      Izgrađene strukture i korištenje prostora izvan građevinskih područja naselja

3.2.3.      Poljoprivredne površine

3.2.4.      Šumske površine

3.2.5.      Vodne površine

3.2.6.      Ostale površine

3.2.7.      Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture izvan naselja, poljoprivredne i šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)

3.3.         Sustav središnjih naselja i razvojnih središta

3.3.1.      Naselja Grada Zagreba i procesi urbanizacije

3.3.2.      Grad Zagreb u mreži središnjih naselja Hrvatske

3.3.3.      Projekcija sustava središnjih naselja unutar Grada Zagreba

3.4.         Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.5.         Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.5.1.      Kulturna dobra

3.5.2.      Zaštita prirode

3.5.3.      Biološka raznolikost

3.5.4.      Područja posebnih ograničenja u korištenju

3.5.5.      Iskaz površina za vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne i kulturno-povijesne cjeline i vrijednosti)

3.5.6.      Gradski projekti kao dio sustava reprodukcije Grada

3.6.         Razvoj infrastrukturnih sustava

3.6.1.      Prometni sustav

3.6.2.      Vodnogospodarski sustav

3.6.3.      Energetski sustav

3.7.         Postupanje s otpadom

3.8.         Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 3. podtočka 1. je izmijenjena.

 

4. IZRAZI I POJMOVI

 

5. LITERATURA I IZVORI

 

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

 

1.        UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI I UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA

2.        UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1.     Uvjeti za određivanje građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja

2.2.     Građevine od važnosti za Državu i Grad Zagreb

2.3.     Građevinska područja 68 naselja

1.        Izgrađene površine

2.        Neizgrađene površine, površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava i druge površine

2.4.     Izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja

1.        Građevine koje se mogu graditi u izdvojenim građevinskim područjima

2.        Građevine koje se mogu graditi izvan građevinskih područja

3.        UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU       

3.1.     Proizvodna i poslovna namjena

3.2.     Pretežno ugostiteljsko-turistička namjena

3.3.     Poljoprivreda

3.4.     Eksploatacija mineralnih sirovina

3.5.     Šumarstvo

4.        UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU

5.        UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

5.1.     Prometni infrastrukturni sustavi

5.2.     Vodnogospodarski sustav

5.3.     Energetski sustav

5.4.     Telekomunikacije

5.5.     Groblja

6.        MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

6.1.     Prirodni krajobraz

6.2.     Gradske i seoske cjeline

6.3.     Kultivirani krajobraz

7.        MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

7.1.     Prirodne vrijednosti

7.2.     Područja posebnih ograničenja u korištenju

7.3.     Kulturno-povijesni objekti i cjeline

8.        POSTUPANJE S OTPADOM

9.        MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

10.      MJERE PROVEDBE PLANA

10.1.   Obveza izrade prostornih planova

10.2.   Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera

10.3.   Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru

10.4.   Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) točka 10.1. je izmijenjena.

 

B. Grafičkoga dijela što sadrži:

a. kartografske prikaze u mjerilu 1:25.000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015.

1.   KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.B. Promet, Pošta i telekomunikacije - izmjene i dopune 2009.

2.   INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, 2.A. Energetski sustav - izmjene i dopune 2014.

2.   INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, 2.B. Vodnogospodarski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - izmjene i dopune 2014.

3.   UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 3.A. Uvjeti korištenja - izmjene i dopune 2014.

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - dopune 2015.

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), pod točkom B.a. kartografski prikazi pod rednim brojevima 1.A. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Površine za razvoj i uređenje, 2.B. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Vodnogospodarski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada, 3.A. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, Uvjeti korištenja i 3.B. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, zamijenjeni su novim kartografskim prikazima.

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/06), pod točkom B.a. kartografski prikazi pod rednim brojem 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - izmjene i dopune, 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.B. Promet, Pošta i telekomunikacije, 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, 2.A. Energetski sustav, 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, 2.B. Vodnogospodarski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - izmjene i dopune, 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 3.A. Uvjeti korištenja - izmjene i dopune i 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - izmjene i dopune, zamijenjeni su novim kartografskim prikazima.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/09) stavku 1. kartografski prikaz 1.B. zamijenjen je kartografskim prikazom: "1.B. Promet, Pošta i telekomunikacije - izmjene i dopune 2009."

Odredbom članka 2. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki B.a. riječi: "1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA 1.A. Površine za razvoj i uređenje - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015.", a riječi: "3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - dopune 2015.".

b. kartografske prikaze u mjerilu 1:5.000:

Građevinska područja naselja - dopune 2015.

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/06), pod točkom B.b. kartografski prikazi u mjerilu 1:5000 "Građevinska područja naselja" zamijenjeni su novim kartografskim prikazima "Građevinska područja naselja - izmjene i dopune 2005."

Odredbom članka 2. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki B.b. riječi: "Građevinska područja naselja - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "Građevinska područja naselja - dopune 2015.".

c. kartograme

1.  Teritorijalno-politički ustroj

2.  Razvrstaj državnih i županijskih cesta

3.  Sustav središnjih naselja i razvojnih središta

4.  Postupanje s otpadom - izmjene i dopune 2014. i drugi kartogrami sadržani u tekstualnom dijelu elaborata

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), pod točkom B.c. izmijenjen je kartogram "Postupanje s otpadom" i zamijenjen. je novim kartogramom "Postupanje s otpadom - izmjene i dopune".

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/06), pod točkom B.c. kartogram "4. Postupanje s otpadom - izmjene i dopune" zamijenjen je novim kartogramom "Postupanje s otpadom - izmjene i dopune 2005."

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) pod naslovom "B. Grafičkog dijela što sadrži:" iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka "2008." zamijenjena je brojkom "2014."

 

C. Sastavni dijelovi Prostornog plana su elaborati:

1.  Grad Zagreb i Zagrebačka županija - temeljna zajednička polazišta za planiranje prostora (Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, Zagreb, 1999.);

2.  Seizmološka i seizmotektonska studija, (Prelogović E., Kuk V., Zagreb, 1999.);

3.  Sprječavanje nepovoljna utjecaja buke na okoliš (SONUS d.o.o., Zagreb, 2000.);

4.  Projekt kompleksnih geotehničkih i seizmičkih istraživanja za potrebe planiranja i građenja na području Grada Zagreba (Ortolan, Ž., Grubić, N., Mavar, R., Aničić, D., Petrić-Jankov, T. Vukelić, I., Kelemen Pepeonik, V. & Mikulić, A., Institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za geotehniku, Zagreb, studeni 2000.)

5.  Detaljna inženjerskogeološka karta Podsljemenske urbanizirane zone mjerila 1: 5.000 (DIGK - faza I.)., Hrvatski geološki institut, Zagreb srpanj 2008.

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/02), pod točkom C pod 1. iza riječi "prosinac 2002.)" brisana je točka zarez i dodane su riječi "za područja 68 naselja;".

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), pod točkom C. brisan je redni broj 1., a redni brojevi 2., 3., 4. i 5. postali su rednim brojevima 1., 2., 3. i 4.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) pod točkom C iza točke 4. dodana je nova točka 5.

 

D. Prilog Prostornom planu je elaborat:

Konzervatorska podloga - Knjiga 1. Nepokretna kulturna dobra, Knjiga 2. Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode s mjerama zaštite i uređenja (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb prosinac 2000./revizija ožujak 2003.) i Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra, revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, svibanj 2012.).

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/02),iza točke C. dodana je nova točka D.

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), točka D. je izmijenjena.

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/06), u točki D. iza riječi "ožujak 2003.)." brisana je točka zarez i dodane su riječi: "i Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra, revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, rujan 2004.)."

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) pod naslovom "D. Prilog Prostornom planu je elaborat:" u stavku 1. riječi: ", rujan 2004." zamijenjene su riječima: "svibanj 2012.".

Prostorni plan iz stavka 1. točaka A. i B. ovoga članka i elaborati iz točke C. ovoga članka koji čine sastavni dio Prostornoga plana, ovjereni pečatom Gradske skupštine i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni su dijelovi ove odluke.

Izmjene i dopune kartografskih prikaza iz točke B.a. pod rednim brojevima 1.A., 2.B., 3.A. i 3.B., ovjereni pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni su dio ove odluke.

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), iza stavka 2. dodan je novi stavak 3.

Izmjene i dopune kartografskih prikaza iz točke B.a. pod rednim brojevima 1.A., 1.B., 2.A., 2.B., 3.A. i 3.B. ovjerene pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni su dio ove odluke.

Odredbom članka 1. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/06), iza stavka 3. dodan je novi stavak 4.

Izmjene i dopune kartografskih prikaza iz točke B.a i B.b. ovjerene pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni su dio ove odluke.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) iza stavka 3. dodan je novi stavak 4.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u cijelom članku iza teksta: "- izmjene i dopune", brojka "2005." zamijenjena je brojkom "2008."

Dopune kartografskih prikaza iz točke B.a. pod rednim brojevima 1.A. i 3.B. i kartografskih prikaza iz točke B.b. ovjereni pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni su dio ove odluke.

Odredbom članka 2. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki D. iza stavka 5. dodan je stavak 6.

 

Članak 4.

 

U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se rabe imaju sljedeće značenje:

1. Grad Zagreb - označava Zagreb, teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave i uprave s položajem županije;

2. grad Zagreb - označava naselje Zagreb sa statusom grada; 

3. građevinska područja 68 naselja - su građevinska područja 68 naselja južnog i istočnog dijela Grada Zagreba, te građevinska područja dijela naselja grad Zagreb i dijela naselja Sesvete što su izvan granica područja za koja se donose generalni urbanistički plan grada Zagreba i generalni urbanistički plan Sesveta;

4. Generalni urbanistički plan grada Zagreba (GUP grada Zagreba) - je prostorni plan lokalne razine čiji je obuhvat građevinsko područje naselja grad Zagreb (dio) i koji je određen Prostornim planom;

5. Generalni urbanistički plan Sesveta (GUP Sesveta) - je prostorni plan lokalne razine čiji je obuhvat građevinsko područje naselja Sesvete (dio) i koji je određen Prostornim planom;

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točkama 4. i 5. riječi: "dokument prostornog uređenja" zamijenjene su riječima: "prostorni plan lokalne razine".

6. prostorni planovi državne razine su prostorni planovi područja posebnih obilježja;

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) točka 6. je izmijenjena.

6.a. prostorni planovi užeg područja su GUP grada Zagreba, GUP Sesveta i urbanistički planovi uređenja;

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) iza točke 6. dodana je nova točka 6.a.

7. dijelovi (etaže) građevine:

7.1 podzemna etaža - je podrum (Po),

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) točka 7.1. je izmijenjena.

7.2. nadzemne etaže - su suteren (S), prizemlje (P), kat (K), potkrovlje (Pk) i uvučeni kat;

-  potkrovlje - najveći gabarit potkrovlja određen je najvećom visinom nadozida 120 cm, mjerenom u ravnini pročelja građevine i nagibom krova do 450, mjereno u visini nadozida;

-  uvučeni kat - najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine;

8. građevinska (bruto) površina (GBP) zgrade - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uračunava površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade;

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) točka 8. je izmijenjena.

9. građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu odnosno zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja;

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) točka 9. je izmijenjena.

10. individualna građevina - obiteljska građevina stambene ili pretežito stambene namjene, s najviše dva stana; najveće visine tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže;

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 10. riječi u zagradi "(suteren, prizemlje, kat, potkrovlje)" i "(podrum ili pretežito ukopana etaža)" su brisane.

11. izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja - su:

-  građevinska područja izdvojena od građevinskih područja naselja;

-  prostori izvan građevinskih područja naselja na kojima se planira izgradnja u skladu sa zakonom, posebnim propisima i odredbama ove odluke;

12. izgrađenost građevne čestice - odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima;

13. kartogram - grafički prilog Prostornog plana u formatu A3 ili A4 koji se uvezuje u tekstualni dio elaborata Prostornog plana;

14. koridor za javnu cestu

-  za planiranu javnu cestu: prostor unutar kojeg se osniva građevna čestica javne ceste, čije se regulacijske linije u pravilu poklapaju s linijama koridora,

-  za postojeću javnu cestu: postojeće stanje izvedenosti prometne površine;

15. manje gospodarske građevine - su građevine s pretežno zanatskim, manjim prerađivačkim, ugostiteljskim i sličnim djelatnostima što ne smetaju okolišu i uvjetima stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama;

16. niska stambena građevina - građevina stambene ili pretežito stambene namjene, s više od dva stana najveće visine tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže;

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 16. riječi u zagradi "(suteren, prizemlje, kat, potkrovlje)" i "(podrum ili pretežito ukopana etaža)" su brisane.

17. obiteljsko seosko gospodarstvo je osnovni oblik proizvodnog organiziranja u poljoprivredi s proizvodnjom jednog ili više poljoprivrednih proizvoda (ratarskih, stočarskih, voćarskih, vrtlarskih, vinogradarskih, peradarskih) u svoje ime i za svoj račun;

18. poljoprivredne građevine - su staje sa sjenikom, svinjci, kokošinjci, prostori za spremanje poljoprivrednih strojeva, kuničnjaci, pčelinjaci i sl.;

19. pomoćne građevine - su garaže, drvarnice, spremišta i sl.;

20. posebni programi - gradski i drugi projekti od javnoga interesa;

21. poslovne građevine - su one u kojima se obavlja pretežito uslužna, trgovačka, komunalno-servisna djelatnost ili u kojima prevladavaju uredske prostorije;

22. postojeće stanje izvedenosti prometne površine - prometna površina koja se kao takva u naravi koristi, odnosno: katastarska čestica prometne površine evidentirana u katastarskom operatu, dio druge katastarske čestice na kojemu je kao stvarni način uporabe u katastarskom operatu evidentirana prometna površina ili prometna površina ucrtana u odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi;

23. prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina, bez podzemne ili nadzemne gradnje ili natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.;

24. rezervacija proširenja postojeće ulice - prostor rezerviran za proširenje postojeće prometne površine - ulice, unutar kojega do realizacije proširenja ulice nije moguća gradnja građevina, sadnja visokog raslinja; niti uređenje potrebnih parkirališnih mjesta ili prirodnog terena određenih ovom odlukom.

Širina prostora rezerviranog za proširenje postojeće ulice određena je odredbama članka 10., točke 5.1.2. ove odluke ili kartografskim prikazima;

25. stambena građevina - je individualna građevina i niska stambena građevina;

26. stambena građevina s obzirom na način izgradnje može biti:

-  slobodnostojeća - građevina čija su sva pročelja odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina;

-  poluugrađena - građevina čije se jedno pročelje nalazi na nekoj od međa susjednih građevnih čestica, a ostala pročelja su odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina, osim kada se građevni pravac određuje prema postojećem susjednom objektu;

-  građevina u nizu - građevina čija se dva pročelja nalaze na međama susjednih građevnih čestica, a ostala pročelja su odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina, osim kada se građevni pravac određuje prema postojećem susjednom objektu;

27. visina (h) građevine - visina mjerena od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja ili tavana. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena);

28. vodno dobro je skup zemljišnih čestica, i to: vodonosna i napuštena korita površinskih kopnenih voda, zemljište uz vodotoke potrebno za njihovo reguliranje i zaštitu od poplava, te otoci nastali u presušenom vodonosnom koritu (Zakon o vodama);

29. izgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno ovim planom koje je izgrađeno;

30. neizgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno ovim planom planirano za daljnji razvoj;

31. neuređeni dio građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog područja određen ovim planom za koji je propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja.

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) stavak 1. je izmijenjen.

Odredbom članka 3. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u stavku 1. iza točke 28. točka je zamijenjena točkom sa zarezom i dodane su točke 29., 30. i 31.

Pojmovi iz stavka 1. ovog članka pod rednim brojevima 6.- 31. odnose se na područja 68 naselja, što su izvan obuhvata GUP-a grada Zagreba i GUP-a Sesveta.

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

Odredbom članka 3. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u stavku 2. redni broj: "28." zamijenjen je rednim brojem: "31.".

Sadržaj odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba podijeljen je na temeljne odredbe (članci 1.-4.), odredbe za provođenje (članci 5.-15.), te prijelazne i završne odredbe.

Odredbom članka 3. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u stavku 3. iza riječi: "završne odredbe" stavljena je točka, a riječi: "(članci 16.-26.)." su brisane.

Temeljne odredbe i završne odredbe sadržane su u člancima koji se sastoje od stavaka, rednih brojeva i alineja.

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) dosadašnji stavci 2. i 3. postali su stavci 3. i 4.

Odredbe za provođenje se sastoje od članaka koji su zbog opsežnosti materije podijeljeni na točke (npr. točka 2., točka 2.2.3., 2.2.4.1. itd.), na podtočke (2.), odlomke i alineje.

U kartografskim prikazima korišteni simboli označavaju samo načelnu lokaciju.

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) iza dosadašnjeg stavka 4. koji je postao stavak 5. dodan je novi stavak 6.

 

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

 

Članak 5.

 

Polazišta i ciljevi

 

Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske razvijat će se i urbano obnavljati usporedo i u međuzavisnosti s uravnoteženim i ravnomjernim razvitkom cijele Države i principima održivog razvitka.

Razvitak i urbana obnova Grada Zagreba temelje se na polazištu o novom položaju Grada kao središta Države i obvezama koje iz toga proizlaze.

Ciljevi koji će se u prostornom razvoju Grada Zagreba postići su:

-  povezivanje osobitosti hrvatskih prostora, gradova i zavičaja u nastupu Zagreba i Hrvatske pred Europom i svijetom kroz znanstvene, kulturne i državne institucije u njihovoj suradnji i povezivanju na području znanosti, kulture, gospodarskih, političkih i drugih kontakata;

-  očuvanje identiteta i održivi razvitak Zagreba kao hrvatskog nacionalnog središta usklađivanjem razvitka Zagreba sa razvitkom gravitacijskog i utjecajnog područja, stalnim poboljšavanjem materijalnog i duhovnog blagostanja i kvalitete života i okoliša s visokim urbanim i komunalnim standardom;

-  očuvanje prirodnih i povijesnih vrijednosti te zaštita okoliša sustavnim evidentiranjem i sanacijom ugroženih vrijednosti: povijesne jezgre grada Zagreba, Medvednice, rijeke Save i savskog vodonosnika, biološke raznolikosti unutar gradskog područja kao što su Savica, Bundek i medvednički potoci, reljefne raznolikosti, šuma, park-šuma, te očuvanih manjih šumskih površina;

-  uspostavljanje ravnoteže između izgrađenih i neizgrađenih prostora te neširenja građevinskih područja ograničavanjem širenja građevinskih područja uvažavajući povijesne matrice naselja, utvrđivanjem granica kompatibilnosti radnih i drugih sadržaja sa stanovanjem, formiranjem posebnih zona za posebne razvojno zanimljive sadržaje (komercijalni centri, tehnološki parkovi i dr.);

-  određivanje sustava središnjih naselja i mjera za ubrzavanje njihova razvitka povećavanjem atraktivnosti središnjih i drugih naselja na području Grada, poboljšavanjem društvene i komunalne infrastrukture (školstvo, zdravstvo, socijalna i duhovna skrb, kvalitetna opskrba), te formiranjem mjesta za okupljanje građana;

-  osiguravanje prostora i koridora za prometnice i njihovo održavanje, energetiku i komunalnu infrastrukturu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom rekonstrukcijom i dograđivanjem komunalno-prometnih građevina radi stvaranja uvjeta za prometno čvorište međunarodnog, državnog i regionalnog značenja, poboljšavanja komunalnog standarda, te prometne i druge povezanosti prigradskih i drugih prostora;

-  uređenje prostora za osobe s dodatnim i posebnim potrebama.

Zbog očekivanog ravnomjernijeg regionalnog demografskog razvitka Hrvatske te usporavanja migracija u velike gradove, očekuje se da će se u Gradu Zagrebu, a polazeći od rezultata Popisa stanovništva 2001., u razdoblju 2001.-2015. ukupan broj stanovnika povećavati po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,35, te se prognozira da će do 2015. ukupan broj stanovnika biti oko 820.000, a broj privremeno prisutnih oko 40.000. Prognoza pretpostavlja poduzimanje mjera aktivne populacijske politike.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), u četvrtom odlomku izmijenjen je tekst iza riječi "u Gradu Zagrebu".

Planira se da će ukupan broj stambenih jedinica 2015. biti oko 344.000, od čega za stalno stanovanje 334.000, a sukladno dinamičnijem trendu ukupne stambene gradnje od rasta stanovništva.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), odlomak peti je izmijenjen.

Prostornim planom određeni su: korištenje i osnovna namjena prostora Grada Zagreba, infrastrukturni sustavi i mreže, te uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

Prostornim planom utvrđena su građevinska područja dijela naselja grad Zagreb i dijela naselja Sesvete za koja će se, u skladu s ovom odlukom, izraditi Generalni urbanistički plan grada Zagreba (u nastavku teksta: GUP grada Zagreba) i Generalni urbanistički plan Sesveta (u nastavku teksta: GUP Sesveta).

Građevinska područja 68 naselja južnog i istočnog dijela Grada Zagreba, te građevinska područja dijela naselja grad Zagreb i dijela naselja Sesvete što su izvan granica područja za koja će se, u skladu s ovom odlukom, izraditi generalni urbanistički planovi grada Zagreba i Sesveta utvrđena su u Prostornom planu (u nastavku teksta: građevinska područja 68 naselja).

 

Članak 6.

 

1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI TE UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA

 

1.1.

Prostornim planom određena je osnovna namjena, korištenje i zaštita prostora i prikazana na kartografskim prikazima što su sastavni dio Prostornoga plana.

U građevinskim područjima 68 naselja, granice između prostora namjena, korištenja, uređenja i zaštite prostora očitavaju se u skladu s mjerilima u kojima se prikazuju:

A. mjerilo 1:25.000;

B. mjerilo 1:5.000

i grafičkim točnostima koje iz toga proizlaze.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/02), u točki 1.1. stavak 2. je izmijenjen.

 

1.2.

Detaljnije razgraničavanje prostora Grada prema temeljnim obilježjima, namjenama, oblicima korištenja i zaštite, prikazanim u Prostornom planu na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25.000, određuje se GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta, urbanističkim planovima uređenja i pojedinačnim aktima što se izdaju u skladu sa zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja i posebnim odrednicama ove odluke.

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 1.2. iza riječi: "detaljnijim planovima", dodane su riječi: "prostornog uređenja", a iza riječi: "prostornom uređenju", dodane su riječi: "i gradnji".

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 1.2. riječi: "detaljnijim planovima prostornog uređenja" zamijenjene su riječima: "urbanističkim planovima uređenja", riječi: "lokacijskim dozvolama" zamijenjene su riječima: "pojedinačnim aktima", riječ: "izrađuju" zamijenjena je riječju: "izdaju", a riječi: "Zakonom o prostornom uređenju i gradnji" zamijenjene su riječima: "zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja".

 

1.3.

Prema temeljnim obilježjima prostor Grada Zagreba dijeli se na:

-  četiri reljefno različita prostora tj. na velike prirodne cjeline: goru Medvednicu, prigorje Medvednice i brežuljke Vukomeričkih gorica, te nizinski prostor savske aluvijalne ravnice;

-  prostore veće koncentracije stanovništva i aktivnosti što se u Prostornom planu odražavaju kao građevinska područja naselja i na njihove međuprostore što su po svom karakteru pretežito neizgrađeni (te su planirani kao šume, poljoprivredne površine, vodne površine), osim namjena što se mogu graditi izvan građevinskih područja naselja;

-  prostore prirodne i kulturne baštine koji se radi posebnih vrijednosti koriste pod posebnim uvjetima te na ostale prostore;

-  prostore čije karakteristike zahtijevaju posebna ograničenja u prostoru (krajobraz, tlo, vode) i na ostale prostore;

-  prostore primjene posebnih mjera i zaštite uređenjem zemljišta i na ostale prostore;

-  prostore koji traže posebne mjere sanacije radi zaštite posebnih vrijednosti i ostale prostore;

-  prostore primjene planskih mjera zaštite i na ostale prostore.

 

A. Kartografski prikazi u mjerilu 1:25.000

 

1.4.

Osnovna namjena i korištenje prostora određena u Prostornom planu prikazana je na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015. u mjerilu 1:25.000 i to:

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 1.4. iza riječi: "prikazu 1." dodana je oznaka "A.", a iza riječi: "PROSTORA" stavljen je zarez i dodane su riječi: "Površine za razvoj i uređenje - izmjene i dopune 2008."

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 1.4. stavku 1. iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamijenjena je brojkom: "2014.".

Odredbom članka 4. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki 1.4. riječi: "1.A KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Površine za razvoj i uređenje - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015.".

 

-  građevinska područja grada Zagreba i Sesveta i 68 naselja, određuju njihov izgrađeni i neizgrađeni dio, odnosno površine predviđene za njihov razvoj;

-  izgrađene strukture izvan građevinskih područja grada Zagreba i Sesveta te 68 naselja određene kao izdvojena građevinska područja za gospodarsku namjenu (proizvodnu i poslovnu, odnosno proizvodno-poslovnu, poljoprivrednu, ugostiteljsko-turističku) i sportsko-rekreacijsku namjenu;

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 1.4. alineji 2. riječ: "športsko" zamijenjena je riječju: "sportsko".

-  poljoprivredne površine određene kao osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla;

-  šumske površine određene kao gospodarske, zaštitne i šume posebne namjene;

-  vode i vodno dobro određene kao vodotoci, jezera, akumulacije i retencije, uređeni i neuređeni inundacijski pojas, te ostale površine koje čine vodno dobro;

-  ostale površine određene kao posebna namjena, površine infrastrukturnih sustava i groblja.

 

1.5.

Na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015. u mjerilu 1:25.000 shematski su prikazani prostori namjena što su od važnosti za Državu i Grad Zagreb i oni se očitavaju i tumače kao načelne planske kategorije, koje se detaljnije razrađuju u generalnim urbanističkim planovima grada Zagreba i Sesveta i drugim prostornim planovima u skladu sa zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja.

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), točka 1.5. je izmijenjena.

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 1.5. iza riječi: "i dopune" dodana je brojka "2008.", iza riječi: "drugim" riječ: "planovima" zamijenjena je riječima: "dokumentima prostornog uređenja", a na kraju stavka točka je zamijenjena zarezom i dodane su riječi: "i gradnji."

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 1.5. iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamijenjena je brojkom: "2014.", riječi: "dokumentima prostornog uređenja" zamijenjene su riječima: "prostornim planovima", a riječi: "Zakonom o prostornom uređenju i gradnji" zamijenjene su riječima: "zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja".

Odredbom članka 4. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki 1.5. riječi: "1.A KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Površine za razvoj i uređenje - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015.".

 

1.6.

Prostori što se koriste i štite pod posebnim uvjetima prikazani su i razgraničeni na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - dopune 2015. u mjerilu 1:25.000, i to:

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 1.6. iza riječi: "prikazu 3" dodana je oznaka "B.", a iza riječi: "PROSTORA," dodane su riječi: "Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - izmjene i dopune 2008."

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 1.6. iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamijenjena je brojkom: "2014.".

Odredbom članka 4. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki 1.6. stavku 1. riječi: "3. B. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - dopune 2015.".

(1.) područja što traže posebne uvjete korištenja kao što su:

-  prirodna baština i zaštićene prirodne vrijednosti,

-  graditeljska, arheološka, memorijalna i etnološka baština, povijesne graditeljske cjeline, te povijesni sklop i građevina;

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 1.6. u podtočki (1.), u alineji 1. riječi: "zaštićeni dijelovi prirode" zamijenjene su riječima: "zaštićene prirodne vrijednosti".

(2.) područja posebnih ograničenja u korištenju kao što su:

-  krajobraz,

-  tlo,

-  vode i vodno dobro;

(3.) područja očuvanja jedinog preostalog resursa zdrave pitke vode kao što su:

-  vodonosno područje,

-  vodozaštitna područja (I., II. III. zona zaštite izvorišta).

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 1.6. u podtočki (3.), u alineji 2. iza riječi: "zaštite" dodana je riječ: "izvorišta".

Pri razgraničavanju prostora iz odlomka 1. ove podtočke od ostalih prostora granice se određuju u korist zaštite prostora.

 

1.7.

Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prikazana su i razgraničena na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - dopune 2015. u mjerilu 1:25.000, i to:

-  uređivanjem zemljišta,

-  zaštitom posebnih vrijednosti i obilježja,

-  određivanjem područja i dijelova primjene posebnih planskih mjera prostornog uređenja i zaštite.

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 1.7. iza riječi: "prikazu 3." dodana je oznaka "B.", a iza riječi: "PROSTORA," dodane su riječi: "Područje primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - izmjene i dopune 2008."

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 1.7. iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamijenjena je brojkom: "2014.".

Odredbom članka 4. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki 1.7. riječi: "3. B. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - dopune 2015.".

 

B. Kartografski prikazi u mjerilu 1:5.000

 

1.8.

Na kartografskom prikazu Građevinska područja naselja - dopune 2015. u mjerilu 1:5.000 određeno je razgraničenje između građevinskih područja naselja te izdvojenih građevinskih područja za namjene koje po zakonu moraju biti u građevinskom području, od ostalog prostora planiranog kao poljoprivredne površine, šumske površine, vode i vodno dobro, posebna namjena, površine infrastrukturnih sustava i groblja.

Odredbom članka 4. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki 1.8. riječi: "Građevinska područja naselja" zamijenjene su riječima: "Građevinska područja naselja - dopune 2015.".

 

1.9.

Unutar građevinskih područja naselja, određena je namjena te uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

 

1.10.

Prostornim planom predviđaju se osnovni uvjeti za određivanje namjena površina, i to:

-  temeljna obilježja prostora Grada Zagreba iz točke 1.3. ovoga članka;

-  načelo racionalnog korištenja prostora i povećanja njegove vrijednosti;

-  održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša;

-  valorizacija postojećeg stanja;

-  racionalno korištenje infrastrukturnih sustava;

-  postojanje prirodnih, izgrađenih i ljudskih resursa;

-  poticanje razvoja pojedinih mikroprostora;

-  unapređivanje kvalitete života;

-  povećanje broja radnih mjesta.

 

1.11.

Na kartografskom prikazu Građevinska područja naselja - dopune 2015. određene su namjene površina na katastarskim planovima u mjerilu 1:5.000, i to:

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 1.11. iza riječi: "Građevinska područja naselja" dodane su riječi: "- izmjene i dopune 2014.".

Odredbom članka 4. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki 1.11. riječi: "Građevinska područja naselja - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "Građevinska područja naselja - dopune 2015.".

(1.) Površine za gradnju određene za:

-  budući razvoj (površine rezervirane za razvoj središnjih sadržaja naselja, površine rezervirane za novu stambenu gradnju, prateće i druge sadržaje koji se ne izdvajaju u posebne zone i ostale površine za budući razvoj) te posebne programe (gradski i drugi projekti od javnoga interesa);

-  pretežito stanovanje;

-  javnu i društvenu namjenu (društveni domovi, sportsko-rekreacijske građevine, vatrogasni domovi, školske i predškolske ustanove, vjerske građevine, područne ambulante doma zdravlja);

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u podtočki (1.) alineji 3. riječ: "športsko" zamijenjena je riječju: "sportsko".

-  gospodarsku namjenu (pretežito proizvodnu, pretežito poslovnu, pretežito ugostiteljsko-turističku).

(2.) Neizgrađene površine određene za:

-  šume,

-  javne zelene površine,

-  zaštitne zelene površine,

-  vodocrpilišta,

-  sport i rekreaciju,

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u podtočki (2.) alineji 5. riječ: "šport" zamijenjena je riječju: "sport".

-  vode i vodno dobro.

(3.) Površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava određene za:

-  javnu cestovnu infrastrukturu,

-  željezničku infrastrukturu,

-  zračnu luku,

-  ostale površine komunalnih infrastrukturnih sustava (građevine državnog i županijskog značenja).

(4.) Druge površine određene za:

-  posebnu namjenu,

-  groblja.

 

1.12.

Za građenje unutar građevinskih područja naselja određena je mogućnost daljnjeg razgraničavanja unutar prikazanih namjena, te je određeno što se može unutar njih graditi i pod kojim uvjetima.

 

1.13.

Izgrađene strukture što se mogu graditi izvan građevinskih područja te uvjeti za njihovo razgraničavanje određeni su ovom odlukom.

 

1.14.

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora određeni su na katastarskim planovima u mjerilu 1:5.000, na kartografskom prikazu Građevinska područja naselja - dopune 2015., i to za:

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 1.14. stavku 1. iza riječi: "Građevinska područja naselja" dodane su riječi: "- izmjene i dopune 2014."

Odredbom članka 4. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki 1.14. stavku 1. riječi: "Građevinska područja naselja - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "Građevinska područja naselja - dopune 2015.".

 

-  vodozaštitno područje prikazom I., II. i III. zone zaštite izvorišta,

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 1.14., u stavku 1. alineji 1., iza riječi: "zaštite" dodana je riječ: "izvorišta".

-  zaštićene i vrijedne dijelove prirode,

-  arheološku baštinu,

-  povijesne graditeljske cjeline,

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 1.14. stavku 1. alineja 4. je izmijenjena.

-  povijesni sklop i građevine,

-  memorijalnu baštinu,

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 1.14. stavku 1. iza alineje 5. dodana je nova alineja 6.

-  etnološku baštinu.

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 1.14. stavku 1. dosadašnja alineja 6. postala je alineja 7.

Uvjeti korištenja i zaštite prostora iz odlomka 1. alineje 2. - 7. ove točke određeni su u elaboratu "Konzervatorska podloga - Knjiga 1. Nepokretna kulturna dobra, Knjiga 2. Zaštićeni dijelovi prirode s mjerama zaštite i uređenja (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, prosinac 2000./revizija ožujak 2003.); Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra, revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, rujan 2004.) i Konzervatorska podloga: Nepokretna kulturna dobra i zaštićena prirodna područja s mjerama zaštite - revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, svibanj 2012.)" što je prilog Prostornoga plana.

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 1.14. stavku 2. riječi: "sastavni dio", zamijenjene su riječju: "prilog".

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 1.14. stavku 2. iza riječi: "dijelovi prirode" dodane su riječi: "s mjerama zaštite i uređenja (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, prosinac 2000./revizija ožujak 2003.); Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra, revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, rujan 2004.) i Konzervatorska podloga: Nepokretna kulturna dobra i zaštićena prirodna područja s mjerama zaštite - revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, svibanj 2012.)".

Pri razgraničavanju prostora iz odlomka 1. ove točke od ostalih prostora granice se određuju u korist zaštite prostora.

 

Članak 7.

 

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

 

2.1. Uvjeti za određivanje građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja

Prostornim planom Grada Zagreba utvrđene su granice građevinskih područja grada Zagreba i Sesveta, te 68 naselja što su u sastavu Grada Zagreba, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora.

Na građevinskim područjima grada Zagreba i Sesveta gradi se u skladu s GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta.

Iznimno, građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (samostojeći antenski stup), grade se unutar ovim planom određenih zona moguće gradnje, prema posebnim propisima, pravilima struke i odredbama ove odluke.

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/09) iza stavka 3. dodan je novi stavak 4.

Na građevinskim područjima 68 naselja koja nisu obuhvaćena granicom područja za koje se izrađuje GUP grada Zagreba i GUP Sesveta, gradi se u skladu s odredbama ovoga članka.

Građevinska područja i njihovi izgrađeni i neizgrađeni dijelovi uređuju se i koriste u skladu s posebnim propisima, pravilima struke i odredbama ove odluke.

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/09) dosadašnji stavci 4. i 5. postali su stavci 5. i 6.

 

2.1.1.

Pri određivanju građevinskih područja zadovoljeni su sljedeći uvjeti:

-  racionalno korištenje i namjena prostora;

-  objektivizirano sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje temeljem procjena budućih demografskih procesa, raspoloživog neizgrađenog prostora, procjene gospodarskih i ostalih potencijala i potreba, te kapaciteta postojeće infrastrukture;

-  osiguranje položaja naselja u planiranom sustavu središnjih naselja;

-  zaštita javnog interesa;

-  očuvanje posebnosti svakog naselja;

-  valorizacijom kvalitete prostora i okoliša prostor za građenje određivan je na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine i štite vodni resursi;

-  sprječavanje spajanja građevinskih područja naselja.

 

2.1.2.

Prostornim planom određeni su izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja i ucrtani su na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015. u mjerilu 1:25.000 i na kartografskom prikazu Građevinska područja naselja - dopune 2015. u mjerilu 1:5.000. Dopunama Prostornog plana Grada Zagreba određeni su i neuređeni dijelovi neizgrađenog dijela građevinskog područja i ucrtani su na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015. u mjerilu 1:25.000 i na kartografskom prikazu Građevinska područja naselja - dopune 2015. u mjerilu 1:5.000.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u stavku 1. iza riječi: "prikazu 1." dodana je oznaka "A.", a iza riječi: "i uređenje", dodane su riječi: "- izmjene i dopune 2008."

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.1.2. stavku 1. iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamijenjena je brojkom: "2014.".

Odredbom članka 5. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki 2.1.2. stavak 1. je izmijenjen.

(1.) Izgrađeni dijelovi građevinskih područja obnavljat će se i dovršavati obnovom i dogradnjom postojećih građevina, gradnjom novih građevina za stanovanje, gospodarske, javne i društvene sadržaje uz očuvanje identiteta naselja uključujući i prirodni krajobraz, a posebno šume, afirmaciju javnog prostora, te podizanje komunalnog standarda naselja, rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture, te osiguranjem prostora za prateće sadržaje.

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), u podtočki (1.) iza riječi "identiteta naselja" dodane su riječi "uključujući i prirodni krajobraz, a posebno šume,".

(2.) Neizgrađeni dijelovi građevinskih područja naselja namijenjeni su za:

-  gradnju (pretežito stanovanje, javnu i društvenu namjenu, gospodarsku namjenu, sport i rekreaciju, površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava i mreža, groblja, gospodarenje otpadom i sl.);

-  neizgrađene površine (javne zelene površine, zaštitne zelene površine, šume, vode) koje se mogu uređivati ali se na njima ne može graditi osim u slučajevima određenim posebnim propisima;

-  posebnu namjenu.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.), na kraju alineje 1. zarez je zamijenjen zatvorenom oblom zagradom i točkom sa zarezom.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u podtočki (2.) riječ: "šport" zamijenjena je riječju: "sport".

Prilikom građenja na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja (na kojima se može graditi) poštivat će se uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina šuma, šumskog zemljišta, zaštitnih zona vodocrpilišta, posebno vrijednih krajobraznih prostora, zaštićenih prirodnih vrijednosti i prirodnih vrijednosti što se štite Prostornim planom, u skladu s karakterističnim prirodnim obilježjima prostora Grada Zagreba i mjerama sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.) stavku 2. riječi: "dijelova prirode" zamijenjene su riječima: "prirodnih vrijednosti", a riječ: "obilježja" zamijenjena je riječju: "obilježjima".

 

2.1.3. Zahvati u prostoru unutar Parka prirode Medvednica i ekološke mreže

(1.) U građevinskim područjima naselja unutar Parka prirode Medvednica i ekološke mreže postupa se u skladu s odredbama Prostornog plana područja posebnih obilježja Park prirode Medvednica i posebnih propisa.

Dopušta se gradnja novih građevina te sanacija i rekonstrukcija postojećih građevina prema sljedećim kriterijima:

-  zaštita i uređivanje vrijednosti prostora;

-  očuvanje graditeljskog nasljeđa, posebno središta starih sela;

-  gradnjom novih građevina te sanacijom i rekonstrukcijom postojećih pretežito stambenih građevina, te gradnjom pratećih javnih i društvenih sadržaja manjih gabarita na velikim parcelama;

-  osiguranje prostora za gradnju i rekonstrukciju ulica i komunalne infrastrukture;

-  gradnja, u pravilu, slobodnostojećih građevina te pomoćnih i manjih poljoprivrednih građevina;

-  veličina građevne čestice ne može biti manja od 350 m2;

-  ukupna izgrađenost građevne čestice može biti najviše 30%;

-  ukupna građevinska (bruto) površina na građevnoj čestici ne može biti veća od 400 m2, a najmanje 30% građevne čestice mora biti prirodni teren i nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice;

-  stambena građevina može se graditi najveće visine dvije nadzemne etaže, pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže;

-  potreban broj parkirališta i garažnih mjesta uređuje se na građevnoj čestici, minimalno 1 PGM/1stan;

-  pomoćne građevine i poljoprivredne građevine, ukupne tlocrtne zauzetosti do 150 m2, smještavaju se, u pravilu, iza građevinskog pravca glavne građevine;

-  pomoćna građevina može se graditi najviše kao dvoetažna, pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom krova do 45°;

-  poljoprivredna građevina može se graditi kao dvoetažna, pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje koje se koristi samo za spremanje ljetine i sličnih proizvoda poljodjelskih gospodarstava;

-  udaljenost građevnog pravca glavne građevine od bližeg ruba cestovnog zemljišta ostalih cesta i prometnih površina, u pravilu, ne smije biti manja od 5 m;

-  najmanja udaljenost stambene građevine iznosi h/2 od međe susjednih građevnih čestica, ali ne manje od 3 m;

-  predvrtove je potrebno hortikulturno urediti;

-  za građevine javne i društvene namjene najveća izgrađenost građevne čestice je 30%, a najmanje 40% građevne čestice mora biti prirodni teren i nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice;

-  građevine javne i društvene namjene mogu se graditi najveće visine tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, uz mogućnost gradnje podzemne etaže;

-  postojeće građevine što su izgrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se sanirati, rekonstruirati i graditi zamjenske građevine i na građevnim česticama manjim od 350 m2, umanjenim za pojas nužan za proširenje pristupne prometnice ili puta, uz zadržavanje postojeće izgrađenosti ako je veća od 30%, te postojećim udaljenostima građevine od međa i puta;

-  interpolacije se mogu odobriti na postojećim građevnim česticama manjim od 350 m2, umanjenim za pojas nužan za proširenje pristupne prometnice ili puta, uz izgrađenost do 30% i udaljenost građevine od međa minimalno 3 m;

-  iznimno od alineje dvadesete ovoga odlomka, interpolacije u skladu s lokalnim uvjetima mogu biti udaljene i manje od 3 m od jedne susjedne međe građevne čestice, ali ne manje od 1 m.

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/02), podtočka (1.) je izmijenjena.

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), podtočka (1.) je izmijenjena.

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), u podtočki (2.) odlomak prvi je izmijenjen.

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), u podtočki (2.), u drugom odlomku alineje treća, devetnaesta i dvadeseta izmijenjene su.

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03) u podtočki (2.) u drugom odlomku iza alineje dvadesete dodana je nova alineja dvadeset prva.

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), u podtočki (2.) odlomak treći je izmijenjen.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.), u stavku 1. iza riječi: "građevina" stavljena je točka, a riječi: "samo unutar ovim planom utvrđenih izgrađenih dijelova građevinskih područja", brisane su.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.), stavku 2. alineji 3. riječ: "niskom" je brisana, a iza riječi: "novih" riječ: "stambenih" je brisana.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.), stavku 2. alineje 8. i 9. su izmijenjene.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.), stavku 2. alineje 12. i 13. su izmijenjene.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.), stavku 2. u alineji 14. iza riječi "površina" stavljen je zarez i dodane su riječi: "u pravilu,".

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.), stavku 2. u alineji 15. riječ "niske" je brisana, a iza riječi: "građevine" brisan je zarez i riječi: "odnosno obiteljske kuće".

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.), stavku 2. alineje 17. i 18. izmijenjene su.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.), stavak 3. je brisan.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) točka 2.1.3. je izmijenjena.

 

2.2. Građevine od važnosti za Državu i Grad Zagreb

2.2.1.

Prostornim planom određeni su prostorni uvjeti za građevine od važnosti za Državu i Grad Zagreb.

Određivanje prostora i korištenje građevina od važnosti za Državu i Grad Zagreb Prostornim se planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.

 

2.2.2.

Građevine od važnosti za Državu i Grad Zagreb koje se grade i rekonstruiraju unutar građevinskih područja naselja (prometne, energetske, vodne i proizvodne građevine, građevine za postupanje s otpadom, građevine na zaštićenom području, sportske i građevine posebne namjene te građevine u povijesnom središtu Zagreba) uređuju se u građevinskim područjima naselja grad Zagreb i Sesvete u skladu s GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta, a u ostalim prostorima prema odredbama ove odluke.

Građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (samostojeći antenski stup) od važnosti za Državu uređuju se u građevinskim područjima naselja grad Zagreb i Sesvete, te u ostalim prostorima prema posebnim propisima, pravilima struke i odredbama ove odluke.

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/09) u točki 2.2.2. dodan je novi stavak 2.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.2.2. riječ: "športske" zamijenjena je riječju: "sportske".

 

2.2.3.

Izvan građevinskih područja naselja planiraju se dijelovi prostora za građevine od važnosti za Državu i Grad Zagreb (prometni koridori građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (samostojeći antenski stup), vodne i energetske građevine, proizvodne građevine za preradu i obradu otpada, te za preradu nemetalnih minerala, sportske i ugostiteljsko-turističke građevine, građevine na zaštićenom području i slobodne zone, trgovački centri površine 5 ha i više), te su za njih određene površine infrastrukturnog sustava, odnosno izdvojena građevinska područja i zone moguće gradnje građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (samostojeći antenski stup).

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/09) u točki 2.2 3, iza riječi: "prometni koridori" dodan je tekst: "građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (samostojeći antenski stup)", a iza riječi: "građevinska područja" brisana je točka i dodan je tekst: "i zone moguće gradnje građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (samostojeći antenski stup).

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.2.3. riječ: "športske" zamijenjena je riječju: "sportske".

 

2.2.4.

Za građevine od važnosti za Državu i Grad Zagreb izrađuje se stručna podloga u skladu sa zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja u svrhu pripreme zahvata u prostoru i mogućeg utjecaja toga zahvata na okoliš.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.2.4. iza riječi: "uređenju i" dodana je riječ: "gradnji".

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.2.4. riječi: "Zakonom o prostornom uređenju i gradnji" zamijenjene su riječima: "zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja".

 

2.3. Građevinska područja 68 naselja

Građevinska područja 68 naselja ucrtana su na katastarskim planovima u mjerilu 1:5.000, na kartografskom prikazu Građevinska područja naselja - dopune 2015.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3. stavku 1., iza riječi: "Građevinska područja naselja" dodane su riječi: "- izmjene i dopune 2014.".

Odredbom članka 5. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki 2.3. stavku 1. riječi: "Građevinska područja naselja - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "Građevinska područja naselja - dopune 2015.".

Na građevinskim područjima 68 naselja gradi se u skladu s odredbama ovoga članka.

Građevne čestice, unutar građevinskih područja naselja namijenjene su za stanovanje, javnu i društvenu namjenu, gospodarske sadržaje, komunalne te prometne infrastrukturne građevine i sustave, javne i zaštitne zelene površine, šume, sport i rekreaciju, vode i vodno dobro i groblja.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3. u stavku 3. riječ: "šport" zamijenjena je riječju: "sport".

Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenih dijelova naselja i površine predviđene za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja naselja.

U građevinskim područjima naselja određene su:

-  površine za gradnju,

-  neizgrađene površine,

-  površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava,

-  druge površine.

 

2.3.1. Površine za gradnju

Površine za gradnju (za budući razvoj i gradske projekte, pretežito za stanovanje, javnu i društvenu namjenu te gospodarsku namjenu) prikazane su na kartografskom prikazu Građevinska područja naselja - dopune 2015. u mjerilu 1:5.000.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.1. stavku 1., iza riječi: "Građevinska područja naselja" dodane su riječi: "- izmjene i dopune 2014."

Odredbom članka 5. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki 2.3.1. stavku 1. riječi: "Građevinska područja naselja - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "Građevinska područja naselja - dopune 2015.".

Za građevine što se grade unutar površina za gradnju, a obuhvaćene su prostornom granicom zaštićenog kulturnog dobra, posebne uvjete gradnje utvrđuje gradsko tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.

Način izgradnje nove građevine određuje se prema veličini građevne čestice i načinu izgradnje na susjednim česticama. Kod izgradnje zamjenske građevine način izgradnje ne može se promijeniti, osim iznimno, kad to uvjetuje način izgradnje na susjednim građevnim česticama.

Na površinama za gradnju što graniče s vodotokom, planiranom ili postojećom regulacijskom i zaštitnom vodnom građevinom, te drugim vodnim građevinama, u svrhu sprečavanja nepovoljnih utjecaja na pogoršanje vodnog režima ograničavaju se prava vlasnika i korisnika zemljišta za gradnju tako da se ne mogu graditi stambene, stambeno-gospodarske, pomoćne, poljoprivredne ili manje gospodarske građevine te podizati ograde:

-  na udaljenosti od 5 m od obale postojećeg odnosno planiranog korita potoka u naselju, ili melioracijskog kanala odnosno vanjske nožice obrambenog nasipa;

-  20 m od zaobalne nožice postojećeg/izvedenog obrambenog nasipa na rijeci Savi, Krapini i kanalu "Sava-Odra-Sava".

Za građenje na građevnoj čestici koja graniči s vodotokom, kanalom, zaštitnom vodnom građevinom odnosno parcelom javnog vodnog dobra potrebno je pribaviti vodopravne uvjete.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.1. stavku 5. riječ: "parceli" zamijenjena je riječima: "građevnoj čestici".

Prilikom građenja građevina mora se poštivati propisana udaljenost od infrastrukturnih koridora što je određena u članku 10. ove odluke.

 

A. Pretežito stanovanje

Na jednoj građevnoj čestici, namijenjenoj (pretežito) stanovanju, mogu se, uz jednu stambenu građevinu ili stambeno-gospodarsku građevinu, graditi i pomoćne, poljoprivredne i manje gospodarske građevine.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) pod podnaslovom "A", u stavku 1. iza riječi: "građevinu" brisan je zarez i riječi: "odnosno obiteljsku kuću".

Stambena građevina je:

-  individualna građevina - obiteljska građevina stambene ili pretežito stambene (stambeno-gospodarske) namjene s najviše dva stana i GBP-om do 400 m2; najveće visine tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže. U površinu GBP-a se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici;

-  niska stambena građevina - građevina stambene ili pretežito stambene (stambeno-gospodarske) namjene, s više od dva stana i GBP-om do 600 m2; najveće visine tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže. U površinu GBP-a se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u stavku 2. alinejama 1. i 2., riječi u zagradi: "(suteren, prizemlje, kat, potkrovlje)" i "(podrum ili pretežito ukopana etaža)" su brisane.

 

2.3.1.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice

(1.) Veličina građevne čestice za građenje stambene građevine ne može biti manja od:

-  za slobodnostojeće građevine - 350 m2 s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 14 m;

-  za poluugrađene građevine - 300 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 12 m;

-  za građevine u nizu - 225 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 9 m.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.), u stavku 1. riječ: "niske" i riječi: ", odnosno obiteljske kuće", brisane su.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.), u alineji 2. riječ: "poluotvorene" zamijenjena je riječju: "poluugrađene".

Ako se gradi nova niska stambena građevina, gradi se, u pravilu, kao slobodnostojeća i, u pravilu, veličina građevne čestice ne može biti manja od 600 m2.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.), iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

Ukoliko se gradi stambeno-gospodarska građevina, ili se uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici smještava poljoprivredna ili (i) manja gospodarska građevina, veličina građevne čestice ne može biti manja od:

-  za slobodnostojeće građevine - 600 m2;

-  za poluugrađene građevine - 480 m2;

-  za građevine u nizu - 360 m2.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.), u dosadašnjem stavku 2. koji je postao stavak 3. riječ: "nisku" i riječi: ", odnosno obiteljsku kuću", brisane su.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.), u dosadašnjem stavku 2. koji je postao stavak 3., u alineji 2. riječ: "poluotvorene" zamijenjene su riječju: "poluugrađene".

Dubina građevne čestice iznosi, u pravilu, najmanje 25 m.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.), dosadašnji stavak 4. postao je stavak 5.

(2.) Ukupna izgrađenost građevne čestice može biti:

-  za slobodnostojeće građevine - najviše 30%, uz najmanje 30% prirodnog terena;

-  za poluugrađene građevine - najviše 40%, uz najmanje 30% prirodnog terena;

-  za građevine u nizu - najviše 50%, a na česticama većim od 600 m2 najviše 20%, uz najmanje 20% prirodnog terena;

-  iznimno u rubnim dijelovima naselja, za slobodnostojeće gospodarske građevine čiste proizvodne namjene, ako to omogućuje tehnologija gospodarskog procesa, odnosno ako se radi o djelatnosti koja nema štetni utjecaj na okoliš i ne smanjuje kvalitetu stanovanja na susjednim građevnim česticama - najviše 50%, uz najmanje 30% prirodnog terena.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/06), u podtočki (2.), alineja 1. je izmijenjena.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/06), iza alineje 3. dodana je nova alineja 4.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.) u stavku 1., alineje od 1. do 4. su izmijenjene.

Prirodni teren nije moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.) iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

(3.) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, na građevnim česticama što su manje od utvrđenih u podtočki (1.) ove točke i s izgrađenošću većom od utvrđene u podtočki (2.) ove točke kod rekonstrukcije građevine ne smije se povećati izgrađenost parcele.

Odredbe o veličini građevne čestice ne primijenjuju se pri interpolacijama u gusto izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja ako su ispunjeni uvjeti o najvećoj dopuštenoj ukupnoj izgrađenosti građevne čestice i odredbe o najmanjoj udaljenosti građevine od prometnih površina, međa i drugih građevina, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u podtočki (3.) stavku 2. riječ: "javnoprometnih" zamijenjena je riječju: "prometnih".

 

2.3.1.2. Udaljenost građevine od susjedne građevne čestice

(1.) Stambena građevina ako se gradi na slobodnostojeći način, mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od međe susjednih građevnih čestica, ali ne manje od 3 m.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.), u stavku 1. riječi: "Niska stambena građevina, odnosno obiteljska kuća" zamijenjene su riječima: "Stambena građevina".

Iznimno od odlomka 1. ove podtočke, u već izgrađenim dijelovima naselja, u skladu s lokalnim uvjetima, građevina može biti udaljena i manje od 3 m od jedne susjedne međe građevne čestice, ali ne manje od 1 m, pod sljedećim uvjetima:

-  ako udaljenost od druge susjedne međe građevne čestice nije manja od 3 m;

-  na građevini koja je udaljena od susjedne građevne čestice manje od 3 m, ne smiju se graditi otvori prema toj međi.

Otvorima iz odlomka 2. alineja 2. ove podtočke ne smatraju se otvori s neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke.

(2.) Balkoni, terase i otvorena stubišta ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od međe susjedne građevne čestice.

(3.) Stambena građevina što će se graditi na poluugrađeni način tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili među, mora s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljena od granice susjedne građevne čestice najmanje h/2, ali ne manje od 3 m.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki 3. riječi: "Niska stambena građevina, odnosno obiteljska kuća" zamijenjene su riječima: "Stambena građevina", a riječ: "poluotvoreni" zamijenjena je riječju: "poluugrađeni".

(4.) Stambena građevina što će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjena na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljena najmanje h/2, ali ne manje od 3 m.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki 4. riječi: "Niska stambena građevina, odnosno obiteljska kuća" zamijenjene su riječima: "Stambena građevina".

 

2.3.1.3. Visina građevine

Stambena građevina može se graditi nadzemno kao dvoetažna ili troetažna, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže.

Iznimno od odlomka 1. ove točke stambeno-gospodarska građevina može se graditi visine četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje, ako se u prizemlju predviđa gospodarski prostor, ali samo ako to dopuštaju lokalni uvjeti.

Najveća visina (h) stambene građevine kada se grade dvije nadzemne etaže, je 5,5 m, a kada se grade tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje, je 8,5 m.

Najveća visina stambeno-gospodarske građevine kada se grade četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje, je 11,5 m.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.1.3. stavci 1., 2., 3. i 4. su izmijenjeni.

Unutar zaštićenih i evidentiranih seoskih naselja najveću visinu građevine određuje gradsko tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.

 

2.3.1.4. Pomoćne, manje gospodarske i poljoprivredne građevine

(1.) Pomoćne i manje gospodarske građevine mogu se graditi nadzemno najviše kao dvoetažne pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom krova do 45º s mogućnošću gradnje podzemne etaže tako da:

-  visina od kote konačno zaravnanog terena do vijenca građevine nije viša od visine glavne ulične stambene građevine i ne prelazi visinu 4 m;

-  visina od kote konačno zaravnanog terena do sljemena krova ne prelazi visinu sljemena ulične stambene građevine i nije viša od 7 m;

-  tlocrtna zauzetost manjom gospodarskom i/ili pomoćnom građevinom nije veća od 150 m2;

-  građevinski pravac je, u pravilu, iza građevinskog pravca glavne građevine;

-  iznimno, na strmom terenu garaža se može graditi na regulacijskoj liniji, u skladu s lokalnim uvjetima.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) početak stavka 1. je izmijenjen.

Pomoćne i manje gospodarske građevine nije moguće smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

Najmanja udaljenost građevina iz odlomka 1. ove podtočke od susjednih građevnih čestica mora biti:

-  ako se grade kao slobodnostojeće građevine - 1m;

-  ako se grade kao poluugrađene građevine moraju biti smještene s jedne strane uz pretpostavljenu susjednu građevinu odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici;

-  ako se grade u nizu moraju biti dvjema stranama prislonjene uz pretpostavljenu susjednu građevinu i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevnim česticama.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) u dosadašnjem stavku 2. koji je postao stavak 3., u alineji 2. riječ "poluotvorene" zamijenjena je riječju "poluugrađene".

Ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 m.

Ako krov građevine ima nagib prema susjednoj građevnoj čestici i ako je streha udaljena od međe susjedne čestice manje od 3 m, krov mora imati snjegobrane i oluke.

Kod građenja manjih gospodarskih građevina, osigurat će se odgovarajući prostor za parkiranje u okviru građevne čestice.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) dosadašnji stavci 3. do 5. postali su stavci 4. do 6.

(2.) Poljoprivredne građevine mogu se graditi nadzemno najviše kao dvoetažne pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom krova do 45º s mogućnošću gradnje podzemne etaže tako da:

-  potkrovlje se može koristiti samo za spremanje ljetine i sličnih proizvoda poljodjelskih gospodarstava;

-  visina građevine do vijenca krova može biti najviše 5 m, a do sljemena krova 7 m;

-  tlocrtna zauzetost poljoprivrednim građevinama ne smije biti veća od 150 m2;

-  građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca glavne građevine;

-  građevine moraju biti udaljene najmanje 10 m od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici;

-  najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 5 m, ako su građevine građene od drveta, i u njima se sprema sijeno, slama i sl.;

-  najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 1 m, ako se građevine grade od opeke ili betona;

-  na udaljenosti manjoj od 3 m do susjedne građevne čestice, ne smiju se prema istoj graditi otvori;

-  krov mora imati snjegobrane i oluke ako mu je nagib prema susjednoj građevnoj čestici, a udaljenost je od međe manja od 3 m.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.), početak stavka 1. i alineje 1. i 2. izmijenjene su.

(3.) Postojeće pomoćne, manje gospodarske i poljoprivredne građevine što su sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati, iako njihova udaljenost od susjedne građevne čestice ne odgovara udaljenosti određenoj u podtočkama (1.) i (2.) ove točke.

 

2.3.1.5. Arhitektonsko oblikovanje građevina

Arhitektonsko oblikovanje građevina i izbor građevinskog materijala što će se upotrijebiti moraju osiguravati racionalno korištenje energije, biti primjereni Zagrebu i zagrebačkom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja s okolnim građevinama i krajobrazom.

U starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom koristit će se građevinski elementi i materijali što su za taj prostor uobičajeni, u skladu s lokalnim uvjetima.

Krovišta građevina mogu biti kosa, dvostrešna, s nagibom 30-450, pokrivena crijepom ili pokrovom boje crijepa, a iznimno mogu biti ravna, ili s blagim nagibom, te bačvasta.

Krovišta stambenih i drugih građevina, osim građevina u povijesnim jezgrama, moguće je oblikovati za ugradnju sunčanih pretvornika.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.1.5. u stavku 4. riječi: "Južna krovišta", zamijenjene su riječju: "Krovišta".

Na kosom terenu sljeme krova treba biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta.

 

2.3.1.6. Uređenje građevne čestice

Prostor na građevnoj čestici namijenjenoj pretežito stanovanju uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

Predvrtovi se hortikulturno uređuju bez mogućnosti smještaja dodatnih pokretnih gospodarskih sadržaja.

Neizgrađeni dio građevne čestice - prirodni teren najmanje je 30% za slobodnostojeće i poluugrađene građevine i 20% za građevine u nizu, uređen visokim i niskim zelenilom i nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice. Postojeće i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj, odnosno građevinskoj dozvoli.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.1.6. stavak 4. je izmijenjen.

Ograde se, u pravilu, izrađuju kao kombinacija perforiranih elemenata sa živicom, visine do 1,5 m. Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 2,0 m.

Iznimno od odlomka 5. ove točke ograde mogu biti i više od 1,5 m, odnosno 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Ograde, predvrtovi, terase, potporni zidovi, stube, kolne i pješačke rampe za pristup građevinama, potrebna parkirališna mjesta i prirodni teren, kao i ostali elementi uređenja građevne čestice, ne mogu se smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.1.6. stavak 7. je izmijenjen.

 

B. Gospodarski sadržaji

 

2.3.1.7. Gospodarske građevine u gospodarskim zonama

(1.) U građevinskim područjima naselja Prostornim planom formirane su gospodarske zone kao kompleksi građevnih čestica namijenjenih gradnji gospodarskih građevina.

U gospodarskim zonama mogu se graditi:

-  manje proizvodne pretežito zanatske građevine, manje industrijske građevine tehnološki visoko razvijene i bez štetnih utjecaja na okoliš, prostori i uređaji za prikupljanje i sortiranje te preradu korisnog otpada (bioloških otpadaka i krutog otpada bez štetnih sastojaka),

-  poslovne građevine (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno-servisne),

-  ugostiteljsko-turističke građevine,

-  građevine za preradu mineralnih sirovina, u skladu s lokalnim uvjetima.

Gospodarske zone određene su u građevinskim područjima naselja:

-  u južnom dijelu Grada Zagreba: Buzin, Hrvatski Leskovac, Lučko i Veliko polje,

-  u istočnom dijelu Grada Zagreba: Belovar, Kašina, Markovo Polje, Popovec i Šašinovec.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.), stavku 3. alineji 1. iza riječi: "Leskovac" veznik "i" zamijenjen je zarezom, a iza riječi: "Lučko" brisan je zarez i dodane su riječi: "i Veliko Polje,".

(2.) U gospodarskim zonama veličina građevne čestice ne može biti manja od 600 m2, širina parcele ne može biti manja od, u pravilu, 20 m, a najveći omjer širine i dužine određen je, u pravilu, 1:5.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/06), u podtočki (2.), odlomak 1. je izmijenjen.

Ukupna tlocrtna zauzetost građevne čestice građevinama iznosi najviše 50%, a najmanje 10%.

Iznimno, pri novoj gradnji interpolacijama u gusto izgrađenim dijelovima zone omogućuje se formiranje manjih građevnih parcela od onih što su određene u prvom odlomku ove podtočke, ako su zadovoljeni uvjeti izgrađenosti građevne čestice i najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica, propisani ovom točkom.

Visina gospodarske građevine od kote zaravnatog terena do vijenca krova mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine te tehnologijom proizvodnog procesa, ali, u pravilu, ne više od 12 m, osim za silos, mlin i sl.

Dopuštena etažnost gospodarske građevine je najviše tri nadzemne etaže, a iznimno četiri nadzemne etaže, uz mogućnost gradnje podzemne etaže.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.) stavak 5. je izmijenjen.

Iznimno od odlomka 4. i 5. ove podtočke u gospodarskim zonama Buzin, Hrvatski Leskovac, Sesvetski Kraljevec i Veliko polje visina gospodarske građevine može biti i viša od 12 m, a najviše do 20 m.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.) stavku 6. iza brojke 4. dodane su riječi: "i 5.", iza riječi: "Leskovac" veznik "i" zamijenjen je zarezom, a iza riječi: "Kraljevec" dodane su riječi: "i Veliko Polje".

Najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica iznosi pola visine građevine. Ukoliko je h/2 manje od 3 m, najmanja udaljenost je 3 m.

Iznimno od prethodnog odlomka ove podtočke, u već izgrađenim dijelovima gospodarske zone, u skladu s lokalnim uvjetima, građevina može biti udaljena i manje od 3 m od jedne susjedne međe građevne čestice, ali ne manje od 1 m, pod sljedećim uvjetima:

-  ako udaljenost od druge susjedne međe građevne čestice nije manje od 3 m;

-  na građevini koja je udaljena od susjedne građevne čestice manje od 3 m, ne smiju se graditi otvori prema toj međi.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/06), u podtočki (2.) iza odlomka 7. dodan je novi odlomak 8.

(3.) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren uređen kao parkovno, pejsažno ili zaštitno zelenilo, a prema drugim namjenama realiziraju se parkovni, pejsažni ili zaštitni vegetacijski tamponi u skladu s uvjetima zaštite okoliša. Prirodni teren nije moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (3.) stavak 1. je izmijenjen.

Na parcelama što su uz postojeću stambenu gradnju mora se osigurati tampon visokog zaštitnog zelenila najmanje širine 5 m.

Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 2 m, osim u iznimnim slučajevima kada je to nužno radi zaštite građevina ili načina njihova korištenja.

Do građevne čestice za gradnju gospodarskih građevina u novoplaniranim gospodarskim zonama mora se izgraditi javnoprometna površina najmanje širine kolnika 7,00 m, a u postojećim gospodarskim zonama 6,00 m, dok ulična ograda mora biti udaljena najmanje 5,00 m od osi javnoprometne površine.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (3.) stavak 4. je izmijenjen.

Parkirališta će se, u pravilu, predvidjeti u prednjem dijelu građevne čestice, ispred ili iza ulične ograde.

(4.) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja.

Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se zasnivati na principima suvremenog industrijskog oblikovanja i najnovijim saznanjima, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

 

2.3.1.8. Gospodarske građevine na pojedinačnim građevnim česticama

U građevinskim područjima naselja, mogu se graditi gospodarske građevine na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na komunalnu i prometnu infrastrukturu omogućuju funkcioniranje gospodarskog sadržaja, bez štetnih utjecaja na okoliš.

Gospodarske građevine iz odlomka 1. ove točke grade se u skladu s lokalnim uvjetima, u pravilu prema uvjetima određenim za namjenu građevina koja je u tom prostoru prevladavajuća. To se osobito odnosi na veličinu i oblikovanje građevine.

Gospodarskim građevinama iz odlomka 1. ove točke smatraju se i prostori i uređaji za prikupljanje i sortiranje te preradu korisnog otpada (bioloških otpadaka i krutog otpada bez štetnih sastojaka).

U prostorima u kojima prevladava pretežito stanovanje veličina i izgrađenost građevne čestice određivat će se prema odredbama točke 2.3.1.1., način gradnje i udaljenost građevine od susjedne građevne čestice, u pravilu, prema odredbama točke 2.3.1.2., a visina građevine prema odredbama točke 2.3.1.3. ovoga članka, dok će se uređenje građevne čestice i mjere zaštite okoliša odrediti prema odredbama točke 2.3.1.7. podtočaka (3.) i (4.).

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki "2.3.1.8.", na kraju stavka 4. točka je zamijenjena zarezom i dodane su riječi: "dok će se uređenje građevne čestice i mjere zaštite okoliša odrediti prema odredbama točke 2.3.1.7. podtočaka (3.) i (4.)."

Zatečene gospodarske građevine u izgrađenim dijelovima naselja, što su veće od određenih ovom odlukom, ili se nalaze unutar prostorne granice zaštićenog kulturnog dobra, zadržavaju se uz uvjet osiguranja propisanih mjera zaštite okoliša.

Građevine iz odlomka 1. ove točke ne mogu se graditi na građevnim česticama unutar prostorne granice zaštićenog kulturnog dobra.

Zatečene gospodarske građevine, s izgrađenošću i visinom većom od propisanih u točkama 2.3.1.1. i 2.3.1.3. ovoga članka, koje su sagrađene u skladu s ranije važećim propisima, mogu se rekonstruirati u granicama postojećih horizontalnih i vertikalnih gabarita.

 

C. Društvene djelatnosti i ostali sadržaji javnog interesa

 

2.3.1.9. Građevine za društvene djelatnosti

Građevine za društvene djelatnosti mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja:

-  ako se građevna čestica na kojoj će se građevine graditi nalazi uz već izgrađenu javnu cestu ili drugu prometnu površinu čiji je kolnik najmanje širine 5,5 m;

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.1.9. u stavku 1. u alineji 1. riječ: "javnoprometnu" zamijenjena je riječju: "prometnu", a riječi: ", ili ako je za javnoprometnu površinu prethodno izdana lokacijska dozvola" su brisane.

-  ako se na građevnoj čestici ili uz prometnu površinu osigurava prostor za parkiranje vozila;

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.1.9. u stavku 1. u alineji 2. riječ: "javnoprometnu" zamijenjena je riječju: "prometnu".

-  ako je udaljenost škola i predškolskih ustanova od stambenih i drugih građevina najmanje 10 m, a od manjih gospodarskih i poljoprivrednih građevina što onečišćuju okoliš najmanje 50 m.

Izgrađenost građevne čestice na kojoj će se graditi škola ili predškolska ustanova može biti najviše 30%.

Građevine društvene namjene, osim crkava, mogu se graditi visine najviše do tri nadzemne etaže, uz mogućnost gradnje podzemne etaže.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.1.9. stavak 3. je izmijenjen.

(1.) Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

Površina zemljišta za građevinu visine jedne nadzemne etaže treba biti, u pravilu, 40 m2 po djetetu, odnosno najmanje 25 m2 po djetetu ako se radi o građevini visine dvije nadzemne etaže s time da građevina ne može biti smještena na površini manjoj od 2.000 m2. Za građevine kapaciteta većeg od 100 mjesta dovoljno je, u pravilu, 35 m2 po djetetu.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) stavak 1. je izmijenjen.

Predškolske ustanove mogu se graditi visine jedne do dvije nadzemne etaže uz mogućnost gradnje podzemne etaže i potkrovlja kao druge, odnosno treće nadzemne etaže.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

Odstupanja su moguća samo u gusto naseljenim područjima Grada, odnosno u već formiranim naseljima u kojima zbog postojeće izgrađenosti nije moguće zadovoljiti normativ iz odlomka 1. ove podtočke.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) dosadašnji stavak 2. postao je stavak 3.

(2.) Osnovne škole

Kod projektiranja i gradnje osnovnih škola primjenjuju se, pored zakonskih odredbi, i sljedeći okvirni normativi i standardi:

-  prostorni kapacitet osnovnoškolske zgrade određuje se za 896 učenika u najviše 32 razredna odjela ako se radi o dvjema smjenama, te 560 učenika u 16-20 razrednih odjela ako se radi o jednoj smjeni što se utvrđuje kao standard koji se želi postići. Maksimalni je broj učenika u razrednom odjelu 28;

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.), u stavku 1. alineja 1. je izmijenjena.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.) alineja 2. je brisana.

-  zemljištem za izgradnju osnovnoškolske građevine mora se osigurati površina za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, prostor za vanjske sportske terene, prostor za zelene površine i drugo;

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.) dosadašnja alineja 3. postala je alineja 2.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u podtočki (2.) stavku 1. alineji 2. riječ: "športske" zamijenjene su riječju: "sportske".

-  veličina građevne parcele koja osigurava prostor za sadržaje iz prethodne alineje određena je normativom 30-40 m2 po učeniku. Iznimno, u već izgrađenim gusto naseljenim područjima Grada, odnosno u već formiranim naseljima, normativ je 20-30 m2 po učeniku.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.) dosadašnja alineja 4. koja je postala alineja 3. je izmijenjena.

(3.) Sport i rekreacija

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u naslovu podtočke (3.) riječ: "Šport" zamijenjena je riječju: "Sport".

Ovisno o veličini naselja i slobodnog prostora u naselju i komplementarnosti s okolnim namjenama omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u podtočke (3.) stavku 1., riječ: "športsko" zamijenjena je riječju: "sportsko".

Najveća izgrađenost građevne čestice na kojoj će se graditi zatvorena sportska građevina je 30%.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u podtočki (3.) stavku 2., riječ: "športska" zamijenjena je riječju: "sportska".

Kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u podtočki (3.) stavku 3., riječ: "športskih" zamijenjena je riječju: "sportskih".

(4.) Vjerske građevine

Ovisno o veličini naselja, veličina župne crkve je od 300 do 500 m2 građevinske bruto površine. Uz crkvu se može graditi vjeronaučna dvorana, uredski (župni) i stambeni prostor te drugi prostor potreban za funkcioniranje župe.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (4.), stavku 1. iza riječi: "500 m2" dodana je riječ: "građevinske", a riječ: "razvijene" je brisana.

Najveća moguća izgrađenost građevne čestice na kojoj se gradi župna crkva s pratećim sadržajima je 30%. Pri tome je unutar građevne čestice potrebno osigurati javni prostor za okupljanje vjernika najmanje veličine 60% od izgrađenog dijela. Preostali dio građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta.

Za ostale vjerske građevine najveća izgrađenost građevne čestice je 30%.

(5.) Zdravstvo, kultura, znanost i socijalna djelatnost

Građevine iz ostalih područja društvenih djelatnosti koje služe podizanju zdravstvene, socijalne, kulturne i znanstvene razine stanovništva, grade se unutar površina za javne i društvene namjene, površina rezerviranih za budući razvoj i posebne programe, odnosno unutar građevinskog područja naselja.

Građevine zdravstvene, socijalne i kulturne djelatnosti grade se u skladu s veličinom i značenjem naselja u mreži središnjih naselja i standardima, te na lokacijama i na način da pridonose kvaliteti života u naselju i slici naselja.

Građevine u kojima se obavlja znanstvena djelatnost, uz uvjete iz odlomka 1. ove podtočke, grade se prema zahtjevima i posebnim pravilima za pojedine znanstvene discipline.

 

2.3.1.10. Ostali sadržaji javnog interesa

Ostali sadržaji javnog interesa kao što su upravne funkcije, pravosuđe, udruge građana, političke stranke i druge organizacije, uključujući i strana diplomatska predstavništva, u pravilu se grade unutar površina za javne i društvene namjene, ili unutar građevinskih područja naselja, ovisno o veličini naselja i slobodnog prostora u naselju i komplementarnosti s okolnim namjenama.

 

2.3.1.11. Oblikovanje građevina za društvene djelatnosti i ostale sadržaje javnog interesa

Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima od javnoga interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

Za građevine iz odlomka 1. ove točke provest će se javni arhitektonski natječaj ako se grade na lokaciji za koju je raspisivanje natječaja predviđeno konzervatorskim kriterijima, odnosno uvjetima.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.1.11. u stavku 2. riječi: "arhitektonsko-urbanistički" zamijenjene su riječima: "javni arhitektonski", iza riječi: "odnosno" dodana je riječ: "uvjetima.", a riječi: "kada je to određeno programom mjera za unapređenje stanja u prostoru." su brisane.

Na prostorima na kojima je ovom odlukom propisana izrada prostornih planova užih područja, raspisivanje javnog arhitektonskog natječaja za građevine društvenih djelatnosti i ostalih sadržaja javnog interesa, odredit će se tim planovima.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.1.11. u stavku 3. riječi: "urbanističko-" zamijenjene su riječju "javnog".

 

2.3.2. Neizgrađene površine, površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava i druge površine

A. Neizgrađene površine

Neizgrađene površine unutar građevinskih područja (šume, javne zelene površine, zaštitne zelene površine, vodocrpilišta, površine za sport i rekreaciju, te vode i vodna dobra) ucrtane su u kartografskom prikazu Građevinska područja naselja - dopune 2015. u mjerilu 1:5.000.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.2. pod naslovom " A. Neizgrađene površine", riječ: "šport" zamijenjena je riječju: "sport".

Odredbom članka 5. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki 2.3.2. pod podnaslovom A. Neizgrađene površine riječi: "Građevinska područja naselja" zamijenjene su riječima: "Građevinska područja naselja - dopune 2015.".

 

2.3.2.1. Šume

Šumske površine što se nalaze u građevinskom području naselja ne mogu se sjeći - prenamjenjivati, treba ih uređivati i njegovati u skladu sa šumskogospodarskim osnovama i programima za gospodarenje šumama.

Posebne uvjete za gradnju građevina u pojasu do 50 m od ruba šume utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem.

 

2.3.2.2. Javne zelene površine - parkovi i park-šume

Prostornim planom posebno su izdvojene sljedeće površine parkova i park-šuma:

-  južni dio Grada Zagreba u naseljima: Brezovica, Buzin, Mala Mlaka i Kupinečki Kraljevec;

-  istočni dio Grada Zagreba u naseljima: Kašina i Moravče.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.2. u stavku 1. riječi: "određene su" zamijenjene su riječima: "posebno su izdvojene".

Osim parkovnih površina navedenih u prethodnom odlomku mogu se formirati i drugi parkovi unutar građevinskih površina naselja, površina za budući razvoj i posebne programe, te proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.2. iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

Postojeće parkovne površine ne mogu se prenamjenjivati. Nove parkovne površine u naseljima oblikovat će se sukladno prirodnim osobitostima prostora i opremati prema potrebama stanovnika naselja, te će se, u pravilu, osigurati 5 m2/stanovniku.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.2. dosadašnji stavak 2. postao je stavak 3.

U parkovima iz stavka 1. ove točke te u drugim parkovima što se formiraju unutar građevinskih područja naselja moguće je u cilju uređivanja parkovne površine graditi manje javne građevine, paviljone, sanitarne čvorove, fontane, dječja igrališta, te uređivati staze, odmorišta i sl. tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne površine parka.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.2. dosadašnji stavak 3. koji je postao stavak 4. je izmijenjen.

Parkovi s pripadajućim građevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru cjelovitog uređenja parkovne površine.

 

2.3.2.3. Zaštitne zelene površine i karakteristični krajobrazni prostori

Na karakterističnim krajobraznim poljodjelskim prostorima neće se mijenjati parcelacija i struktura kultura, karakteristični šumarci i živice i ne mogu se graditi građevine.

Osim postojećih karakterističnih krajobraznih prostora koji predstavljaju razmak između izgrađenih struktura naselja oblikuju se i nove zaštitne zelene površine u skladu s namjenom određenom Prostornim planom.

U razdjelnom zaštitnom zelenilu, čija je funkcija odvajanje nepodudarnih namjena i koje se uređuje visokom vegetacijom, mogu se u cilju uređivanja oblikovati rekreativni sadržaji, putevi, staze, paviljoni i nadstrešnice tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% površine zaštitnog zelenila.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.3. u stavku 3. iza riječi: "vegetacijom," dodane su riječi: "mogu se u cilju uređivanja".

 

2.3.2.4. Sport i rekreacija

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u naslovu točke 2.3.2.4. riječ: "Šport" zamijenjena je riječju: "Sport".

Vrsta sporta i rekreacije označena simbolima u obuhvatu GUP-a grada Zagreba i GUP-a Sesveta je načelna, a detaljnija namjena određuje se GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta, odnosno urbanističkim planovima uređenja.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/06), u točki 2.3.2.4. Šport i rekreacija dodan je prvi odlomak.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.4. na kraju stavka 1. brisana je točka i dodane su riječi: "prostornog uređenja."

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.2.4. u stavku 1. riječ: "športa" zamijenjena je riječju: "sporta", a riječi: "detaljnijim planovima prostornog uređenja" zamijenjene su riječima: "urbanističkim planovima uređenja".

U građevinskim područjima naselja osiguravaju se prostorni uvjeti kao dio javnog standarda za razvoj sportsko-rekreacijskih sadržaja na način da se zadržavaju postojeća igrališta ili drugi sportski sadržaji (koji se održavaju i uređuju), da se postojeći sportski sadržaji dopunjuju pratećim sadržajima što upotpunjuju osnovnu djelatnost tamo gdje to omogućuje veličina zone, karakter prostora i vrsta sporta i/ili rekreacije ili se osiguravaju nove površine.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.2.4. u stavku 2. riječi: "športsko", "športski" i "športa" zamijenjene su riječima: "sportsko", "sportski" i "sporta".

Prostornim planom određene su sljedeće zone sporta i rekreacije u građevinskim područjima naselja:

-  južni dio Grada Zagreba u naseljima: Brezovica, Buzin, Demerje, Donji Dragonožec, Donji Trpuci, Gornji Čehi, Hrašće, Hrvatski Leskovac, Kupinečki Kraljevec, Lučko, Mala Mlaka, Odranski Obrež, Odra, Strmec;

-  istočni dio Grada Zagreba u naseljima: Adamovec, Belovar, Gajec, Ivanja Reka, Kašina, Planina Gornja, Prepuštovec, Slanovec, Soblinec, Vugrovec Gornji, Žerjavinec.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.4. u stavku 3. iza riječi: "rekreacije" brisana je dvotočka i dodane su riječi: "u građevinskim područjima naselja:".

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.4. u stavku 3. alineja 2. je izmijenjena.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.2.4. u stavku 3. riječ: "športa" zamijenjena je riječju: "sporta".

Sportsko-rekreacijske zone uređuju se u skladu s lokalnim potrebama stanovništva, te temeljem prostornih uvjeta, standarda i normativa za gradnju sportskih građevina.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.2.4. u stavku 4. riječ: "Športsko" zamijenjena je riječju: "Sportsko", a riječ: "športskih" zamijenjena je riječju: "sportskih".

Površine povremeno pod vodom (inundacije, retencije na potocima Medvednice) mogu se koristiti za sport i rekreaciju.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.2.4. u stavku 5. riječ: "šport" zamijenjena je riječju: "sport".

Trim staze, jahače i biciklističke staze na kojima se ne grade građevine, uređuju se u skladu s okolnim prostorom.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/06), u točki 2.3.2.4. dosadašnji odlomci 1.-5. postali su odlomci 2.-6.

 

2.3.2.5. Vode i vodno dobro

Vode i vodno dobro unutar građevinskog područja naselja održavat će se i uređivati kao dio cjelovitog uređivanja prostora tako da se osigura primjeren vodni režim, propisana kvaliteta i zaštita voda, te zaštita od njihova štetnog djelovanja.

Manje vodne površine mogu se formirati u okviru uređenja parkova.

Korita i tok potoka i jezera sačuvat će se, u pravilu, u prirodnom obliku sukladno krajobraznim osobitostima prostora kao posebno vrijedna vodena staništa naselja.

 

B. Površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava i mreža

Površine prometnih infrastrukturnih sustava prikazane su na kartografskim prikazima 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015., 1.B. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Promet, Pošta i telekomunikacije - izmjene i dopune 2014. te Građevinska područja naselja - dopune 2015. u mjerilu 1:5.000.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.5. u podnaslovu "B." stavak 1. je izmijenjen.

Odredbom članka 5. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) pod podnaslovom B. Površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava i mreža u stavku 1. riječi: "1.A KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Površine za razvoj i uređenje - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015.", a riječi: "Građevinska područja naselja" zamijenjene su riječima: "Građevinska područja naselja - dopune 2015.".

Trase prometnih infrastrukturnih sustava prikazane su načelno na kartografskim prikazima 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015., 1.B. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Promet, Pošta i telekomunikacije - izmjene i dopune 2014.

Odredbom članka 5. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u stavku 2. riječi: "1.A KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Površine za razvoj i uređenje - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015.".

Zone moguće gradnje građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, odnosno samostojećega antenskog stupa te aktivne lokacije samostojećega antenskog stupa prikazane su na kartografskom prikazu 1.B. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Promet, Pošta i telekomunikacije - izmjene i dopune 2014.

Koridori magistralnih elektroenergetskih vodova 110 kV i vodova komunalne infrastrukture prikazani su načelno na kartografskom prikazu 2.A. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Energetski sustav - izmjene i dopune 2014. u mjerilu 1:25.000.

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/09) u točki 2.3.2.5., u podnaslovu B., u stavcima 1., 2. i 3. brojka "2008." zamijenjena je brojkom "2009.", a iza stavka 2., dodan je novi stavak 3.

Za površine i trase prometnih infrastrukturnih sustava, te koridore magistralnih elektroenergetskih vodova 110 kV i vodova komunalne infrastrukture detaljni položaj odredit će se urbanističkim planovima uređenja, i pojedinačnim aktima.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.5. u podnaslovu B., iza stavka 1. dodani su novi stavci 2., 3. i 4.

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/09) u točki 2.3.2.5. u podnaslovu B., dosadašnji stavci 3. i 4. postali su stavci 4. i 5.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.2.5. u podnaslovu B. brojke: "2008." i "2009." zamijenjene su brojkom: "2014.".

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.2.5. u podnaslovu B. u stavku 5. riječi: "detaljnim planovima uređenja i/ili lokacijskom dozvolom." zamijenjene su riječima: " i pojedinačnim aktima."

 

2.3.2.6. Površine komunalnih infrastrukturnih sustava

(1) Elektroopskrba

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.6. iznad stavka 1. dodan je podnaslov: "(1) Elektroopskrba".

Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima treba osigurati sljedeće koridore:

-  DV 110 kV - širina koridora najmanje 20 m;

-  DV 220 kV - širina koridora najmanje 25 m;

-  DV 400 kV - širina koridora najmanje 30 m.

Koridori kroz šumska područja se formiraju prema najvećoj visini drveća, tako da u slučaju pada drvo ne dosegne vodiče.

Unutar koridora posebnog režima nadzemnih elektroenergetskih vodova gradnja nije moguća.

Iznimno, postojeće i planirane nadzemne elektroenergetske vodove 110 kV s pripadajućim koridorom posebnog režima, ovisno o lokalnim i tehničkim uvjetima može se voditi kabelskim ili nadzemnim vodom, u pravilu, istom trasom.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.6. podtočki (1) iza stavka 2. dodani su novi stavci 2. i 3.

(2) Plinoopskrba

Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih građevina iznose za:

-  magistralni plinovod Ivanja Reka - TE-TO Zagreb 30 m od osi plinovoda;

-  razdjelne stanice (RS), blokadne stanice (BS) i plinske regulacijske stanice (PRS) 10 m, a do prometne površine 3 m;

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.2.6. podtočki (2) stavku 1. alineji 2., riječ: "javnoprometne" zamijenjena je riječju: "prometne".

-  visokotlačne plinovode VTP 10 m.

Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih građevina za VTP mogu se u iznimnim i opravdanim slučajevima smanjiti uz primjenu posebnih mjera zaštite i suglasnost Gradske plinare Zagreb.

Minimalne sigurnosne udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija i građevina određene su posebnim propisima ovisno o vrsti druge instalacije i građevine.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.6. iza točke (1) dodan je novi podnaslov (2) i stavci 1. - 3.

(3) Površine infrastrukturnog sustava

Predmetne površine moguće je koristiti u funkciji gospodarenja otpadom.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.2.6. iza podtočke (2) dodana je nova podtočka (3).

 

2.3.2.7. Površine prometnih infrastrukturnih sustava

Prometna površina unutar ili na rubu građevinskog područja naselja određena je graničnim linijama prema susjednoj namjeni, koja je u odnosu na grafičku točnost karte mjerila 1:5.000 okvir unutar kojeg se može razvijati i graditi prometnica sa svim elementima svog profila ovisno o vrsti i planiranom razvrstaju.

 

C. Druge površine

Druge površine određene su za posebnu namjenu, groblja i infrastrukturne površine za gospodarenje otpadom i prikazane su na kartografskim prikazima 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015. i 2.B. INFRASTRUKTRUNI SUSTAVI I MREŽE, Vodnogospodarski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - izmjene i dopune 2014. u mjerilu 1:25.000 te Građevinska područja naselja - dopune 2015. u mjerilu 1:5.000.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.7. u podnaslovu C. stavak je izmijenjen.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.2.7. pod naslovom C., iza riječi: "groblja i" dodane su riječi: "infrastrukturne površine za", a brojka: "2008." zamijenjena je brojkom: "2014.".

Odredbom članka 5. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) pod podnaslovom C. Druge površine riječi: "1.A KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Površine za razvoj i uređenje - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015.", a riječi: "Građevinska područja naselja" zamijenjene su riječima: "Građevinska područja naselja - dopune 2015.".

 

2.3.2.8. Posebna namjena

Ovim prostornim planom utvrđene su površine posebne namjene za potrebe Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.8. stavak 1. je izmijenjen.

Objekti posebne namjene od važnosti za državu za potrebe Hrvatske vojske jesu:

1. Vojarna "Croatia";

2. Vojni kompleks "Tuškanac 44";

3. Hrvatsko vojno učilište, Ilica 265 b;

4. Vojno strelište "Vrapčanski potok";

5. Radarski položaj "Puntijarka" Sljeme;

6. Dobrodol - Markovo Polje;

7. Vojni kompleks "Stančićeva - Krešimirov trg - Bauerova - Zvonimirova";

8. Zračna baza "Lučko";

i oni se koriste pod posebnim uvjetima.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.8. iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

Potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu i djelatnost unutarnjih poslova usklađene su s drugim korisnicima prostora.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.8. dosadašnji stavak 2. postao je stavak 3.

Uvjeti korištenja površina za razvoj naselja (posebno korištenje prostora za gospodarske sadržaje i razvoj infrastrukturnih sustava i mreža), zaštićenih područja, šumskih, poljoprivrednih te voda i vodnog dobra i površina za izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja, usklađeni su s potrebama i interesima obrane i djelatnosti unutarnjih poslova.

Granice zaštitnih i sigurnosnih zona označavaju se u planovima nižeg reda.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.8. iza dosadašnjeg stavka 3. koji je postao 4. dodan je novi stavak 5.

 

2.3.2.9. Groblja

Unutar građevinskih područja naselja planiraju se groblja:

-  južni dio Grada Zagreba: Brezovica, Kupinečki Kraljevec, Lučko i Odra;

-  istočni dio Grada Zagreba: Cerje, Čučerje (dio), Kašina i Moravče.

Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (kapele, obredne dvorane, mrtvačnice i sl.), te komunalna infrastruktura.

Uređenje svih groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme, što se na groblju postavlja, mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji takvih prostora.

Posebne uvjete pri zahvatima u povijesnu matricu partera zaštićenih groblja utvrđuje gradsko tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.

Prostore groblja ambijentalno će se oblikovati kao zelene parkovne površine kvalitetnim parkovno-pejsažnim rješenjima i osiguravanjem, u pravilu, standarda od najmanje 4 m2/grobno mjesto za mala gradska (mjesna) groblja i 7m2/grobno mjesto za velika gradska groblja.

 

2.3.2.10. Gospodarenje otpadom

Prostornim planom omogućava se, u skladu s lokalnim uvjetima, smještaj građevina za reciklažu sirovine iz otpada, posebno reciklažnih dvorišta, zelenih otoka i posuda što se postavljaju na javnim površinama.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.10. stavak 1. je izmijenjen.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.2.10. stavku 1. riječ: "primarnu" je brisana.

Ako nije moguće osigurati postavljanje spremnika unutar građevina ili na vlasničkoj parceli, spremnici se mogu postaviti na javnim površinama pod uvjetima koji će osigurati propisani način korištenja i usklađenost s lokalnim uvjetima.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.2.10. iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

PPGZ-om, GUP-om grada Zagreba, GUP-om Sesveta i prostornim planovima užih područja, lokacije za sakupljanje, obradu i gospodarenje otpadom, sukladno posebnim propisima, realiziraju se na postojećim i novim lokacijama za koje su prethodno pribavljeni uvjeti prema posebnim propisima.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.3.2.10. iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.3.2.10. u dosadašnjem stavku 2., koji je postao stavak 3., ispred riječi: "GUP-om grada Zagreba," dodana je riječ: "PPGZ-om", riječi: "Zakonu o otpadu" zamijenjene su riječima: "posebnim propisima", iza riječi: "na postojećim" dodane su riječi: "i novim", a riječi: "u odnosu na navedeni zakon" su brisane.

 

2.4. Izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja

U smislu ove odluke, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:

-  građevinska područja izdvojena od građevinskih područja naselja;

-  prostori izvan građevinskih područja naselja na kojima se omogućuje izgradnja u skladu sa zakonom, drugim propisima i odredbama ove odluke.

 

2.4.1. Građevine koje se mogu graditi u građevinskim područjima izdvojenim od građevinskih područja naselja

Prostornim su planom određena građevinska područja koja su izdvojena iz građevinskih područja naselja, a namijenjena su za gradnju gospodarskih građevina kao što su proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke.

Izdvojena građevinska područja mogu se odrediti i za one građevine koje se prema zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja mogu graditi izvan građevinskih područja naselja kao što su: komunalne građevine, zdravstvene i građevine za sport i rekreaciju, građevine obrane i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (poljoprivredni gospodarski kompleksi).

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.4.1. stavku 2. iza riječi: "uređenju" dodane su riječi:"i gradnji".

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.4.1. stavku 2. riječi: "Zakonu o prostornom uređenju i gradnji" zamijenjene su riječima: "zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja", a riječ: "šport" zamijenjena je riječju: "sport".

U zaštićenim prirodnim vrijednostima i drugim posebno vrijednim dijelovima prirode te vodozaštitnim područjima uvjeti za smještaj građevina iz ove točke određeni su u članku 10. točka 5.2.1. podtočka (2.), u članku 12. točkama od 7.1.1.1. do 7.1.1.6. i u točki 7.1.2. ove odluke.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.4.1. stavku 3. riječi: "zaštićenim dijelovima prirode" zamijenjene su riječima: "zaštićenim prirodnim vrijednostima i drugim posebno vrijednim dijelovima prirode".

 

2.4.1.1. Gospodarska namjena u građevinskim područjima izdvojenim od građevinskih područja naselja

Prostornim planom određena su izdvojena građevinska područja za gradnju gospodarskih sadržaja proizvodne (pretežito industrijske, pretežito zanatske) i poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke, komunalno-servisne, ugostiteljsko-turističke djelatnosti (hotel, motel, kamp) te poljoprivredne gospodarske komplekse (ratarski, stočarski i dr.), koja čine manje ili veće gospodarske površine za smještaj jedne ili više gospodarskih i njima komplementarnih namjena.

Planiraju se sljedeća izdvojena građevinska područja za gospodarske namjene:

(1.) proizvodne i poslovne namjene:

-  južni dio Grada Zagreba: Hrašće za proizvodne i poslovne sadržaje;

-  istočni dio Grada Zagreba: prostor između građevinskog područja naselja Soblinec i Žerjavinec za proizvodne sadržaje; Sesvetski Kraljevec za pretežito proizvodne i poslovne sadržaje; Sesvetski Kraljevec za pretežito poslovne sadržaje; prostor između građevinskog područja naselja Popovec i Soblinec za proizvodne i poslovne sadržaje; prostor sjeverno od Kraljevečkih Novaka za proizvodne sadržaje;

-  u svim građevinskim područjima namijenjenim proizvodnim sadržajima omogućava se smještaj i obrada korisnog otpada prema posebnim propisima;

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.4.1.1. podtočki (1.), iza alineje 2. dodana je nova alineja 3.

(2.) ugostiteljsko-turističke namjene:

-  južni dio Grada Zagreba: prostor uz zagrebačku obilaznicu između Lučkog i Ježdovca;

(3.) poljoprivredne gospodarske komplekse:

-  južni dio Grada Zagreba: Hrvatski Leskovac i prostor sjeverno od Kupinečkog Kraljevca;

-  istočni dio Grada Zagreba: Dumovečki Lug i Šašinovečki Lug.

U izdvojenim građevinskim područjima za gospodarske sadržaje iz odlomka 2. ove točke mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, te se mogu graditi građevine i sadržaji što upotpunjuju gospodarske sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.4.1.1. podtočki (3.) stavku 2., riječ: "šport" zamijenjena je riječju: "sport".

(1.) Proizvodne i poslovne namjene

U izdvojenim se građevinskim područjima za sadržaje proizvodne i poslovne namjene primjenjuju odredbe o veličini i uređenju građevne čestice propisane u podtočkama (2.) - (4.), točke 2.3.1.7. ovoga članka.

(2.) Ugostiteljsko-turističke namjene

U izdvojenim građevinskim područjima za ugostiteljsko-turističke namjene, u pravilu, se predviđa građenje motela i kampova.

(3.) Poljoprivredni gospodarski kompleksi

Poljoprivredni gospodarski kompleks s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem može se formirati za potrebe ratarske, stočarske, voćarske, povrtlarske te druge poljoprivredne proizvodnje.

Parcelaciju i vrstu proizvodnje poljoprivrednih gospodarskih kompleksa određuje nadležno tijelo za poljoprivredu.

Na poljoprivrednim gospodarskim kompleksima omogućava se gradnja građevina isključivo u funkciji poljoprivredne proizvodnje u skladu s uvjetima iz točke 2.4.2.1. ovoga članka.

Iznimno, unutar poljoprivredno gospodarskog kompleksa Dumovec omogućuje se građenje građevina i uređivanje prostora za uzgoj kućnih ljubimaca i malih životinja, te smještaj groblja za kućne ljubimce.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) točki 2.4.1.1. u podtočki (3.) Poljoprivredni gospodarski kompleksi, iza stavka 3. dodan je novi stavak 4.

 

2.4.1.2. Sportska i rekreacijska namjena izvan građevinskih područja naselja

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u naslovu točke 2.4.1.2. riječ: "Športska" zamijenjena je riječju: "Sportska".

Prostornim je planom određeno da se izvan građevinskih područja naselja mogu graditi i uređivati zone odmora i rekreacije i zone sporta i rekreacije i graditi građevine, i to:

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.4.1.2. u stavku 1. riječ: "športa" zamijenjena je riječju: "sporta".

(1). Unutar Parka prirode Medvednica Prostornim su planom izdvojene postojeće zone odmora i rekreacije, tj. prostori znatnijeg okupljanja posjetilaca koji su po svom karakteru prostori bez opreme, prostori s opremom, prostori s građevinama.

Za navedene prostore primjenjivat će se odredbe Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u podtočki (1.) stavak 2. je izmijenjen.

(2.) Za zone odmora i rekreacije na vodozaštitnim područjima uvjeti uređivanja odredit će se na temelju odluka o zaštiti izvorišta i drugih posebnih propisa.

(3.) Za zone odmora i rekreacije u prirodnim rezervatima uvjeti uređivanja odredit će se sukladno kriterijima zaštite prirodnih resursa kao i mogućnosti njihova korištenja, krajobrazne valorizacije prostora temeljene na biološkoj raznolikosti.

(4.) Za zone sporta i rekreacije u Soblincu, Prepuštovcu i Rakitju uvjeti uređivanja bit će određeni prostornim planovima užih područja.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (4.), iza riječi: "Soblincu" stavljen je zarez, veznik "i" je brisan, a iza riječi "Prepuštovcu", točka je zamijenjena zarezom i dodane su riječi: "Rakitju, Lučkom i Slanovcu."

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u podtočki (4.) riječ: "športa" zamijenjena je riječju: "sporta".

Odredbom članka 5. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u podtočki 2.4.1.2. pod (4.) iza riječi: "Prepuštovcu" brisan je zarez, a riječi: "Rakitju, Lučkom i Slanovcu" zamijenjene su riječima: "i Rakitju".

(5.) Izvan zona odmora i rekreacije iz podtočaka (1.), (2.) i (3.) i zona sporta i rekreacije iz podtočke (4.) ove točke određenih ovim Prostornim planom moguće je uređivati i graditi biciklističke staze, trim staze, jahače staze, sukladno obilježjima prostora.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u podtočki (5.) riječ: "športa" zamijenjena je riječju: "sporta".

 

2.4.1.3. Groblja

Izvan građevinskih područja naselja planirane su površine za razvoj groblja, i to:

-  južni dio Grada Zagreba - rezervirane površine za novo južno gradsko groblje Suhaki i novo groblje "Donji Dragonožec";

-  istočni dio Grada Zagreba - postojeća groblja Čučerje (dio), Glavnica Donja, Markovo Polje, Planina Donja i Vugrovec Donji.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.4.1.3. u stavku 1. alineje 1. i 2. su izmijenjene.

Uvjeti uređivanja groblja propisani su u točki 2.3.2.9. ovoga članka.

Detaljne granice za novo gradsko groblje Suhaki, čija je površina u Prostornom planu označena kao površina rezervirana za budući razvoj, bit će utvrđene nakon posebnih istraživanja o potrebama i podobnosti lokacije temeljem posebnih propisa i urbanističkog plana uređenja.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.4.1.3. u stavku 3. riječi: "prostornog plana užeg područja" zamijenjene su riječima: "posebnih propisa i detaljnijeg dokumenta prostornog uređenja".

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 2.4.1.3. u stavku 3. riječi: "detaljnijeg dokumenta prostornog uređenja." zamijenjene su riječima: "urbanističkog plana uređenja."

 

2.4.2. Građevine koje se mogu graditi izvan građevinskih područja

Izvan građevinskog područja mogu se, u skladu sa zakonom, drugim propisima i odredbama ove odluke, graditi i građevine za koje se ne određuju posebna građevinska područja kao:

(1.) poljoprivredne gospodarske građevine: obiteljsko seosko gospodarstvo, klijeti, spremišta za alat, pčelinjaci, građevine za uzgoj kućnih ljubimaca i malih životinja, staklenici, plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća, uzgajališta puževa, glista, žaba i sl., te ribnjaci;

(2.) građevine u funkciji gospodarenja šumama i lova: lugarnice, lovački domovi i sl.;

(3.) planinarski i slični domovi, skloništa i slične građevine za sklanjanje i boravak planinara;

(4.) manje vjerske građevine: križevi, poklonci, kapelice i sl;

(5.) objekti infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.);

(6.) građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (samostojeći antenski stup) unutar zona moguće gradnje određenih za ove građevine;

(7.) groblja za kućne ljubimce;

(8.) komunalne građevine i komunalna infrastruktura;

(9.) građevine sukladno članku 8. točki 3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru.

Odredbom članka 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/06), u točki 2.4.2. iza podtočke (4.) umjesto točke stavljena je točka zarez i dodane su nove podtočke (5.) i (6.).

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.4.2. iza podtočke "(6.) groblja za kućne ljubimce;" dodane su nove podtočke (7.) i (8.).

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/09) u točki 2.4.2. iza podtočke (5.) dodana je nova podtočka (6.)

Odredbom članka 3. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/09) u točki 2.4.2. dosadašnje podtočke (6.), (7.) i (8.) postale su podtočke (7.), (8.) i (9.).

 

2.4.2.1. Poljoprivredne gospodarske građevine izvan građevinskog područja

Izvan građevinskog područja naselja uz posjede primjerene veličine mogu se graditi poljoprivredne gospodarske građevine i pripadajuća stambena građevina za obiteljsko seosko gospodarstvo i potrebe seoskog turizma u skladu s uvjetima zaštite okoliša i očuvanjem krajobraza i lokalnim uvjetima.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.4.2.1. u stavku 1. iza riječi "građevina" brisan je zarez i riječi: "odnosno obiteljska kuća".

Poljoprivredne gospodarske građevine obiteljskog seoskog gospodarstva koje se mogu graditi izvan građevinskog područja naselja su građevine s pripadajućom infrastrukturom za potrebe voćarstva, ratarstva, vinogradarstva, vrtlarstva, stočarstva i peradarstva.

Osim građevina iz odlomka 2. ove točke, izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi klijeti, spremišta za alat, pčelinjaci, uzgajališta puževa, glista i žaba, građevine za uzgoj kućnih ljubimaca, te plastenici, staklenici i ribnjaci.

Opravdanost gradnje građevina iz odlomka 2. i 3. ove točke dokazuje se programom o namjeravanim ulaganjima koji mora sadržavati prikaz zaštite okoliša, usklađenost s lokalnim uvjetima, a potvrđuje ga gradsko upravno tijelo nadležno za poljoprivredu.

(1.) Poljoprivredne gospodarske građevine što se grade izvan građevinskog područja naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, mogu se graditi na posjedu primjerene veličine, a za stočarsku i peradarsku proizvodnju veličina posjeda je određena najmanjim brojem uvjetnih grla.

Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg za koje je potrebno osigurati 0,34 ha zemljišta. Temeljem "uvjetnog grla" utvrđeni su koeficijenti za izračun površina potrebnih za oblikovanje veličine posjeda za obavljanje poljoprivredne djelatnosti izvan građevinskog područja naselja, s time da je broj uvjetnih grla potreban za formiranje posjeda za stočarsku i peradarsku proizvodnju izvan građevinskog područja naselja najmanje 10 uvjetnih grla.

Ostale vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom sljedećih koeficijenata:

 

Vrsta stoke

Vrsta stoke

Broj grla

krava, steona junica

1,00

10

bik

1,50

7

vol

1,20

8

junad 1-2 god.

0,70

14

junad 6-12 mjeseci

0,50

20

telad

0,25

40

krmača+prasad

0,005

182

tovne svinje do 6 mjeseci

0,25

40

mlade svinje 2-6 mjeseci

0,13

77

teški konj

1,20

8

srednje teški konji

1,00

0

laki konji

1,80

13

ždrebad

0,75

13

ovce, ovnovi, koze i jarci

0,10

100

janjad i jarad

0,05

200

tovna perad

0,00055

18.000

konzumne nesilice

0,002

5.000

rasplodne nesilice

0,0033

3.000

 

Za druge životinjske vrste (krznaši, kunići i sl.) najmanji broj uvjetnih grla utvrđuje se programom o namjeravanim ulaganjima.

Uz program o namjeravanim ulaganjima uvjete držanja domaćih životinja i gradnje smještajnog prostora propisuje gradsko upravno tijelo nadležno za poslove poljoprivrede.

Primjerenom veličinom posjeda za uzgoj voća i vinove loze smatra se posjed 2 ha i veći.

Uz obiteljsko seosko gospodarstvo, bez obzira na vrstu, omogućena je gradnja stambene građevine do 400 m2 građevinske (bruto) površine. Ove građevine mogu se koristiti i za potrebe seoskog turizma.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) stavak 7. je izmijenjen.

Građevna čestica na kojoj će se graditi obiteljsko seosko gospodarstvo osniva se uz posjed tako da je najmanje 50% veća od ukupne tlocrtne izgrađene površine gospodarskih građevina i niske stambene građevine.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) stavku 8. iza riječi: "građevine" umjesto zareza stavljena je točka, a riječi: "odnosno obiteljske kuće" su brisane.

Stambene građevine, te druge građevine i sadržaji obiteljskoga seoskog gospodarstva ne mogu se graditi na parceli ako na njoj već nisu izgrađene građevine i sadržaji poljoprivredne gospodarske namjene s kojima čine jedinstvenu gospodarsku i arhitektonsku cjelinu.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) stavak 9. je izmijenjen.

Oblikovanje građevina obiteljskog seoskog gospodarstva, odabir građevinskog materijala te koncepcija prostorne organizacije građevina na parceli moraju biti u skladu s uobičajenim načinom građenja na određenom prostoru i s okolnim krajobrazom.

Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina za stoku od građevinskog područja naselja ovisi o njihovoj veličini odnosno kapacitetu izraženom u jedinici "uvjetnog grla" prema sljedećoj tablici:

 

VRSTA STOKE

max. KAPACITET GRAĐEVINE

(BROJ GRLA PREMA UDALJENOSTI GRAĐEVINE OD NASELJA)

Udaljenost od naselja (m)

100

200

300

400

500

UVJETNA GRLA

 

 

 

 

 

Mlječne krave

50

100

200

400

800 i više

Junad 6-12 mj.

100

200

400

800

1.600

Junad 1-2 god.

71

143

286

57

1.142

Telad

167

303

606

1.212

 

Krmača + prase

200

400

800

1.600

 

Tovne svinje

200

400

800

1.600

 

Perad

5.000

20.000

30.000

40.000

50.000

 

Za poljoprivredne gospodarske građevine koje nemaju negativni utjecaj na kvalitetu života u naselju ne propisuje se udaljenost od građevinskog područja naselja.

(2.) Klijeti do 40 m2 građevinske (bruto) površine mogu se graditi na površini vinograda od 1 ha uz mogućnost povećanja izgrađene površine za 20 m2 za svakih 5.000 m2 vinograda.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.) u stavku 1. riječi: "bruto razvijene" zamijenjene su riječima: "građevinske (bruto)".

Klijeti se moraju graditi u skladu s tradicijskim obilježjima prostora i takvih građevina te smjestiti tako da ne narušavaju krajobrazne i prirodne vrijednosti prostora.

(3.) Spremišta za alat u funkciji voćarstva, povrtlarstva i cvjećarstva mogu se graditi do 20 m2 građevinske (bruto) površine na parcelama ne manjim od 2.000 m2, od lakog građevinskog materijala kao montažne građevine oblikovanja usklađenog s tradicijskim načinom gradnje.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (3.) riječi: "bruto razvijene" zamijenjene su riječima: "građevinske (bruto)".

(4.) Pčelinjaci se smještaju u prostoru tako da su od javnoprometne površine udaljeni najmanje 15 m.

(5.) Uvjete uzgoja kućnih ljubimaca i malih životinja i za građenje potrebnih građevina smještajnog i gospodarskog prostora, te udaljenosti od naselja propisuje nadležno tijelo za poljoprivredu i tijelo nadležno za poslove veterinarstva.

(6.) Staklenici, plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća, uzgajališta puževa, glista, žaba i sl. mogu se postavljati na poljoprivrednim površinama, ako to nije u suprotnosti s lokalnim uvjetima i zaštitom okoliša.

(7.) Ribnjaci se grade namjenski za uzgoj riba na potocima izvan aluvijalnih naslaga rijeke Save, tako da se osigura povrat vode potoka iz ribnjaka u korito potoka. Okolni prostor uređuje se u skladu s krajobraznim karakteristikama.

Posebne uvjete za gradnju i uređenje ribnjaka izdaju državna tijela nadležna za vode i poljoprivredu.

 

2.4.2.2. Građevine u funkciji gospodarenja i korištenja šuma i lova

Građevine u funkciji gospodarenja šumama, što se grade u šumi ili na šumskom zemljištu, kao što su lugarnice i druge građevine u funkciji šumarstva moraju biti u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva, a u zaštićenim prirodnim vrijednostima i tijela nadležnih za zaštitu prirode.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.4.2.2. stavku 1. riječi: "dijelovima prirode" zamijenjene su riječima: "prirodnim vrijednostima".

Građevine u funkciji lova što se grade u šumi i na šumskom zemljištu ili poljoprivrednom zemljištu moraju biti u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje tijelo nadležno za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, te tijelo nadležno za poljoprivredu uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poljoprivredu i šumarstvo.

 

2.4.2.3. Građevine za boravak i sklanjanje planinara

Na prostoru Grada Zagreba nije predviđena gradnja planinarskih domova, skloništa i sličnih građevina za sklanjanje i boravak planinara osim unutar parka prirode Medvednica.

Uvjeti za rekonstrukciju i zamjenu građevina iz odlomka 1. ove točke na prostoru Parka prirode Medvednica određeni su u točki 2.4.1.2. podtočka (1.) ovoga članka.

Uvjeti za smještaj i građenje novih građevina iz odlomka 1. ove točke na prostoru Parka prirode Medvednica odredit će se Prostornim planom područja posebnih oblježja parka prirode Medvednica.

 

2.4.2.4. Manje vjerske građevine

Na prostoru Grada mogu se izvan građevinskog područja na prostorima primjerenim za tu namjenu graditi manje vjerske građevine i to križevi, poklonci, kapelice i sl., najveće građevinske (bruto) površine do 30 m2.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 2.4.2.4. riječi: "bruto razvijene" zamijenjene su riječima: "građevinske (bruto)".

 

2.5. Zahvati koje je moguće planirati u svim namjenama

Postava reklamnih panoa omogućuje se na površinama svih namjena, u skladu sa posebnom gradskom odlukom i lokalnim uvjetima.

Za potrebe Javne ustanove Park prirode Medvednica mogu se na prostorima ulaza u Park postavljati montažno-demontažne građevine do 12 m2 građevinske (bruto) površine u funkciji informiranja, edukacije i prodaje suvenira, uređivati odmorišta, te postavljati informativno-edukativne table, oblikovno usklađeno s krajobrazom.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) iza podtočke 2.4.2.4. dodana je nova podtočka 2.5.

 

Članak 8.

 

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU

 

Gospodarski sadržaji i njihove građevine i uređaji grade se prema posebnim propisima, pravilima struke i odredbama ove odluke.

U Prostornom planu osigurani su prostorni i drugi uvjeti za smještaj gospodarskih sadržaja, i to:

-  u građevinskim područjima naselja;

-  u izdvojenim građevinskim područjima;

-  izvan građevinskog područja.

Gospodarske djelatnosti smještaju se u prostore iz odlomka 2. ove točke uz uvjet da:

-  racionalno koriste prostor;

-  nisu energetski zahtjevne, koriste ekološki prihvatljive energente i prometno su primjerene;

Odredbom članka 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09), u točki 3. stavku 3. alineji 2. iza riječi: "zahtjevne" stavljen je zarez i dodane su riječi: "koriste ekološki prihvatljive energente".

-  nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša;

-  zasnovane su na modernim sektorima, temeljenim na novim tehnologijama i sektoru usluga;

-  imaju obilježje tradicionalne zagrebačke proizvodnje i usluga;

-  najbolje valoriziraju ljudski rad;

-  materijalno mogu doprinijeti funkcioniranje Grada i šire.

Točne granice obuhvata, detaljna namjena, tipologija i način gradnje gospodarskih građevina unutar granica područja za koja se izrađuju GUP grada Zagreba i GUP Sesveta, shematski prikazanih ovim prostornim planom kao gospodarski sadržaji na većim površinama ili pojedinačni gospodarski sadržaji, odredit će se GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta.

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/02), u točki 3. četvrti odlomak zamijenjen je novim odlomcima četvrtim, petim i šestim.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), u točki 3. odlomak četvrti je izmijenjen.

Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u građevinskim područjima 68 naselja određuju se ovom odlukom.

Izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja za gospodarske namjene u pravilu su smješteni sadržaji u funkciji:

-  obavljanja poljoprivredne djelatnosti;

-  eksploatacije mineralnih sirovina;

-  korištenja i zaštite šuma.

Djelatnostima iz odlomka 6. ove točke gospodari se na temelju posebnih propisa i odredaba ove odluke uz uvažavanje mjera zaštite okoliša iz članka 14. točka 9. i drugih odredaba ove odluke.

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/02), u točki 3. dosadašnji odlomci peti, šesti i sedmi postali su odlomci sedmi, osmi i deveti.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), odlomci peti i šesti su brisani, a odlomci sedmi, osmi i deveti postali su odlomci peti, šesti i sedmi.

 

3.1. Proizvodna i poslovna namjena

3.1.1.

Gospodarske zone veće od 2 ha, u pravilu se smještaju na rubnom dijelu građevinskog područja grada Zagreba i Sesveta, uz građevinska područja drugih naselja ili odvojeno od građevinskih područja naselja. Namijenjene su pretežito gospodarskim sadržajima industrijske i zanatske proizvodnje, komunalno-servisnim i prometnim građevinama, velikim poslovnim sadržajima i trgovačkim centrima.

Za gospodarske zone veće od 10 ha izradit će se, u pravilu, prostorni plan užeg područja.

Odredbom članka 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 3.1.1. stavku 2., iza riječi: "područja" znak "," zamijenjen je znakom "." a riječi: "ili će se postupiti u skladu s programom mjera za unapređenje stanja u prostoru." su brisane.

 

3.1.2.

Gospodarske zone do najviše 2 ha, predviđene su pretežito za sadržaje zanatstva, trgovine, usluge, komunalne servise, građevinske i manje industrijske građevine, te ugostiteljsko-turističke djelatnosti s nužnim pratećim sadržajima.

Korištenjem prostora i građevina koje nisu u funkciji (napušteni prostori) i aktiviranjem neiskorištenih prostora podupiru se inovacije, razvoj, primjena novih tehnologija, te racionalno korištenje prostora i infrastrukture.

 

3.1.3.

Tehnološki parkovi, poduzetnički i drugi pretežito poslovni i turističko-ugostiteljski centri mogu se osnovati i na manjim prostorima od navedenih u točki 3.1.2., a najmanje na parcelama površine 0,5 ha, koje se odlikuju dobrom prometnom povezanošću, osobito javnim prijevozom uz obvezu zadovoljenja prometa u mirovanju na vlastitoj parceli.

 

3.2. Pretežno ugostiteljsko-turistička namjena

Radi uključivanja Grada Zagreba u krug atraktivnih srednjoeuropskih turističkih gradova, potrebno je:

-  povećanje kvalitete postojećih i gradnja novih smještajnih kapaciteta;

-  stvaranje prepoznatljivog "imagea" Grada, na temeljima kulturno-povijesne i prirodne baštine gdje se u tijeku cijele godine mogu održavati skupovi i događanja u svim područjima ljudskog djelovanja.

Određene su tri razvojne turističke zone Grada Zagreba za smještaj ugostiteljsko-turističkih sadržaja:

-  primarna turistička zona koja obuhvaća uže gradsko središte, koje zahtijeva investicije u rješenje prometa i restauraciju najvrijednijih građevina, a prvenstvo u razvoju te zone treba imati njegov najatraktivniji dio, Gornji grad i Kaptol;

-  sekundarna turistička zona koja obuhvaća preostali dio grada Zagreba i uži dio Sesveta, sa brojnim različitim, u prostoru raspršenim posebnostima (park Maksimir, SRC Jarun, prostor uz Savu, Park prirode Medvednica, brojni objekti i prostori kulturnih dobara, itd.), u kojoj prvenstveno treba urediti i opremiti prostore i građevine te primjereno označavati i urediti pješačke zone i biciklističke staze;

-  tercijarna turistička zona koja obuhvaća južni i istočni dio Grada Zagreba. To je prostrana, ali turistički relativno zanemarena zona, kojoj nedostaje primjereno označavanje i povezanost sa središnjim dijelom Grada. U ovoj zoni treba razvijati turističko-ugostiteljsku djelatnost na seoskim obiteljskim gospodarstvima s mogućom rekreacijom (jahanje, trčanje, hodanje).

 

3.3. Poljoprivreda

3.3.1.

Razvoj poljprivrede kao gospodarske djelatnosti na prostoru Grada Zagreba temelji se na obiteljskom seoskom gospodarstvu.

Sve poljoprivredne površine, (određene u Prostornom planu kao osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo, te ostala obradiva tla) koriste se kao resursi za proizvodnju kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda (zdrave hrane) radi poboljšanja opskrbe lokalnoga stanovništva. Pri tom se ima u vidu njihova važnost za održavanje ekološke ravnoteže, krajobrazne te biološke raznolikosti i održivog razvitka prostora.

 

3.3.2.

U Prostornom su planu osigurani prostorni i drugi uvjeti za smještaj građevina u funkciji poljoprivrede, i to:

(1.) u građevinskim područjima naselja: kao poljoprivredne građevine (staje sa sjenikom, svinjci, kokošinjci, prostori za spremanje poljoprivrednih strojeva, kuničnjaci, pčelinjaci i sl.) na pretežito stambenim građevnim česticama.

Uvjeti za građenje građevina iz ove podtočke određeni su u članku 7., točki 2.3.1.4., podtočki (2.) i (3.) ove odluke.

(2.) izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja kao:

-  izdvojena građevinska područja - poljoprivredni gospodarski kompleksi;

-  poljoprivredne gospodarske građevine (obiteljsko seosko gospodarstvo, klijeti, spremišta za alat, pčelinjaci, građevine za uzgoj kućnih ljubimaca i malih životinja, staklenici, plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća, uzgajališta puževa, glista, žaba i sl.).

Uvjeti građenja građevina iz ove podtočke određeni su u članku 7., točki 2.4.1.1. i u točki 2.4.2.1. ove odluke.

 

3.4. Eksploatacija mineralnih sirovina

Na području Grada Zagreba ne predviđa se otvaranje novih rudarskih objekata nemetalnih mineralnih sirovina (kamenolomi, šljunčare).

Uvjeti sanacije postojećih rudarskih objekata određeni su u članku 12., točki 7.2.2.4. ove odluke.

Mineralne sirovine potrebne Gradu Zagrebu osigurat će se iz postojećih eksploatacijskih polja, a u konačnom cilju sanacije istih eksploatacijskih polja u razdoblju važenja ovoga plana.

Iznimno, od odlomka 1. i 2. ove točke, omogućuje se:

-  vađenje gline na području između zona Sesvete - Soblinec i Sesvete - Kraljevečki Novaki;

-  vađenje ograničenih količina građevnog kamena na području Parka prirode Medvednica (iz zatvorenih kamenoloma) isključivo za restauratorske potrebe kod obnove građevina evidentiranih kao zaštićena kulturna dobra Grada uz suglasnost nadležnog ministarstva i gradskih upravnih tijela.

Na području Grada utvrđena su srednje temperaturna ležišta vode ograničenog kapaciteta, koja se mogu koristiti za zagrijavanje građevina, te će se nastaviti istraživati i koristiti geotermalne resurse na području Grada Zagreba (što može pridonijeti boljoj opskrbljenosti Grada toplinskom energijom).

 

3.5. Šumarstvo

Šumama na području Grada gospodari se u skladu sa Zakonom o šumama i šumskogospodarskim osnovama te drugim propisima.

Šume kao najrasprostranjeniji prirodni ekosustavi velikog ekološkog značenja dijele se prema namijeni na gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom.

 

3.5.1.

Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na području Grada podrazumijeva uz gospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šume kako bi se ispunile ekološke, društvene i gospodarske funkcije šuma.

Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti mora se temeljiti na načelu potrajnog gospodarenja.

Gospodarenje šumama s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i ekološke ravnoteže u prostoru.

 

3.5.2.

Šume Medvednice izuzetno su vrijedne šume Grada Zagreba i šireg prostora. Gospodarenje tim šumama mora biti u skladu sa smjernicama i mjerama za gospodarenje šumama posebne namjene.

 

3.5.3.

Šumama neposredno uz rijeku Savu gospodari se uvažavajući osjetljivost prostora i raznolikost zahtjeva koji se uz rijeku pojavljuju. Šume uz rijeku Savu izuzetno su važne radi svoje zaštitne funkcije i radi očuvanja ekološke stabilnosti i biološke raznolikosti pa je njihove površine poželjno povećavati u sklopu uređenja prostora uz rijeku Savu kao gradskog eko parka novog tisućljeća.

 

3.5.4.

Uvjeti smještaja građevina u šumi i na šumskom zemljištu, koje su u funkciji gospodarenja šumom, određeni su u članku 7., točki 2.4.2.2. ove odluke.

 

3.5.5.

Gospodarenje šumama unutar zaštićenih i posebno vrijednih područja uskladit će se s mjerama zaštite i drugim smjernicama koje su načelno propisane u članku 12. točkama 7.1.1.1. do 7.1.1.6. i 7.1.2. ove odluke.

Šumama na području Parka prirode Medvednica i šumama neposredno uz rijeku Savu te ostalim zaštićenim i posebno vrijednim šumama gospodari se u skladu sa Zakonom o šumama, šumskogospodarskim osnovama i Zakonom o zaštiti prirode.

 

Članak 9.

 

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU

 

4.1.

U Prostornom planu osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, visokih učilišta, znanstvenih institucija, građevina kulture i sporta, zdravstvenih i socijalnih ustanova, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa (uprava, pravosuđe, diplomatska predstavništva, udruge građana, političke stranke i dr.).

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 4.1. stavku 1. riječ: "športa" zamijenjena je riječju: "sporta".

Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti iz odlomka 1. ove točke određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

Mreža građevina društvenih djelatnosti unutar područja GUP-a grada Zagreba i GUP-a Sesveta utvrđuje se tim planovima.

Na ostalom prostoru Grada, koji nije obuhvaćen GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta, za građevine društvenih djelatnosti propisuju se uvjeti za njihovu gradnju, a samo iznimno su određene i lokacije te su prikazane na kartografskom prikazu Građevinska područja naselja - dopune 2015. u mjerilu 1:5.000.

Odredbom članka 6. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki 4.1. stavku 4. riječi: "Građevinska područja naselja" zamijenjene su riječima: "Građevinska područja naselja - dopune 2015.".

 

4.2. Predškolske ustanove i osnovne škole

Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) i osnovne škole (središnje škole i građevine područnih razrednih odjela) smjestit će se na način da se pokriju potrebe određenog područja i da se stvore najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu.

Potrebe za predškolskim ustanovama i osnovnim školama određuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to:

-  za predškolske ustanove 8%, s tim da je obuhvat u predškolskim ustanovama 76%;

-  za osnovne škole 10%.

Pri određivanju lokacija mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza i njihova sigurnost. Pješački put djeteta/đaka od stanovanja do predškolske ustanove/škole ne smije biti prekidan jakim prometnicama. Lokacija građevine treba biti planirana na kvalitetnom terenu s primjerenom mikroklimom.

 

4.3. Srednje škole

Lokacije koje čine mrežu srednjih škola na području Grada Zagreba prikazane su, u pravilu, u GUP-u grada Zagreba i GUP-u Sesveta.

 

4.4. Sveučilište

Razvoj i širenje Sveučilišta u Zagrebu, kao "gradskog sveučilišta s kampusima" koji su dobro povezani javnim prijevozom, temeljit će se na postojećoj situaciji i dugoročno utvrđenim potrebama pojedinih struka i ustanova u skladu s njihovim razvojem i potrebama stanovništva.

Lokacije za razvoj i širenje Sveučilišta prikazane su, u pravilu, u GUP-u grada Zagreba i GUP-u Sesveta.

 

4.5. Znanstvene institucije

Lokacije za razvoj i širenje znanstvenih institucija prikazane su, u pravilu, u GUP-u grada Zagreba i GUP-u Sesveta. U ostalim naseljima Grada Zagreba, građevine namijenjene znanstvenoj djelatnosti, gradit će se, prema potrebi, unutar građevinskih područja naselja.

 

4.6. Kulturni sadržaji

Prostorni raspored, vrsta i površine kulturnih sadržaja prikazani su u GUP-u grada Zagreba i GUP-u Sesveta. U ostalim naseljima Grada Zagreba, građevine namijenjene kulturnim sadržajima gradit će se, prema potrebi, unutar građevinskih područja naselja.

 

4.7. Sport i rekreacija

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u naslovu točke 4.7. riječ: "Šport" zamijenjena je riječju: "Sport".

Građevine i zone sporta i rekreacije smještaju se unutar građevinskih područja naselja i posebnih zona određenih u Prostornom planu.

Detaljniji uvjeti gradnje građevina i zona sporta i rekreacije određeni su u članku 7., točki 2.3.1.9., podtočki (3.), te točki 2.3.2.4. i točki 2.4.1.2. ove odluke.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 4.7. stavcima 1. i 2. riječ: "športa" zamijenjena je riječju: "sporta".

 

4.8. Zdravstvo i socijalna skrb

Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ograničenjima). Gradnja novih građevina za zdravstvo i socijalnu skrb moguća je unutar građevinskih područja u dijelovima Grada gdje je izražena potreba za takovim građevinama.

 

4.9. Vjerske građevine

Na područjima gdje se zbog izgradnje novih naselja ili stambenih interpolacija nastanjuje više od 5.000 stanovnika predviđa se mogućnost gradnje župne crkve.

Vjerske građevine (kapele, samostani, škole, instituti i dr.) u pravilu, grade se u građevinskim područjima naselja. Manje kapelice, križevi i sl. mogu se smjestiti i izvan građevinskih područja naselja.

 

4.10. Ostali sadržaji javnog interesa

Lokacije za smještaj ostalih sadržaja javnog interesa određuju se GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta.

U ostalim naseljima Grada Zagreba građevine namijenjene sadržajima javnog interesa gradit će se unutar građevinskih područja naselja.

 

Članak 10.

 

5. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

 

Prostornim su planom osigurane površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine državnog i županijskog značenja, i to za:

-  promet (cestovni, željeznički i zračni);

-  vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja);

-  energetski sustav (opskrba toplinskom, električnom energijom i plinom);

-  pošte i telekomunikacije.

Koridori magistralnih elektroenergetskih vodova 110 kV, 220 kV i 400 kV i vodova komunalne infrastrukture prikazani su načelno na kartografskom prikazu 2.A. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Energetski sustav - izmjene i dopune 2014. u mjerilu 1:25.000 i prikazu 2.B. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Vodnogospodarski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - izmjene i dopune 2014. Njihov detaljni položaj odredit će se urbanističkim planovima uređenja i/ili lokacijskom dozvolom.

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/02),u točki 5. u drugom odlomku iza riječi "prikazani su" dodana je riječ "načelno".

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 5. stavku 2., iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamijenjena je brojkom "2014.", a riječi: "detaljnim planovima uređenja" brisane su.

Iznimno, postojeće i planirane nadzemne elektroenergetske vodove 110 kV s pripadajućim koridorom posebnog režima, ovisno o lokalnim i tehničkim uvjetima, može se voditi kabelskim ili nadzemnim vodom, u pravilu, istom trasom.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 5. stavci 2. i 3. izmijenjeni su.

Infrastrukturni sustavi iz odlomka 1. ove točke grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te odredbama ove odluke.

Manje infrastrukturne građevine s pripadajućom mrežom, ulice, trgovi, dječja igrališta, biciklističke staze, pješačke staze mogu se rekonstruirati i graditi na površinama svih namjena što su utvrđene ovim planom.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 5. iza stavka 5., dodan je novi stavak 6.

Manjim infrastrukturnim građevinama iz prethodnog stavka ne smatraju se građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (samostojeći antenski stup).

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/09) u točki 5. iza stavka 6. dodan je novi stavak 7.

 

5.1. Prometni infrastrukturni sustavi

U Prostornom planu određeni su prostori za gradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture željezničkog, cestovnog i zračnog prometa državnog i županijskog, odnosno gradskog značenja u obliku koridora, površina i planskih znakova za prometne građevine: križanja, kolodvore, prometne terminale, stajališta, helidrom i zračnu luku Lučko, te uvjeti za gradnju parkirališta i garaža.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 5.1. stavku 1. riječ: "raskrižja" zamijenjena je riječju: "križanja," a iza riječi "terminale," dodane su riječi: "stajališta, helidrom".

Rekonstrukcija i gradnja cesta, biciklističkih staza, pješačkih staza, te manje komunalne infrastrukture omogućuje se u svim namjenama ovisno o lokalnim uvjetima. Ceste se mogu graditi etapno i po dužini i širini.

Stajališta u funkciji javnoga gradskog prijevoza putnika mogu se, prema potrebi, graditi i na lokacijama koje nisu označene u kartografskom prikazu, ako to pridonosi poboljšanju javnog prijevoza.

Uz stajališta i terminale javnoga gradskog prijevoza omogućuje se gradnja parkirališta za "park and ride".

Okretište javnog prijevoza i javna parkirališta uz stajališta i terminale javnog prijevoza mogu se graditi u svim namjenama ovisno o lokalnim uvjetima.

Omogućuje se premještanje naplatnih kućica na autocestama kao i izgradnja novih čvorišta na lokacijama koje nisu posebno ucrtane u Planu.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 5.1. iza stavka 1. dodani su novi stavci 2., 3., 4., 5. i 6.

U željezničkom prometu planira se:

-  modernizacija zagrebačkog željezničkog čvora dogradnjom dijelova željezničke mreže što je potrebna za uključenje u međunarodne prometne koridore te razdvajanje teretnog od putničkog prometa;

-  osposobljavanje željeznice za daljnje uključivanje u sustav javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika i podizanje na konstrukciju u kritičnim dijelovima;

-  modernizacija žičare Sljeme uključujući i gradnju novih terminala i stajališta.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 5.1. u dosadašnjem stavku 2. koji je postao stavak 7. iza alineje 2. dodana je nova alineja 3.

U cestovnom prometu planira se:

-  dovršenje sustava tranzitnih i prilaznih cesta Zagreba međunarodnog, odnosno državnog značenja;

-  poboljšanje prometne povezanosti između pojedinih gradskih četvrti izgradnjom novih poteza osnovne ulične mreže;

-  poboljšanje sustava prigradskog prometa podizanjem prometnog standarda na postojećim državnim i županijskim cestama, a povezuju gradove i druga naselja u zagrebačkoj okolici;

-  dovršenje cestovnog pristupa novom putničkom terminalu Zračne luke Zagreb;

-  zaštita okoliša od štetnih djelovanja prijevoza;

-  povećanje sigurnosti u svezi s prometom putnika, pješaka, invalida, djece i starijih;

-  poboljšanje dostupnosti sredstvima javnoga gradskog prijevoza i razvijanje novih sustava javnoga gradskoga prijevoza (mali sustavi za prostore manjih gustoća i osobe s posebnim potrebama).

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 5.1. u dosadašnjem stavku 3. koji postao stavak 8. alineje 3. i 4. su izmijenjene.

Na području Grada Zagreba gradit će se biciklističke staze i trake:

-  odvojeno od prometnica;

-  kao zasebna površina unutar profila prometnica;

-  signalizacijom obilježeni dio kolnika ili pješačke staze.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 5.1. dosadašnji stavak 4. postao je stavak 9., a dosadašnji stavak 10. je brisan.

 

5.1.1. Koridori javnih cesta i željezničkih pruga

(1.) Širine koridora i položaj trasa javnih cesta i željezničkih pruga kao i površine zračne luke i terminali određene su različito s obzirom na mjerilo kartografskog prikaza i grafičku točnost koja iz toga proizlazi te veličinu i znak, i to:

-  unutar područja za koja se izrađuje GUP grada Zagreba i GUP Sesveta položajem, veličinom i oblikovanjem prema tim planovima;

-  u građevinskom području 68 naselja (1:5.000) koridorom, odnosno prostorom rezervacije unutar kojeg se osniva građevna čestica za gradnju prometne i druge infrastrukture sa svim elementima profila i površine ovisno o vrsti i planiranom razvrstaju; regulacijske linije, odnosno međe, u pravilu, poklapaju se s linijama koridora;

-  u preostalom prostoru (1:25.000) načelnim položajem prometnog koridora čija širina ovisi o vrsti i planiranom razvrstaju prometnice, a obuhvaća osim načelnog prometnog profila i obostrane zaštitne pojaseve.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 5.1.1. podtočki (1.) riječi: "površine zračnih luka i terminala" zamijenjene su riječima: "površine zračne luke i terminali".

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 5.1.1. podtočki (1.) alineja 2. je izmijenjena.

(2.) Za javne ceste širina koridora unutar kojih se može razvijati trasa prometnica izvan građevinskog područja, u pravilu, iznosi:

- državne ceste:

 

- autocesta

130 m,

- brza cesta 4 i više traka

100 m,

- brza cesta 2 (3) trake

70 m,

- ostale državne ceste

70 m;

- županijske ceste:

50 m;

- lokalne ceste:

30 m.

Širina i položaj koridora planirane javne ceste i rezervacija proširenja postojeće javne ceste prikazani su u kartografskim prikazima Građevinska područja naselja - dopune 2015. u mjerilu 1:5.000. Ovisno o značenju, lokalnim uvjetima izgrađenosti i topografiji terena, prikazane širine koridora planirane javne ceste i rezervacije proširenja postojeće javne ceste iznose za:

- državne ceste:

25 m (min. 14,0 m);

- županijske ceste:

20 m (min. 10,0 m);

- lokalne ceste:

15 m (min. 8,5 m).

Odredbom članka 5. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/02), podtočki (2.) u drugom odlomku iza riječi "u građevinskim područjima" dodan je broj "68".

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.) stavak 2. je izmijenjen.

Odredbom članka 7. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u. točki 5.1.1. podtočki (2.) stavku 2. riječi: "Građevinska područja naselja" zamijenjene su riječima: "Građevinska područja naselja - dopune 2015.".

Unutar koridora iz odlomka 2. ove podtočke omogućuje se gradnja novih i rekonstrukcija postojećih javnih cesta.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.) stavku 3. riječ: "prostora" zamijenjena je riječju: "koridora".

Omogućava se rješenje priključka građevne čestice na prometnu površinu prema postojećem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proširenja postojeće javne ceste.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.) stavak 4. je izmijenjen.

Pokrajnji zaštitni pojasevi koji su određeni zakonom, nisu sastavni dio koridora ceste, nego su prostori za gradnju i korištenje kojih posebne uvjete propisuje nadležna uprava za ceste.

(3.) Ostale ceste

Kod ostalih cesta i prometnih površina potrebno je osigurati prostor rezervacije proširenja postojeće ceste koji iznosi najmanje 4,5 m od osi postojeće prometne površine, osim u već izgrađenim dijelovima naselja s formiranim cestama, gdje ne može biti manji od 2,75 m od osi postojeće prometne površine.

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u podtočki (3.) stavku 1., riječ: "javnoprometnih" zamijenjena je riječju: "prometnih".

Omogućuje se rješenje priključka građevne čestice na prometnu površinu prema postojećem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proširenja postojeće ceste prema prethodnom odlomku, uz uvjet da njena širina u naravi nije manja od:

-  3 m za individualne građevine;

-  5,5 m za niske stambene građevine i gospodarske građevine na pojedinačnim građevnim česticama;

-  9 m za gospodarske građevine u gospodarskim zonama.

Novoplanirane ceste ne mogu biti uže od 9,0 metara, osim, iznimno, 7,5 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne građevine.

Slijepa ulica može biti najveće dužine do 180 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila.

Pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 5,5 m ako se koristi za kolni i pješački promet, s tim da je njegova najveća dužina 75 m.

Iznimno, pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 3,0 m ako se koristi za kolni i pješački promet i najmanje širine 1,5 m ako se koristi za pješački promet, s tim da je njegova najveća dužina 50 m.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) iza podtočke (2.) dodana je nova podtočka (3.).

(4.) Za željezničke pruge širina koridora unutar kojih se može razvijati trasa izvan građevinskog područja, u pravilu, iznosi:

- planirana glavna magistralna pruga ili veća rekonstrukcija postojeće:

200 m;

- postojeća glavna magistralna pruga:

50 m;

- pruga 1. reda:

20 m.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) dosadašnja podtočka (3.) postala je podtočka (4.).

 

5.1.2. Udaljenost građevina i ograda od koridora prometnih površina

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u nazivu točke 5.1.2. iza riječi: "od" dodana je riječ: "koridora".

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u naslovu točke 5.1.2. riječ: "javnoprometnih" zamijenjena je riječju: "prometnih".

(1.) Građevine, što će se graditi uz državnu, županijsku i lokalnu cestu, ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti određene propisima o javnim cestama.

Udaljenost građevine od bližeg ruba cestovnog zemljišta ostalih cesta i koridora prometnih površina ne smije biti manja od:

-  5 m za stambenu građevinu,

-  20 m za poljoprivredne građevine i druge građevine s izvorima zagađenja,

-  15 m za pčelinjak.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) u stavku 2. iza riječi: "cesta i" dodana je riječ: "koridora".

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) u stavku 2. alineja 1. je izmijenjena.

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u podtočki (1.) stavku 2., riječ: "javnoprometnih" zamijenjena je riječju: "prometnih".

Iznimno od odlomka 2. ove podtočke, udaljenost građevine može biti i manja, gdje je to neophodno zbog lokalnih uvjeta, osim za pčelinjake.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) u stavku 3. riječi: "konfiguracije terena", zamijenjena je riječima: "lokalnih uvjeta".

(2.) Ograda građevne čestice mora biti od prometne površine udaljena najmanje 4,5 m računajući od osi kolnika.

Iznimno od odlomka 1. ove podtočke, u već izgrađenom dijelu naselja može biti udaljenost ograde postojećih građevina od osi kolnika prometne površine i manja od 4,5 m, ali ne manja od 2,75 m kad se to zbog lokalnih uvjeta ne može postići.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (2.), stavak 2. je izmijenjen.

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u podtočki (2.) stavcima 1. i 2., riječ: "javnoprometne" zamijenjena je riječju: "prometne".

Odredbe odlomka 1. i 2. ove podtočke ne odnose se na udaljenosti od državnih, županijskih i lokalnih cesta.

(3.) Sukladno Zakonu o vodama udaljenost građevina i ograda od ruba uređenog inundacijskog pojasa ne smije biti manja od 20 m.

 

5.1.3. Parkirališna i garažna mjesta

(1.) Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta uređuje se na građevnoj čestici građevine.

Iznimno, parkirališta i garaže mogu se uređivati i graditi i kao zasebna građevina na vlastitoj građevnoj čestici kao skupni javni ili privatni parkirališno-garažni prostor za više građevina u susjedstvu, a moraju biti izgrađeni prije građevina kojima služe. Susjedstvom se smatra prostor koji nije udaljen manje od 100 m od osnovne građevine i garaže ili parkirališta.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 5.1.3. podtočki (1.) stavak 2. je izmijenjen.

Parkirališta i garaže ne mogu se graditi unutar rezervacije proširenja postojeće ulice.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) iza stavka 2. dodan je novi stavak 3.

Gradnja i uređivanje prostora za smještaj automobila na parkiralištima i u garažama ovisi o vrstama i namjeni prostora u građevinama za potrebe kojih se grade, odnosno uređuju parkirališta i garaže.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) dosadašnji stavak 3. postao je stavak 4.

Na 1.000 m2 građevinske (bruto) površine, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, mora se osigurati broj parkirališno-garažnih mjesta prema sljedećoj tablici:

 

NAMJENA PROSTORA

U GRAĐEVINI

PROSJEČNA VRIJEDNOST

LOKALNI

UVJETI

Stanovanje

11

8-14

Proizvodnja, skladišta i sl.

6

4-8

Trgovine

30

20-40

Drugi poslovni sadržaji

15

10-20

Restorani i kavane

45

30-60

Fakulteti i znanstvene ustanove

10

5-15

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) u dosadašnjem stavku 4. koji je postao stavak 5. riječi: "bruto izgrađene" zamijenjene su riječima: "građevinske (bruto)".

U građevinsku (bruto) površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (1.) dosadašnji stavak 5. koji je postao stavak 6. je izmijenjen.

(2.) Kada se potreban broj parkirališno-garažnih mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti ne može odrediti prema odlomku 4. podtočke (1.) ove točke, odredit će se po jedno parkirališno-garažno mjesto za:

-  pretežito industrijsku gospodarsku namjenu, skladišta i sl. na 3 - 8 zaposlenih u većoj radnoj smjeni;

-  hotele, pansione, motele i sl. na 3 - 6 osoba, u skladu s propisima o vrsti i kategoriji građevine;

-  kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. - na 20 sjedala;

-  sportske dvorane i igrališta s gledalištima - na 20 sjedala i za 1 autobus na 500 mjesta;

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u podtočki (2.) stavku 1. alineji 4., riječ: "športske" zamijenjena je riječju: "sportske".

-  ugostiteljske građevine - na 4-12 sjedećih mjesta;

-  škole, predškolske ustanove - na jednu učionicu, odnosno za predškolske ustanove za jednu grupu djece;

-  bolnice - na 5 kreveta ili 4 zaposlena u smjeni;

-  ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl. - na 4 zaposlena u smjeni;

-  vjerske građevine - na 5 do 20 sjedala ovisno o lokalnim uvjetima;

-  prateće sadržaje u naseljima - na 3 zaposlena u smjeni.

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina ako se koriste u različito vrijeme.

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad to ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogasaca i prolazima za pješake i invalide.

Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno - garažno mjesto na istoj građevnoj čestici, odnosno na drugoj u skladu s ovom odlukom.

(3.) Parkirališne potrebe rješavat će se korištenjem tablice i normativa iz podtočke (1.) i (2.) ove točke tako da će se:

-  unutar GUP-a grada Zagreba i GUP-a Sesveta a mogu se odrediti i stroži standardi za određivanje parkirališno-garažnih potreba od navedenih u podtočki (1.) i (2.) ove točke;

-  u ostalim naseljima prema prosječnim vrijednostima u podtočki (1.) i (2.) ove točke, odnosno prema odredbama prostornih planova užih područja unutar raspona propisanih ovom točkom;

-  za proizvodne, trgovačke, poslovne te višesadržajne građevine čije parcele zauzimaju površinu veću od 0,5 ha potrebno je u sklopu postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe vodeći računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu;

-  na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u podtočki (3.) alineja 1. je izmijenjena.

 

5.1.4. Zračne luke

Pri gradnji novih i rekonstrukciji postojećih građevina ne smiju se probijati prilazne, prijelazne i odletne površine uzletno-slijetnih staza zračnih luka kako se ne bi ugrozila sigurnost zračnog prometa, sve u skladu s prihvaćenom Konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu i Dodatkom 14 te Konvencije i njezinim standardima obveznim za države članice.

 

5.1.5. Helidrom

Omogućuje se gradnja helidroma na površinama svih namjena utvrđenih ovim planom, na lokacijama na kojima to dopušta konfiguracija terena, pravci vjetrova, mogućnost prilaza i odleta, sukladno posebnim propisima.

Helidromi se mogu izgraditi i na ravnim krovovima građevina koje zadovoljavaju spomenute propise.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) iza točke 5.1.4. dodana je nova točka 5.1.5.

 

5.2. Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrbna mreža i uređaji, te mreža odvodnje otpadnih voda i uređaji prikazani su načelno na kartografskom prikazu 2.B. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Vodnogospodarski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - izmjene i dopune 2014. Njihov detaljni položaj odredit će se urbanističkim planovima uređenja, detaljnim planovima uređenja i/ili lokacijskom dozvolom.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 5.2. Vodnogospodarski sustav dodan je novi stavak 1.

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 5.2. stavku 1. iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamijenjena je brojkom: "2014.".

U Prostornom planu osigurani su prostori za:

-  sustav korištenja voda: za uređenje i zaštitu izvorišta ili drugog ležišta vode koja se koristi ili je rezervirana za javnu vodoopskrbu; glavne vodoopskrbne cjevovode kojima će se voda usmjeravati prema centrima potrošnje; vodospreme, crpne stanice;

-  sustav odvodnje: uređaje za pročišćavanje voda, ispuste, crpne stanice i kolektore;

-  sustav uređenja vodotoka i voda: retencije za obranu od poplava, nasipe (obaloutvrde), kanale (oteretne, lateralne).

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 5.2. dosadašnji stavak 1. postao je stavak 2.

 

5.2.1. Vodoopskrba

(1.) Vodocrpilišta

Vodocrpilišta sa zonama zaštite izvorišta prikazana su na kartografskim prikazima 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015. i 2.B. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Vodnogospodaraski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - izmjene i dopune 2014., u mjerilu 1:25.000, te na kartografskom prikazu Građevinska područja naselja - dopune 2015., u mjerilu 1:5.000.

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 5.2.1. podtočki (1.) stavku 1., iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom "2014.".

Odredbom članka 7. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki 5.2.1. podtočki (1.) stavku 1. riječi: "1A. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Površine za razvoj i uređenje - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 1.A. Površine za razvoj i uređenje - dopune 2015.", a riječi: "Građevinska područja naselja" zamijenjene su riječima: "Građevinska područja naselja - dopune 2015.".

Grad Zagreb će za opskrbu vodom za piće koristiti vodocrpilišta:

- postojeća vodocrpilišta:

a)  unutar Grada Zagreba: Mala Mlaka, Sašnjak, Petruševec, Zapruđe, Stara Loza, Ivanja Reka, Prečko, Horvati, Velesajam, Zadarska, Vrbik, Kruge, Žitnjak, Držićeva, Selska, Zagorska, Daničićeva;

b) izvan Grada Zagreba: Bregana, Strmec, Velika Gorica, Slapnica;

- planirana vodocrpilišta:

a)  unutar Grada Zagreba: Ježdovec;

b) izvan Grada Zagreba: Črnkovec-Kosnica, Strmec proširenje.

Postojeća crpilišta, što se privremeno ne koriste, ili se koriste samo povremeno (kao rezervna vodocrpilišta), odnosno služe kao pomoćna crpilišta za vodu za piće, planiraju se zadržati radi budućih potreba Grada u opskrbi vodom za piće.

(2.) Zone sanitarne zaštite izvorišta (vodocrpilišta)

Zone sanitarne zaštite izvorišta reguliraju se Odlukom o zaštiti izvorišta i drugim posebnim propisima i smjernicama iz ove odluke.

Zone sanitarne zaštite izvorišta su:

- I. ZONA - zona strogog režima zaštite,

- II. ZONA - zona strogog ograničenja,

- III. ZONA - zona ograničenja i kontrole.

Zona strogog režima zaštite - I. zona:

-  obuhvaća područje u granicama najmanje 10 m od izvora;

-  mora se ograditi i zaštititi od neovlaštenih ulazaka, a namijenjeno je isključivo crpljenju vode, odnosno drugim sadržajima u funkciji vodoopskrbe, i obilježiti odgovarajućim natpisima.

U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu vezane uz eksploataciju, kondicioniranje i transport vode u javni vodoopskrbni sustav.

U okviru aktivnosti iz prethodnog stavka zabranjuje se postojanje i izgradnja bilo kakvih građevina osim onih koje su potrebne za pogon, održavanje i očuvanje zahvata vode, a osobito:

-  izgradnja taložnica, garaža i radionica,

-  skladištenje i korištenje nafte i naftnih derivata,

-  skladištenje i korištenje opasnih i radioaktivnih tvari,

-  skladištenje i korištenje kemijskih sredstava osim onih koja se koriste za kondicioniranje vode za piće,

-  skladištenje i korištenje sredstava za bonifikaciju tla i zaštitu bilja,

-  izgradnja i korištenje stanova za čuvare i njihove obitelji,

-  izgradnja drenaže i upojnih zdenaca,

-  izgradnja i korištenje prometnica za prolaz vozila i pješaka preko izvorišta.

Zona strogog ograničenja - II. zona:

-  određuje se na temelju hidrogeoloških karakteristika vodonosnika (područje izvan I. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadržavanja u podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt);

-  zona se mora obilježiti odgovarajućim natpisima, te osigurati primjena mjera zaštite od onečišćenja i zagađivanja patogenim mikroorganizmima.

Na području II. zone zabranjuje se:

-  ispuštanje otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje,

-  gradnja građevina za gospodarenje opasnim otpadom i građevina za odlaganje i obradu ostalih vrsta otpada,

-  gradnja novih industrijskih postrojenja i uvođenje djelatnosti u kojima se upotrebljavaju opasne tvari ili one nastaju kao otpad,

-  skladištenje i uporaba opasnog otpada te obrada i odlaganje svih vrsta otpada, izgradnja skladišta nafte i naftnih derivata i benzinskih postaja,

-  gradnja pogona za proizvodnju, skladištenje opasnih i radioaktivnih tvari, te cjevovoda za transport opasnih tvari,

-  gradnja lokalnih prometnica bez oborinske odvodnje s odvođenjem izvan II. zone, gradnja autocesta, magistralnih cesta i željezničkih pruga,

-  gradnja groblja i proširenje postojećih, osim u svrhu polaganja urni, površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,

-  skidanje i odvoz pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina najdublje 1 m iznad najviše kote visoke podzemne vode,

-  poljodjelska proizvodnja osim u skladu s propisima o ekološkoj proizvodnji, upotreba herbicida na bazi atrazina,

-  stočarska i peradarska proizvodnja osim za potrebe seljačkog gospodarstva po propisima ekološke proizvodnje,

-  prijevoz opasnih tvari lokalnim cestama, autocestama i magistralnim cestama (državnim i županijskim cestama) i željezničkim prugama bez provođenja propisanih mjera zaštite u skladu s propisom o prijevozu opasnih tvari i izvan odobrenih koridora te dobivenih odobrenja i suglasnosti,

-  izgradnja zdenaca izvan sustava javne opskrbe vodom,

-  proširenje postojećih građevinskih područja osim iznimno interpolacije uz formirane prometnice i izvedenu infrastrukturu.

Zona ograničenja i kontrole - III. zona:

-  obuhvaća područje izvan granica II. zone, a prostire se do granice izračunatog područja napajanja;

-  treba se obilježiti odgovarajućim natpisima te osigurati smanjenje rizika onečišćenja podzemne vode od teško razgradivih kemijskih i radioaktivnih tvari.

Na području III. zone zabranjuje se:

-  ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih prometnih površina) na tlo i u podzemlje,

-  gradnja građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,

-  gradnja kemijskih industrijskih postrojenja,

-  gradnja prometnica bez oborinske odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja prije ispuštanja u najbliži vodotok na područjima bez izgrađenoga javnoga sustava odvodnje,

-  gradnja prometnica bez sustava oborinske odvodnje i priključenja na javni sustav odvodnje na područjima gdje je taj sustav izgrađen,

-  obavljanje poslova oporabe, obrade i odlaganja opasnog otpada,

-  izgradnja pogona za proizvodnju i skladištenje opasnih tvari i radioaktivnih tvari, te cjevovoda za transport opasnih tvari, izuzev uskladištenja nafte i naftnih derivata uz odgovarajući režim zaštite,

-  izgradnja industrijskih postrojenja i otvaranje djelatnosti u kojima se upotrebljavaju opasne tvari ili one nastaju kao otpad bez priključenja na javni sustav odvodnje,

-  površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,

-  skidanje i odvoz pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina,

-  prijevoz opasnih tvari lokalnim cestama, autocestama i magistralnim cestama (državnih i županijskih cesta) i željezničkim prugama bez provođenja odgovarajućih mjera zaštite u skladu s propisom o prijevozu opasnih tvari i izvan odobrenih koridora,

-  upotreba herbicida na bazi atrazina;

-  zahvati u prostoru - centri za gospodarenje otpadom dopuštaju se neposredno na temelju Pravilnika o izmjenama Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (Narodne novine 47/13), odnosno izgradnja centra za gospodarenje otpadom u III zoni zaštite izvorišta, iznimno se dopušta uz pridržavanje uvjeta iz čl.1. st.2. istog;

-  izgradnja postrojenja za termičku obradu otpada iznimno se dozvoljava uz provedeno mikrozoniranja sukladno čl. 36. Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (Narodne novine 66/11).

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 5.2.1. podtočki (2.) pod podnaslovom "Na području III. zone zabranjuje se:", iza alineje 12., dodane su nove alineje 13. i 14.

Ako se kvaliteta vode na crpilištima pogorša, crpilišta se mogu, privremeno ili trajno, prenamijeniti za tehnološku vodu.

Crpilišta tehnološke vode mogu se koristiti za potrebe pitke vode, ako se za to ispune uvjeti.

Gradnja uređaja za pročišćavanje pitke vode na postojećim vodocrpilištima može se dopustiti samo iznimno ako se ekonomskim pokazateljima dokaže opravdanost ulaganja u odnosu na sanaciju postojećih, odnosno otvaranje novih vodocrpilišta.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) točka 5.2.1. je izmijenjena.

 

5.2.2. Odvodnja otpadnih voda

Na području Grada Zagreba uz postojeći centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba - na prostoru Žitnjak istok (južno od Resnika) rezervirani su i drugi prostori za gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, i to za:

-  uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Sesvete - istok - u Sesvetskom Kraljevcu (alternativa: Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba);

-  uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Glavničica (područje Sesvete sjeveroistok) - između naselja Drenčec i Glavničica;

-  zasebne uređaje za naselja na južnom dijelu Grada Zagreba (Horvati, Gornji i Donji Dragonožec, Trpuci i dr.).

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 5.2.2. stavku 1. na kraju alineje 2. brisana je točka sa zarezom i dodane su riječi u zagradi: "(alternativa: Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba);".

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 5.2.2. stavku 1., iza riječi: "Grada Zagreba" dodane su riječi: "uz postojeći centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba - na prostoru Žitnjak istok (južno od Resnika)", a iza riječi: "rezervirani su" dodane su riječi: "i drugi".

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 5.2.2. stavku 1., alineja 1. je brisana.

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 5.2.2. stavku 1., dosadašnje alineje od 2. do 4. postale su alineje od 1. do 3.

Na lijevoj i desnoj obali rijeke Save planira se dogradnja i potpuna izgrađenost kanalskih sustava kojom će se omogućiti priključivanje svih korisnika tih prostora na kanalsku mrežu kad se za to ostvare uvjeti.

Postojeći zasebni sustavi odvodnje koji se zbog lokalnih uvjeta ne mogu povezati na javni sustav odvodnje sanirat će se i dograđivati prema posebnim razvojnim planovima.

 

5.2.3. Uređenje vodotoka i voda

Vodotoci na području Grada u pravilu su otvoreni. Njihovo se zatvaranje, zbog prostornih razloga, određuje prostornim planovima užih područja, odnosno lokacijskim dozvolama.

Prilikom rezervacije prostora za gradnju moraju se urediti postojeći vodotoci, posebno bujičnih voda.

Na rijeci Savi je osiguran prostor (vodno dobro) za realizaciju višenamjenskih vodnih pregrada i to za HE Prečko i uspor za HE Drenje (HE izvan obuhvata Plana), te za gradnju infiltracijskih objekata.

Radi zaštite od štetnog djelovanja voda rijeke Save Grad Zagreb se štiti zaštitnim nasipom te koritom odušnog kanala "Sava - Odra - Sava".

Radi zaštite od štetnog djelovanja voda potoka određeni su prostori za retencije i akumulacije i prikazani su na kartografskom prikazu 2.B INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Vodnogospodarski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - izmjene i dopune 2014. u mjerilu 1:25.000.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 5.2.3. u stavku 5. riječi: "2. "Infrastrukturni sustavi i mreže"" zamijenjene su riječima: "2.B INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Vodnogospodarski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - izmjene i dopune 2008."

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 5.2.3. stavku 5. iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamijenjena je brojkom: "2014.".

Zemljište pod zaštitnim vodnim građevinama u katastru zemljišta vodi se kao javno vodno dobro.

 

5.2.4. Melioracijska odvodnja

Sustavi melioracijske odvodnje koji služe odvodnjavanju suvišnih voda na poljoprivrednom i drugom zemljištu planiraju se, grade i održavaju primjereno načinu korištenja i obavljanju gospodarskih djelatnosti na poljoprivrednom i drugom zemljištu. U slučaju prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, pripadni sustav melioracijske odvodnje mora se prenamijeniti u oborinsku odvodnju kao dio sustava javne odvodnje.

 

5.3. Energetski sustav

5.3.1. Toplinska energija

Uspostava cjelovitog sustava toplifikacije moguća je uz:

-  okrupnjavanje lokalnih toplifikacijskih mreža, pojedinih posebnih toplana i individualnih kotlovnica;

-  zamjenu tekućih goriva prirodnim plinom;

-  povezivanjem lokalnih toplifikacijskih mreža na CTS;

-  pregradnjom postojećih posebnih toplana u male kogeneracijske energane za proizvodnju električne energije i topline.

Kao dodatni izvori toplinske energije koristit će se obnovljivi izvori energije:

-  sunca;

-  vjetra;

-  bioplina;

-  geotermalnih voda.

 

5.3.2. Električna energija

Pouzdanost pogona mreže i sigurnost opskrbe potrošača električnom energijom na području Grada osiguravaju se gradnjom novih TS, povećavanjem instalirane snage i proizvodnjom električne energije u TE-TO Zagreb, EL-TO Zagreb, hidroelektrane na Savi i TE Jertovec (izvan područja Grada Zagreba), kao i revitalizacijom pojedinih starijih građevina 400 kV i 110 kV mreže na užem i širem zagrebačkom području, te njihovom dogradnjom - prvenstveno izgradnjom TS 400/220/110 kV Žerjavinec s pripadajućim raspletom dalekovoda.

Pouzdanost i kvaliteta opskrbe električnom energijom krajnjih potrošača osigurava se sustavnim osiguravanjem razvoja i izgradnje srednjonaponske (20 kV) i niskonaponske (0,4 kV) elektrodistribucijske mreže, što zahtijeva sanaciju stanja u "sivim zonama" (loše naponske okolnosti i preopterećena mreža) i područjima bespravne gradnje.

 

5.3.3. Prirodni plin

Čitavo područje Grada Zagreba planirano je za opskrbu prirodnim plinom osim udaljenih, izdvojenih pojedinih građevina za koje postoje gospodarski i tehnički bolja rješenja za opskrbu drugim energentima.

Planira se potpuna plinofikacija svih postojećih neplinoficiranih te planiranih građevina čime će se omogućiti korištenje plina za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje, te eventualno za hlađenje i tehnološke potrebe.

Zbog racionalnog trošenja prirodnog plina preporuča se plin za grijanje i potrošnu toplu vodu u manjim građevinama, u stanovima i višestambenim građevinama te u izdvojenim dijelovima većih građevina koristiti plin kombi bojlerima, a u većim jednonamjenskim poslovnim i proizvodnim građevinama kotlovnicama.

Opskrba prirodnim plinom individualnih i industrijskih potrošača provodi se plinoopskrbnim (plinski distribucijski) sustavom koji se sastoji od:

-  visokotlačnih plinovoda (VTP) radnog tlaka plina 4-6 bar predtlaka (u budućnosti maks. 10 bar predtlaka) koji služe za razvod plina do PRS za široku potrošnju i PRS za velike industrijske potrošače;

-  plinskih regulacijskih stanica (PRS) koje služe za snižavanje tlaka plina iz VTP na tlak plina za distribuciju u širokoj potrošnji ili za potrebe industrijskih potrošača;

-  srednjotlačnih plinovoda (STP) radnog tlaka plina 1-4 bar predtlaka koji služe za distribuciju plina od PRS do potrošača, te kao napojni plinovodi za PRS niskog tlaka u užem centru grada Zagreba;

-  niskotlačnih plinovoda (NTP) radnog tlaka plina 35-100 mbar predtlaka koji služe za distribuciju plina od PRS do potrošača;

-  kućnih priključaka koji služe za dovod plina iz distribucijskih plinovoda do građevina.

U načelu veliki, u pravilu industrijski potrošači, priključuju se na VTP i STP, a manji industrijski i individualni potrošači na STP i NTP. Razvoj distribucijskog sustava, pored izgradnje novih plinoopskrbnih sustava, podrazumijeva i rekonstrukcije plinovoda i PRS na istim ili drugim lokacijama, odnosno trasama.

Plinovodi i kućni priključci se grade podzemno, a PRS nadzemno ili podzemno kao samostojeće građevine. U pravilu, plinovodi se grade unutar koridora prometnica, s izuzetkom gdje je to omogućeno iz sigurnosno-tehničkih ili gospodarskih razloga.

Minimalna sigurnosna udaljenost građevina od VTP i PRS je 10 m, od STP 2 m, a od NTP 1 m.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) točka 5.3.3. je izmijenjena.

 

5.3.4. Obnovljivi izvori energije

5.3.4.1. Fotonaponski sustavi

Planom se omogućuje izgradnja solarnih elektrana snage do 10 MW sa spojem na razdjelnu niskonaponsku ili srednjenaponsku mrežu Republike Hrvatske sukladno važećim propisima, normama kao i tehničkim uvjetima operatora distribucije električne energije.

Solarne elektrane moguće je instalirati kao samostojeće građevine unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja planirane gospodarske namjene (I, K1, K2, K3, PG).

Iznimno, omogućuje se izgradnja solarnih elektrana snage do 1MW u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta (vodocrpilišta) Mala Mlaka, Petruševec i Sašnjak.

Solarne elektrane nije moguće planirati u Parku prirode Medvednica kao i na drugim područjima zaštićenim i predloženim za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, te krajobraznih vrijednosti prepoznatih Planom. Solarne elektrane, također, ne treba planirati na područjima ugroženih i rijetkih stanišnih tipova te područjima ekološke mreže ukoliko su ciljevi očuvanja ugroženi i rijetki tipovi staništa, odnosno staništa neophodna za opstanak ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta.

Planom se omogućuje sukladno važećoj zakonskoj regulativi postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na postojećim uređenim građevnim česticama koji se izvode tako da ne narušavaju izgled, ne mijenjaju namjenu i utjecaj na okoliš postojeće građevine te ne sužavaju postojeće javno prometne površine i ne ometaju sigurnost odvijanja prometa.

Postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovove i pročelja zgrada dozvoljava se unutar građevinskog područja naselja, osim u zaštićenim dijelovima, te na krovove i pročelja zgrada u izdvojenim građevinskim područjima svih namjena, pod uvjetom da se radi o proizvodnji električne i/ili toplinske energije koja se prvenstveno koristi za vlastite potrebe.

Iznimno moguća je postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovove i pročelja zgrada koje se nalaze u zaštićenim dijelovima unutar i izvan građevinskog područja naselja uz prethodno odobrenje nadležnog tijela Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Na području Parka prirode Medvednica dopušta se postavljanje samo pojedinačnih solarnih panela na krovovima građevina, pročeljima ili samostojeće samo za proizvodnju električne i/ili toplinske energije za vlastite potrebe kao i opreme za punjenje električnih osobnih automobila, bicikala i slično.

Uvjeti gradnje solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na teren okućnice građevne čestice kada se grade kao pomoćne građevine na građevnoj čestici postojeće građevine za potrebe te građevine, definirani su u točki 2.3.1. ove odluke.

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) iza točke 5.3.3. dodana je nova točka 5.3.4.

 

5.4. Telekomunikacije

5.4.1.

Prostornim se planom osiguravaju koridori za izgradnju distributivne kanalizacije do svih građevina u urbanom području. U prostornom smislu DTK ne narušava postojeće stanje osim u trenutku izgradnje.

Za svaki građevinu, bez obzira na visinu, koja se nalazi na trasi RR koridora ili je u njegovoj blizini moraju se utvrditi elementi ograničenja u prostornim planovima užih područja ili kod izdavanja lokacijske, odnosno građevinske dozvole.

Za građevine koje su izvan zračnih koridora a više su od 35 m mora se ishoditi suglasnost za njihovo lociranje u odnosu na RR koridore.

 

5.4.2.

U telefonskoj mreži Grada Zagreba izradit će se novi par tandem tranzitnih centrala, a postavit će se i međunarodna centrala, sve na postojećim lokacijama.

 

5.4.3.

Prostori za izgradnju poštanskih središta i ureda određuju se prostornim planovima užih područja.

 

5.4.4.

Planom se omogućuje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija, u cilju razvoja sustava pokretnih komunikacija.

Planom su određene zone moguće gradnje građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme (samostojeći antenski stup) radijusa 500 m do 1.500 m, te označene aktivne lokacije samostojećega antenskog stupa, a prikazane su na kartografskom prikazu 1.B. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Promet, Pošta i telekomunikacije - izmjene i dopune 2014.

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 5.4.4. stavku 2., iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2009." zamijenjena je brojkom: "2014.".

Gradnja građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme (samostojeći antenski stup) moguća je isključivo unutar zona određenih ovim planom, i to:

-  unutar građevinskog područja naselja grad Zagreb i Sesvete;

-  izvan građevinskih područja 68 naselja i izvan izdvojenih građevinskih područja.

Unutar zone može se graditi samo jedna građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme (samostojeći antenski stup) za prihvat više operatora, prema tipskom projektu odobrenom od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Iznimno, ako se unutar zone nalazi aktivni samostojeći antenski stup jednog operatora, moguća je gradnja još samo jednoga za ostale operatore.

Detaljni položaj građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme (samostojeći antenski stup) unutar zone moguće gradnje odredit će se lokacijskom dozvolom prema posebnim propisima, pravilima struke i odredbama ove odluke.

Pri određivanju detaljnog položaja samostojećega antenskog stupa izvan građevinskih područja 68 naselja i izdvojenih građevinskih područja primjenjuju se sljedeći uvjeti:

-  poštivanje zatečenih prirodnih vrijednosti i ograničenja;

-  poštivanje karakterističnih i vrijednih vizura, slika mjesta i ambijentalnih vrijednosti;

-  izbjegavanje mjesta okupljanja;

-  gradnja na udaljenosti ne manjoj od visine stupa u odnosu na najbližu postojeću građevinu;

-  gradnja na udaljenosti ne manjoj od visine stupa u odnosu na granicu građevinskog područja namijenjenoga pretežito stanovanju.

Pri određivanju detaljnijeg položaja samostojećega antenskog stupa na građevinskim područjima naselja grad Zagreb i Sesvete primjenjuju se sljedeći uvjeti:

-  poštivanje zatečenih prirodnih vrijednosti i ograničenja;

-  poštivanje karakterističnih i vrijednih vizura, slika mjesta i ambijentalnih vrijednosti;

-  izbjegavanje mjesta okupljanja;

-  gradnja izvan područja namijenjenog pretežito stanovanju, javnoj i društvenoj namjeni, te javnom parku;

-  gradnja na udaljenosti ne manjoj od visine stupa u odnosu na najbližu postojeću građevinu, površinu pretežitog stanovanja, javnu i društvenu namjenu, te javni park.

Pri određivanju detaljnog položaja samostojećega antenskog stupa primjenjuju se sljedeće mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara i prirode koji se štite temeljem zakona i odredbi ovoga plana:

-  unutar povijesne graditeljske cjeline grad Zagreb i Sesvete, prostornih međa zaštite seoskih naselja, te prostora između Savske ceste, Avenije Marina Držića, Ulice grada Vukovara i rijeke Save nije moguća gradnja samostojećih antenskih stupova; pokrivanje signalom omogućava se gradnjom, zamjenom ili rekonstrukcijom građevina komunalne infrastrukture i opreme (rasvjetni i reklamni stupovi, reflektori na sportskim terenima i sl.) gdje je elektronička komunikacija dopunska namjena, visine do 35 m tako da se svojim izgledom uklope u prostor;

-  izbjegavati smještaj na područjima zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode; iznimno, radi postizanja osnovne pokrivenosti, samostojeći antenski stup locirati rubno u odnosu na zaštićeno područje;

-  samostojeći antenski stup ne graditi na krajobrazno vrijednim lokacijama i vrhovima uzvisina;

-  na prostoru zaštićenih prirodnih vrijednosti područja, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, ocijeniti prihvatljivost postavljanja samostojećega antenskog stupa u odnosu na ciljeve očuvanja zaštićenog područja;

-  na području ekološke mreže, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, ocijeniti prihvatljivost postavljanja samostojećega antenskog stupa s obzirom na očuvanje tog područja ekološke mreže;

-  građevine za smještaj povezne opreme oblikovati u skladu s obilježjima tradicijske arhitekture okolnog prostora a pristupne putove antenskom stupu ne asfaltirati;

-  ako je unutar zone moguće gradnje aktivni samostojeći antenski stup bez mogućnosti prihvata drugih operatora, novi se ne može graditi na udaljenosti manjoj 1.000-3.000 m;

-  u postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrditi posebne uvjete tijela nadležnih za zaštitu kulturnih dobara i zaštitu prirode.

U postupku izdavanja lokacijske dozvole za samostojeći antenski stup, unutar zone moguće gradnje samostojećeg antenskog stupa, stup treba zadovoljiti uvjete u odnosu na sigurnost, zaštitu zdravlja stanovništva, zaštitu okoliša, zaštitu prirodnih vrijednosti, kulturnih dobara, krajobraza i očuvanja biološke raznolikosti.

Odredbom članka 7. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09). iza točke 5.4.3. dodana je nova točka 5.4.4.

Odredbom članka 4. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/09) točka 5.4.4. je izmijenjena.

 

Članak 11.

 

6. MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

 

Mjere zaštite prirodnog krajobraza, gradskih i seoskih cjelina te kultiviranog krajobraza, propisane su zakonom, posebnim propisima i odredbama ove odluke.

Prirodni krajobrazi, gradske i seoske cjeline te kultivirani krajobrazi prikazani su na kartografskom prikazu 3. B UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, Uvjeti korištenja - izmjene i dopune 2014. u mjerilu 1:25.000.

Odredbom članka 8. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 1/09) u točki 6. u stavku 2. iza riječi: "prikazu 3." dodana je oznaka "B.", a iza riječi: "PROSTORA,", dodane su riječi: "Uvjeti korištenja - izmjene i dopune 2008."

Odredbom članka 9. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 6. u stavku 2., iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamijenjena je brojkom: "2014.".

Prirodni krajobraz, gradske i seoske cjeline te kultivirani krajobraz štitit će se i unaprijediti tako da se:

-  sačuvaju različitosti prostornih cjelina - krajobraznih mikroprostora i karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima, tipovima naseljenosti i kulturno-povijesnim nasljeđem te gospodarski orijentiranih;

-  očuvaju i obnove kulturne i estetske vrijednosti krajobraza;

-  građevinska područja naselja i sela definiraju na način da se očuvaju graditeljska baština i tradicija gradnje, oblik parcela i građevina i tradicijski način uređivanja okućnice;

-  formiraju i unapređuju središnji sadržaji naselja i potakne afirmiranje njihove vrijednosti;

-  osigura učinkovita komunikacija sa gradskim središtem, te da se višim standardom stanovanja revitaliziraju ambijentalno širi gradski prostori;

-  očuvaju postojeći i tradicionalni javni prostori te afirmiraju novi prostori okupljanja kao dio prostornog identiteta naselja;

-  osigura zaštita i primjereno uređivanje krajobraznih prostora, s naglašenim kulturno-krajobraznim značenjem (tradicionalni oblici poljoprivrede, voćnjaci, vinogradi i sl.);

-  sačuvaju područja prirodnih biotopa te područja podvrgnuta spontanim prirodnim procesima;

-  sačuva kontrast između grada Zagreba kao visokourbanizirane sredine i njegova prirodnog okruženja karakterističnog po šumovitosti i poljodjelskom krajobrazu, te mrežom naselja još uvijek relativno očuvanog identiteta;

-  sprečava spajanje naselja međusobno i spajanje s gradom Zagrebom i Sesvetama, tj. sačuvaju krajobrazni pojasevi kao posebno obilježje identiteta;

-  gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore;

-  saniraju štetne posljedice velikih graditeljskih i rudarskih radova, a osobito površinskih kopova koji korjenito mijenjaju krajolik, biljni i životinjski svijet;

-  sačuvaju reljefno razvedeni prostori, a osobito krajobrazno izložene lokacije od gradnje.

Prirodna krajobrazna makrocjelina na području Grada Zagreba osigurava se čuvanjem prostornih cjelina:

(1.) Medvednica:

-  oblikovanjem namjene i korištenja prostora i građevina sukladno zatečenim vrijednostima te karakteru zaštite;

-  zaštitom osobito vrijednih područja prirode;

-  zaštitom osobito vrijednih građevina kulturnog nasljeđa;

-  zaštitom i sanacijom ugroženih dijelova okoliša, prioritetno kamenoloma, prostora izletničke i rekreativne (skijaške) erozije;

-  razvitkom komunalne i prometne infrastrukture u skladu s karakterom zaštićenog prirodnog dobra.

(2.) Prigorje:

-  očuvanjem reljefnih karakteristika prostora, a posebno dolina potoka i istaknutih reljefnih točaka s vizurama;

-  očuvanjem neizgrađenih površina i njihove strukture kao obilježja neizgrađenog krajobraza, te strukture i odgovarajućeg mjerila izgrađenog krajobraza (ruralno, rezidencijalno, povijesno. javno).

(3.) Savska ravnica:

-  očuvanjem temeljnih krajobraznih obilježja, a posebno svih pojavnih oblika vode, očuvanje i renaturiranje starih meandara i rukavaca (Savica, Bundek i dr.), kao mikroreljefnih oblika i prostora što podržavaju biološku raznolikost i odraz su karaktera prostora;

-  očuvanjem širokih neizgrađenih prostora između izgrađenih struktura naselja, a osobito tamo gdje se njima čuva kvaliteta podzemnih voda;

-  racionalnim vođenjem velikih prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava.

(4.) Vukomeričke gorice:

-  očuvanjem krajobraznih vrijednosti prostora koje karakterizira slikovitost formirana strukturom korištenja zemljišta gdje se, u pejsažu brežuljaka, smjenjuju šumarci, oranice, vinogradi, voćnjaci;

-  očuvanjem karaktera i mjere naselja što se ogleda u manjim izgrađenim, pretežito ruralnim strukturama i malom mjerilu gradnje;

-  razvitkom prometne i komunalne infrastrukture i standarda naselja.

 

6.1. Prirodni krajobraz

6.1.1. Prirodni krajobraz - pretežito šume

Odredbom članka 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), naslov točke 6.1.1. je izmijenjen.

Prostornim planom je određeno da se prostorna rasprostranjenost i biljni sastav šuma na području Grada Zagreba ne može mijenjati kako bi se zadržala ekološka stabilnost prirodnih, kultiviranih te izgrađenih oblika krajobraza.

Na razvedenom reljefu Medvednice i prigorja sačuvat će se prirodna smjena vegetacijskih pojasa koja u vizuri grada stvara posebno vrijednu estetsku sliku unutar prostranog masiva šuma u pozadini karakteristične krajobrazne slike Grada.

Šume neposredno uz rijeku Savu zadržat će se u postojećim granicama. Poticat će se razvoj ritske vegetacije šuma vrba i topola kao posebnih vrijednosti krajobraznih obilježja prostora uz rijeku.

U nizinskom pojasu, udubinama i nizama posebno vrijedne šume hrasta lužnjaka, jasena i johe ne mogu se smanjivati i zadržavaju se, te se ne mogu prenamjenjivati.

Zadržava se vegetacijska struktura i rasprostranjenost površina šuma sjevernih brežuljaka Vukomeričkih gorica kao karakteristična prirodna smjena šumskih krajobraznih struktura.

Pošumljavanja na prostoru Grada vršit će se vegetacijom primjerenom prirodnim obilježjima prostora. Oblikovanje kultura omogućava se samo kao etapa u privođenju površine uvjetima koji omogućavaju pošumljavanje autohtonim vrstama.

 

6.1.2. Vodotoci

Vodotoci s pripadajućim vegetacijskim pojasom smatraju se prirodnom i strukturnom cjelinom u krajobrazu te će se namjeravani zahvati na njima usklađivati i provoditi poštivanjem krajobraznih vrijednosti i obilježja.

Sve prirodne i vodne krajobraze i ekosustave sačuvat će se u najvećoj mogućoj mjeri kao izuzetno vrijedne nositelje prepoznatljivosti i identiteta Grada.

Kod tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina potrebno je uzeti u obzir moguće narušavanje i umanjivanje krajobraznih vrijednosti. Radovi se moraju izvoditi uz najveće moguće očuvanje izvornih obilježja prostora.

 

6.1.3. Vidikovci

Na istaknutim prirodnim točkama - vidikovcima te potezima značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza ne može se graditi.

Iznimno se na točkama i potezima iz odlomka 1. ove točke mogu kao javni prostori graditi pristupni putovi i urediti prostori za parkiranje, te sjenice i klupe.

 

6.2. Gradske i seoske cjeline

6.2.1. Povijesna urbana cjelina grada Zagreba i povijesna jezgra Sesveta

Očuvanje povijesnih gradskih cjelina grada Zagreba, povijesne jezgre Sesveta, te povijesnih središta seoskih župa, sela i zaseoka provodi se u skladu s Konzervatorskom podlogom - Knjiga 1. Nepokretna kulturna dobra, Knjiga 2. Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode s mjerama zaštite i uređenja (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, prosinac 2000./revizija ožujak 2003.); Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra, revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, rujan 2004.) i Konzervatorska podloga: Nepokretna kulturna dobra i zaštićena prirodna područja s mjerama zaštite - revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, svibanj 2012.) koja je prilog ovog prostornog plana.

Odredbom članka 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/02), u točki 6.2.1. prvi odlomak zamijenjen je novim odlomcima prvim i drugim.

Odredbom članka 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), u točki 6.2.1. prvi odlomak zamijenjen je novim odlomkom.

Odredbom članka 9. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 6.2.1. u stavku 1., iza riječi: " uređenja" dodan je tekst koji glasi: "(Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, prosinac 2000./revizija ožujak 2003.); Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra, revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, rujan 2004.) i Konzervatorska podloga: Nepokretna kulturna dobra i zaštićena prirodna područja s mjerama zaštite - revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, svibanj 2012.)".

U povijesnim gradskim cjelinama zadržavaju se postojeće zelene površine i oblikuju nove kako bi se sačuvala kvaliteta življenja i osobitost povijesnih gradskih cjelina.

Čuvaju se prepoznatljivi elementi u panorami i vizurama prema vrijednim graditeljskim ostvarenjima te značajnim graditeljskim sadržajima u Zagrebu i Sesvetama.

Odredbom članka 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/02), u točki 6.2.1. dosadašnji odlomci drugi i treći postali su odlomci treći i četvrti.

Odredbom članka 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/03), u točki 6.2.1. drugi odlomak je brisan, a dosadašnji odlomci treći i četvrti postali su odlomci drugi i treći.

 

6.2.2. Povijesna središta seoskih župa, povijesna sela i zaseoci

Zone povijesnih središta seoskih župa, sela i zaseoka obuhvaćaju i "zone zaštićenog okoliša kulturnog dobra" koje, kao neizgrađeni prostori, bitno utječu na doživljaj slike naselja i kontakt s krajobrazom.

U selima središtima župa te selima i zaseocima čuvaju se atraktivne panoramske vizure prema središtu naselja i karakterističnim sadržajima za identitet i sliku kao što su župne crkve, škole i groblja s grobnim kapelama.

 

6.3. Kultivirani krajobraz

6.3.1.

Karakteristični i sačuvani krajobrazi vinograda, voćnjaka i livada prigorja Medvednice i Vukomeričkih gorica te nizinskih struktura kultiviranih krajobraznih površina oranica, ne mogu se prenamijeniti.

 

6.3.2.

Iznimno, moguća je gradnja građevina izvan građevinskog područja u funkciji korištenja kultiviranih krajobraza koji su svojim oblikovnim karakteristikama i veličinom primjereni krajobrazu i njegovim tradicionalnim funkcionalnim obilježjima, što je određeno u članku 7., točki 2.4.1., ove odluke.

 

6.3.3.

Zahvati u krajobrazu ne smiju ugrožavati unutrašnju raščlanjenost, raznolikost, komplementarnost i tradicijske čimbenike, a primjenjivat će se oni oblici korištenja krajobraza kojima će se naglasiti temeljne vrijednosti i osobitosti područja.

 

Članak 12.

 

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

 

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju, te kulturno-povijesnih cjelina propisane su zakonom, drugim propisima i ovom odlukom.

Prirodne vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju, te kulturno-povijesne cjeline prikazane su na kartografskim prikazima 3.A. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, Uvjeti korištenja - izmjene i dopune 2014. i 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - dopune 2015. u mjerilu 1:25.000, na kartografskom prikazu Građevinska područja naselja - dopune 2015. u mjerilu 1:5.000 za 68 naselja, te u elaboratu "Konzervatorska podloga - Knjiga 1. Nepokretna kulturna dobra, Knjiga 2. Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode s mjerama zaštite i uređenja" (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, prosinac 2000./revizija ožujak 2003.); Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra, revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, rujan 2004.) i Konzervatorska podloga: Nepokretna kulturna dobra i zaštićena prirodna područja s mjerama zaštite - revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, svibanj 2012.) što je prilog Prostornome planu.

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 7. u stavku 2. iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamijenjena je brojkom: "2014.", a iza riječi: "Građevinska područja naselja" dodane su riječi: "- izmjene i dopune 2014." te iza riječi: "uređenja" dodan je tekst koji glasi: "(Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, prosinac 2000./revizija ožujak 2003.); Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra, revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, rujan 2004.) i Konzervatorska podloga: Nepokretna kulturna dobra i zaštićena prirodna područja s mjerama zaštite - revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, svibanj 2012.)".

Odredbom članka 8. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u točki 7. u stavku 2. riječi: "3. B. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - dopune 2015.", a riječi: "'Građevinska područja naselja' - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "Građevinska područja naselja - dopune 2015.".

Popis i granice prirodnih vrijednosti kulturno-povijesnih objekata i cjelina što se nalaze unutar obuhvata generalnih urbanističkih planova Zagreba i Sesveta u Prostornom su planu navedeni sukladno razini detaljnosti plana, te se u provedbi postupa prema mjerama zaštite propisanim odredbama odluka o donošenju generalnih urbanističkih planova.

 

7.1. Prirodne vrijednosti

U Prostornom planu, radi zaštite i unapređivanja okoliša, utvrđena su osobito vrijedna područja pod posebnom zaštitom: dijelovi prirode, vode i njihove obale, podzemne vode, poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, spomenički kompleksi, povijesna područja, gradske i seoske cjeline, te su određene mjere njihove zaštite, uređivanja i korištenja.

Način zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenih prirodnih vrijednosti unutar obuhvata ovoga plana, i to parka prirode, posebnih rezervata, park-šuma, značajnih krajobraza, spomenika prirode, spomenika parkovne arhitekture, te pojedinih biljnih i životinjskih vrsta određen je Zakonom o zaštiti prirode i drugim posebnim propisima.

Važećim Prostornim planom područja posebnih obilježja Park prirode Medvednica određena je za dijelove prirode na prostoru Grada Zagreba, a unutar Parka prirode Medvednica, njihova valorizacija, način očuvanja, korištenja i promicanja.

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 7.1. stavak 3. je izmijenjen.

Način zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja područja ekološke mreže, odnosno područja važnih za divlje svojte i stanišne tipove unutar obuhvata ovoga plana, određen je Uredbom o proglašenju ekološke mreže.

 

7.1.1. A) Prirodne vrijednosti zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode

7.1.1.1. Park prirode

Medvednica (1981.) - dobro očuvane šume zapadnog dijela Medvednice sa sedam šumskih rezervata karakterističnih reprezentanata šumskih zajednica Medvednice i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima (dio Parka prirode unutar obuhvata ovoga plana).

7.1.1.2. Posebni rezervati šumske vegetacije:

Bliznec - Šumarev grob (1963.) - šuma bukve i jele na Medvednici; Gračec - Lukovica - Rebar (1963.) - termofilne šume hrasta medunca i crnog graba na Medvednici; Mikulić potok - Vrabečka gora (1963.) - brdska bukova šuma na Medvednici; Pušinjak - Gorščica (1963.) - brdska bukova šuma na Medvednici; Rauchova lugarnica - Desna Trnava (1963.) - šuma bukve i jele na Medvednici; Tusti vrh - Kremenjak (1963.) - šuma hrasta kitnjaka i bukve na Medvednici; Babji zub - Ponikve (1963.) - šuma hrasta kitnjaka i bukve na Medvednici.

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) točka 7.1.1.3. je brisana.

7.1.1.3. Značajni krajobraz:

Lipa (1975.) - masiv Lipe s dvama vrhovima, reljef, botanički značajne livade; Goranec (1977.) - geomorfološki zanimljiv brežuljkast reljef, Savica (Sl.gl. 13/91).

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u dosadašnjoj točki 7.1.1.4. koja je postala točka 7.1.1.3., iza riječi: "reljef" dodan je zarez i riječi: "Savica (Sl.gl. 13/91)".

7.1.1.4. Spomenici prirode:

(1.) Geomorfološki spomenici prirode: Veternica - spilja (1979.) - horizontalni speleološki objekt s vrlo složenom mrežom kanala etažnog tipa, nekoliko vodenih tokova, nalazište fosilnog čovjeka i životinjskih skeleta.

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u dosadašnjoj točki 7.1.1.5. koja je postala točka 7.1.1.4., podtočka (2.) je brisana.

7.1.1.5. Spomenici parkovne arhitektrure

(1.) Botanički vrt: Botanički vrt Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (1969.), Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (1971.)

(2.) Parkovi: Park u Jurjevskoj 27 (1948); Mallinov park (1960.); Leustekov park u Mlinovima 72 (1963.); Park Maksimir (1964.); Park Ribnjak (1970).); Park u Jurjevskoj 30 (1970.); Park N. Š. Zrinjskog (1970.); Park na Trgu kralja Tomislava (1970.); Strossmayerov park (1970.); Park uz dvorac Junković (1971.); Vrt u Prilazu Đ. Deželića 14 (1998.); Perivoj srpanjskih žrtava (2000.); Park Opatovina (2000.); Trg kralja Petra Krešimira IV. (2000.); Trg kralja Petra Svačića (2000.).

(3.) Pojedinačno stablo: Obalni mamutovac na Paunovcu 7 (1998.).

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u dosadašnjoj točki 7.1.1.6. koja je postala točka 7.1.1.5., u podtočki (3.) riječi: "Pustenasta paulovnija u Prilazu Đ. Deželića 51 (1967.);" su brisane.

Mjere zaštite:

-  Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja parka prirode, najvažnije je usklađivanje predmetnog plana s Prostornim planom Parka prirode Medvednica i s njegovim planom upravljanja.

-  Na području i u neposrednoj okolici posebnih rezervata šumske vegetacije nisu dopušteni zahvati i radnje koje mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti šumske fitocenoze, a to su ponajprije bilo kakvi zahvati sječe u rezervatu i intenzivnija sječa u okolnom prostoru, izgradnja prometnica, eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati i dr.

-  Na području i u neposrednoj okolici područja značajnih krajobraza nisu prihvatljivi zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti biljnih i/ili životinjskih populacija, a to su: intenzivniji zahvati sječe; izgradnja elektrana (uključujući i one na obnovljive izvore energije); eksploatacija mineralnih sirovina; hidrotehnički zahvati i melioracija zemljišta; prenamjena zemljišta; izgradnja golf igrališta; postavljanje antenskih stupova; onečišćenje nadzemlja i podzemlja; unošenje stranih (alohtonih) vrsta.

-  Značajke spomenika prirode (geomorfološki) treba očuvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti (eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi mogli negativno utjecati na zaštićenu geobaštinu.

-  Zaštićeni rijetki primjerak drveća treba uzgojno-sanitarnim zahvatima održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Preporučljivo je izraditi studiju vitaliteta kojom će se utvrditi detaljnije smjernice očuvanja.

-  Zaštićene parkove treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnoj matrici, odnosno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Za pojedina stabla, ovisno o njihovom stanju, preporučljivo je izraditi studije vitaliteta kojima će se utvrditi detaljnije smjernice njihova očuvanja.

-  Zaštićeno pojedinačno stablo treba uzgojno-sanitarnim zahvatima održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Preporučljivo je izraditi studiju vitaliteta kojom će se utvrditi detaljnije smjernice očuvanja.

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u dosadašnjoj točki 7.1.1.6. koja je postala točka 7.1.1.5., podtočki (3.) iza stavka 1. dodan je novi stavak 2.

7.1.1.6. Pojedine biljne i životinjske vrste

U obuhvatu ovoga plana štite se i pojedine biljne i životinjske vrste temeljem Zakona o zaštiti prirode i drugih posebnih propisa.

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) točke od 7.1.1.4. do 7.1.1.7., postale su točke od 7.1.1.3. do 7.1.1.6.

7.1.1. B) Područja ekološke mreže

Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine 124/13), te predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Ekološku mrežu RH (EU ekološku mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju).

-  Na području obuhvata Plana nalaze se slijedeća područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS): HR2000583 Medvednica, HR2001228 Potok Dolje, HR2001298 Vejalnica i Krč.

-  Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste, ciljna staništa i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13) i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (Narodne novine 118/09).

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) točka 7.1.1. B) je izmijenjena.

 

7.1.2. Drugi vrijedni dijelovi prirode - krajobrazne vrijednosti

Prostornim su planom izdvojeni i drugi vrijedni dijelovi prirode - krajobrazne vrijednosti što se na osnovi stručne podloge predlažu zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode ili će se, ako ne zadovoljavaju kriterije za zaštitu od državnog značaja, uređivati kao vrijedni na lokalnoj razini mjerama propisanim ovom odlukom, odnosno odlukama o donošenju generalnih urbanističkih planova i drugih prostornih planova užih područja.

Detaljni popis i granice vrijednih dijelova prirode - krajobraznih vrijednosti što se nalaze unutar građevinskih područja grada Zagreba i Sesveta odredit će se generalnim urbanističkim planovima.

Zaštićena prirodna područja, mjere zaštite i očuvanja te prijedlozi za zaštitu posebno vrijednih područja koja se nalaze unutar granica Generalnog urbanističkog plana razrađeni su odredbama Odluke toga plana.

U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju potrebno:

-  sačuvati ih od prenamjene te unapređivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,

-  uskladiti i prostorno organizirati različite interese,

-  posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale vodotoka,

-  izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima i uzvišenjima te vrhovima,

-  izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente,

-  štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom,

-  planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije.

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 7.1.2. iza stavka 2. dodani su novi stavci 3. i 4.

 

7.1.2.1. Dijelovi prirode koji se štite temeljem prostornih planova

(1) Vrijedni rezervati

Prostornim planom uređivat će se kao vrijedni rezervati sljedeći prostori u Parku prirode Medvednica:

-  šumske vegetacije: Medvedgrad, Jelačićev trg, Sv. Jakov, Adolfovac - Bliznec, Tusti vrh - Kremenjak (proširenje), Mikulić potok - Vrabečka gora (proširenje), Gračec - Lukovica - Rebar (proširenje);

-  botanički: Vitelnička stijena s okolicom.

U vrijednim rezervatima nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva karakteristična za rezervat kao što su uništavanje biljaka, unošenje stranih (alohtonih) vrsta, melioracijski zahvati, neprikladni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i sl.

Za vrijedne rezervate kao prostore posebnih vegetacijskih, geoloških, hidroloških i drugih obilježja, izradit će se uvjeti zaštite njihovih temeljnih obilježja i mogućnosti korištenja u edukativne i znanstvene svrhe.

(2) Vrijedne gradske park-šume

Prostornim planom uređivat će se kao vrijedne gradske park-šume sljedeće šume:

-  u građevinskom području naselja grad Zagreb:

Susedgrad, Jelenovac - Vrhovec, park-šume Centra: (Tuškanac - Dubravkin put - Cmrok - Zelengaj - Kraljevec - Pantovčak - Prekrižje), Granešina (Grad mladih), Grmoščica, Lisičina, Zamorski breg, Šestinski dol, Mirogoj - Črleni jarek, Remetski kamenjak - Remete, Dotrščina (proširenje na cijelu površinu vrijedne gradske park-šume), Miroševečina, Dankovečka šuma (Dankovečina), Čulinečina, Oporovec, Novoselčina - dio;

-  u građevinskom području naselja Sesvete:

Novoselčina - dio, Selčina, Pod Magdalenom, Gajišće.

Održavanje i uređenje vrijednih gradskih park-šuma obavlja se na temelju programa za gospodarenje vrijednim gradskim park-šumama Grada Zagreba za sve vrijedne gradske park-šume koje su prostornim planom evidentirane.

U vrijednoj gradskoj park-šumi dopuštene su samo radnje i mjere potrebne u svrhu održavanja i uređenja, tj. radovi koji su u skladu s njezinom temeljnom namjenom, detaljnijim odrednicama generalnih urbanističkih planova, te odredbom članka 15. točke 10.4.1. ove odluke sukladno odredbama ovog plana.

Uređivanje vrijednih gradskih park-šuma prilagodit će se njihovoj prevladavajućoj rekreativnoj, estetskoj i ekološkoj funkciji, što se ponajprije odnosi na uređivanje staza i puteva, livadnih površina, izgradnju vidikovaca, paviljona, natkrivenih mjesta za odmor i druge opreme.

U rubnim zonama vrijednih gradskih park-šuma na udaljenosti bližoj od 50 m do ruba šume građevine se mogu graditi uz posebne uvjete nadležnog tijela za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem.

(3.) Vrijedni krajolici

Prostornim planom štite se kao vrijedan krajolik sljedeći prostori:

-  Park prirode Medvednica: Ponikve - Glavica - Veternica, Lipa - proširenje, Laz - krajolik uz cestu Kašina - Marija Bistrica - dio;

-  građevinsko područje naselja grad Zagreb:

-   dolina potoka Kustošaka s livadama Gorenci, Krvarići (dio krajolika zaštićen unutar Parka prirode Medvednica) i Završje, dolina potoka Ribnjak i Okrugljak, dolina potoka Branovca s vinogradima sjeverno od Oporovca i Novoselca.

-  park prirode Medvednica: podsljemensko područje, a posebno: Jagodišće, Goljački breg, Dolje - Bizek - dio, Dolina Velikog potoka (potok Črnomerec) s livadama Mikulići - dio, Kulmerove livade, Deščevec - dio;

-  ostali dio: Dolje - Bizek - dio, dolina potoka Dubravica i krajolik uz "Zelenu magistralu", dolina potoka Medpotoki - Orešje, Perjavica, Jačkovina, dolina potoka Vrapčak, obronci zapadno od Poljačaka, Müllerov breg, dolina Velikog potoka (potok Črnomerec) s livadama Mikulići, dolina potoka Kuniščak, dolina Dugi dol - Rebro - Kozjak, dolina Zeleni dol, Gornji Bukovac - Brezinščak, dolina potoka Bliznec, dolina potoka Štefanovec, dolina potoka Trnave, dolina potoka Čučerska reka - dio, Deščevec - dio, Jalševec - Čučerje, priobalje Save (Savska Opatovina, Mladoles, Jarun, SRC Mladost, Hipodrom, Bundek, Komersko - Žitnjačka šuma, Poloj);

-  istočni dio Grada Zagreba: Čučerje (dolina Čučerske reke) - dio, Deščevec - dio, dolina potoka Vuger, Liševo - dolina i padine s vinogradima, okoliš kapele Krista Kralja u Gornjoj Glavnici, okoliš župne crkve sv. Ivana u Cerju, dolina potoka Glavničica sjeverno od zaseoka Zenki, livade s vrbama u dolini potoka Glavničica između Belovara i Adamovca, dolina potoka Blaguša sa šumom, Lužci - vlažne livade s vrbama uz potok Kašinu, Jesenovec - livade sa šumom u dolini potoka, Moravče - od crkve Sv. Trojstva prema jugu, Veliki vrh, Vugrovec Gornji, Laz - krajolik uz cestu Kašina - Marija Bistrica - dio, pojas uz Savu južno od naselja Ivanja Reka;

-  južni dio Grada Zagreba: Vukomeričke gorice (sjeverozapadni dio), šume Stupnički lug, Kraljevačka šuma, Demerčica, Obreški lug.

U vrijednom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu takvog predjela, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.

Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, livada, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure.

Uređivat će se i očuvati prirodni tokovi rijeka, potoka i pritoka, osobito oni svrstani u I. kategoriju, od degradacije i održavanjem vodotoka spriječiti zagađenje.

Građevine se u vrijednom krajoliku mogu dograđivati i izgrađivati samo unutar građevinskih područja naselja.

Nove građevine ne smiju prelaziti karakteristične gabarite naselja odnosno njegove povijesne strukture, te će se izbjegavati unošenje volumena, oblika i građevinskih materijala koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji građenja.

Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom, oblikom, funkcijom, te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen vrijednim.

(4.) Pojedinačni objekti prirode

Prostornim planom štite se sljedeći pojedinačni objekti prirode:

-  geomorfološki u Parku prirode Medvednica unutar građevinskog područja naselja grad Zagreb: istaknute točke reljefa - vidikovci, vrtače na Bizeku, pećine, Vinovrh;

-  hidrološki u Parku prirode Medvednica: Kraljičin zdenac, Šumarev grob, potok Bliznec;

-  rijetki primjerak drveća ili skupina:

-   u Parku prirode Medvednica: pitomi kesten kod Pongračeve lugarnice i u predjelu Jelačićev trg, obični grab kod lugarnice Gorščica, stare bukve u rezervatima Pušinjak-Gorščica i Bliznec-Šumarev grob, stare jele u rezervatu šumske vegetacije Bliznec-Šumarev grob, kitnjaci uz cestu za lugarnicu Gorščica, a posebno križni hrast, lipe kod crkve sv. Jurja u Planini Donjoj;

-  u istočnom dijelu Grada Zagreba: Soblinec - soliter hrasta i jasena, Adamovec (Šoštarići) - soliteri klena i divljeg kestena.

Vrijedni pojedinačni objekti prirode unutar građevinskog područja grada Zagreba i Sesveta određuju se generalnim urbanističkim planovima.

Na pojedinačnom objektu prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

Sukladno obilježjima zbog kojih je ovim prostornim planom izdvojen kao vrijedan pojedinačni objekt prirode sačuvat će se u izvornom obliku, te će se na temelju stručne podloge odrediti odgovarajući način korištenja pojedinačnog dijela prirode i šireg prostora.

(5.) Vrijedni parkovi, vrtovi i drvoredi

Prostornim planom utvrđeni su vrijedni parkovi, vrtovi i drvoredi u istočnom dijelu Grada Zagreba: Kašina - župna crkva sv. Petra i Pavla, Kašina - park u centru, Šašinovec - kapela Presvetog Trojstva, Vugrovec Donji - župna crkva sv. Franje Ksaverskog i kapela sv. Mihalja, Vugrovec Gornji - ljetnikovac Ružić, Moravče - Trg Sv. Trojstva (soliteri), Šijavrh - drvored kestena.

-  u južnom dijelu Grada Zagreba:

Perivoj dvorca Kušević u Maloj Mlaci, perivoj dvorca u Brezovici, Vrijedni parkovi, vrtovi i drvoredi unutar građevinskog područja grada Zagreba i Sesveta određuju se generalnim urbanističkim planovima.

-    u građevinskom području naselja grad Zagreb:

kompleks bolnice Vrapče s Vrapčanskom alejom u Bolničkoj ulici 3, park Zorkovačka - Brloška - Mihovljanska ulica, park na Trgu Francuske Republike, Trg T. D. Roosevelta, Trg maršala Tita, Trg I., A. i V. Mažuranića, Trg Marka Marulića, Trg Ante Starčevića, Park Grič, Strossmayerovo šetalište, Rokov perivoj, Perivoj crkve sv. Franje Ksaverskog u Jandrićevoj ul. 21, Groblje Mirogoj s krematorijem, Vrt Očić na Lašćinskoj cesti 77,

-    u građevinskom području naselja Sesvete:

stablo hrasta (Sesvete, Zagrebačka ulica - Ul. V. Ruždjaka), tri stabla hrasta (središte Sesveta).

U parkovima, vrtovima i na drvoredima neće se obavljati zahvati kojima bi se narušile oblikovne, estetske, stilske, umjetničke, kulturno-povijesne ili znanstvene vrijednosti.

Štitit će se cijeli kompleks građevine i parkovne površine, odnosno cijela pripadajuća parcela.

Metode obnove temeljit će se na snimanju dendroflore uz povijesnu analizu.

Saniranje će se provoditi najsuvremenijim metodama kako vrijednih skupina tako i pojedinačnih vrsta drveća veće starosti.

Sadnice će se zamjenjivati istovjetnim vrstama, ne narušavajući prvotnu povijesnu kompoziciju prostora.

Uklonit će se sadržaji interpolirani unutar parkovnih površina i vrtova koji narušavaju povijesnu kompoziciju prostora, što će se utvrditi posebnom studijom.

(6.) Druge vrijednosti

Izradit će se karta biotopa Grada Zagreba, kojom će se izdvojiti posebno ugrožene i rijetke biljne i životinjske vrste, te propisati uvjete i način zaštite i očuvanja.

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) točka 7.1.2.1. je izmijenjena.

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) točka 7.1.2.2. je brisana.

 

7.2.1. Krajobraz

(1.) Mjere zaštite vrijednih krajolika određene su u točki 7.1.2. podtočka (4.) ovoga članka.

Mjere očuvanja krajobraza kao područja posebnih ograničenja u korištenju određene su u članku 11., točki 6.1., točki 6.2. i točki 6.3. ove odluke.

Mjere sanacije oštećenog prirodnog i kultiviranog krajobraza određene su u članku 15., točki 10.2.4. ove odluke.

Radi cjelovite zaštite prirodnog i kultiviranog krajobraza izradit će se, u skladu sa Strategijom prostornog uređenja RH, Krajobrazna osnova Grada Zagreba.

(2.) Biološka raznolikost, kao podloga za izradu krajobrazne osnove, podrazumijeva raznolikost između vrsta, unutar pojedinih vrsta, te raznolikost između ekoloških sustava na određenom prostoru.

Biološka raznolikost, osim mjera određenih ovom odlukom, štiti se i drugim prostornim planovima što se izrađuju temeljem Prostornoga plana, programa mjera za unapređenja stanja u prostoru i Programa zaštite okoliša, te drugim mjerama.

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 7.2.1. u podtočki (2.) stavku 2., riječi: "dokumentima prostornog uređenja" zamijenjene su riječima: "prostornim planovima".

 

7.2.2. Tlo

7.2.2.1. Područje najvećeg intenziteta potresa i seizmotektonski aktivno područje

Područje Grada Zagreba izloženo je djelovanju potresa. Za povratni period od 500 godina izračunati intenziteti potresa kreću se u intervalu od 7,0-7,50 (jugozapadni dio grada) do 8,5-9,00 MCS ljestvice (sjeveroistočni dio) iz čega proizlazi potreba nužnog preventivnog djelovanja u zaštiti od potresa.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička ispitivanja konkretnih lokacija sa ciljem određivanja projektnih seizmičkih parametara (maksimalna ubrzanja gibanja tla za potresa i pridruženi reprezentativni akcelerogrami).

Pri ispitivanjima iz prethodnog odlomka koristit će se vjerojatnosne metode u suglasju s koncepcijom seizmičkoga rizika uz puno poštivanje eventualnih novina, koje bi bile sadržane u novim euronormama.

Važne građevine iz odlomka 2. ove točke jesu sve veće stambene, industrijske i energetske građevine i postrojenja, veći mostovi, vijadukti i tuneli, visoki tornjevi, stupovi i dimnjaci, građevine u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj ljudi, te građevine koje se zbog svojih kulturno-povijesnih ili drugih vrijednosti izdvajaju od ostalih.

Važnije građevine iz odlomka 2. ove točke potrebno je i instrumentirati odgovarajućom seizmičkom opremom (mrežom ili pojedinačnim akcelerografima).

Na temelju rezultata ispitivanja ovlaštene institucije u dokumentaciji prostora formirat će se baze podataka o seizmotektonskim aktivnostima na području Grada Zagreba.

7.2.2.2. Pretežito nestabilna područja

(1.) Na područjima Grada Zagreba, s prirodno nagnutim terenom (padinom nagiba većeg od 50), pri izradi prostornih planova užih područja, idejnih, odnosno glavnih projekata, utvrđuje se stupanj stabilnosti terena prema sljedećim kategorijama:

-  I. Stabilni tereni su područja stabilna u prirodnim uvjetima i uvjetima gradnje građevina. Posebni geotehnički uvjeti nisu potrebni. U fazi projektiranja utvrđuju se uvjeti temeljenja građevina na temelju geotehničkih istražnih radova;

-  II. Uvjetno stabilne padine su područja stabilna u prirodnim uvjetima. Prilikom gradnje građevina te padine mogu postati nestabilne zbog nepažljivog rada. Temeljem geotehničkih istražnih radova odredit će se posebni geotehnički uvjeti. Posebni su geotehnički uvjeti, u pravilu, uvjeti gradnje na padini i uvjeti temeljenja građevine;

-  III. Uvjetno nestabilne padine su područja na kojima postoje prirodni uvjeti koji narušavaju stabilnost ili na neki drugi način otežavaju i privremeno onemogućuju privođenje zemljišta gradnji, te su bez vidljivih znakova nestabilnosti. Na tim se područjima može graditi kada se uklone uzroci koji otežavaju ili privremeno onemogućuju gradnju što se postiže preventivnim mjerama za sanaciju terena. Opseg i vrsta preventivnih mjera za sanaciju odredit će se nakon obavljenih detaljnih geotehničkih istraživanja. Na temelju provedenih detaljnih geotehničkih istraživanja utvrdit će se posebni geotehnički uvjeti;

-  IV. Nestabilne padine su područja zahvaćena klizanjem terena u kojima postoje zone ili plohe sloma duž kojih su parametri posmične čvrstoće pali na rezidualne vrijednosti (aktivna i stara klizanja, ili evidentirane zone sloma u padini tektonskog podrijetla). Na temelju detaljnih geotehničkih istraživanja propisat će se uvjeti za sanaciju terena koja može podrazumijevati i složene sanacijske mjere (dreniranje, nasipavanje, potporne konstrukcije i slično). Teren se može sanirati i na način da planirane građevine čine dio sanacijskih mjera tako da uvjeti za sanaciju terena sadržavaju posebne geotehničke uvjete za gradnju građevina.

(2.) U idejnom odnosno glavnom projektu do izrade karte geotehničke kategorizacije terena (KGKT) po kriteriju stabilnosti i karte seizmičke mikrozonacije terena (KSMT) u MJ 1:5.000 (članak 15, točka 10.3.7. ove odluke), za provođenje kategorizacije terena prema stabilnosti potrebno je procijeniti sljedeće elemente:

-  litološki sastav sedimenata u podlozi;

-  debljinu pokrova i/ili trošne zone osnovne stijene;

-  dubinu najveće očekivane (najpliće) razine podzemne vode;

-  veličinu nagiba padine i veličinu prividnog kuta nagiba slojeva u osnovnoj stijeni i smisao njihova nagiba (u padini ili niz nju);

Konture postojećih nestabilnosti potrebno je prikazati na karti odgovarajućeg mjerila. Za registrirana klizišta potrebno je procijeniti geotehničke okolnosti njihova nastanka.

Kategorizacija terena prema stabilnosti može se napraviti prema elaboratu iz članka 3. stavka 1. točke C redni broj 5. ove odluke u kojem su sadržane i preporuke za izvedbu građevine na nagnutim terenima.

Za područja III. i IV. kategorije po stabilnosti terena geotehnički elaborat treba, uz ostalo, sadržavati:

-  detaljnu inženjerskogeološku kartu relevantnoga utjecajnog područja minimalno u mjerilu 1:500,

-  prognozni inženjerskogeološki i geotehnički model mjerodavnoga utjecajnog područja (situacijski i po dubini) s jasno prikazanim potencijalnim i postojećim kliznim plohama ili zonama klizanja. Ovaj prognozni model svih mjerodavnih geotehničkih uvjeta treba poslužiti za analize postojećeg stanja, ocjene mogućih posljedica planiranog zahvata na postojeće i buduće stanje u prostoru, kao i prijedloge prethodnih sanacijskih mjera.

Korisnici, odnosno vlasnici zemljišta i građevina koje se nalaze na nestabilnim područjima (klizišta i odroni) dužni su svaku pojavu klizanja tla i građevina na zemljištu što ga koriste, prijaviti Geotehničkom katastru Grada, a prilikom izvođenja mjera osiguranja zemljišta od klizanja ili mjera saniranja terena pridržavati se uvjeta i uputa tvrtki registriranih za tu djelatnost.

(3.) Na područjima koja su, po kriteriju stabilnosti tla, svrstana u II., III. i IV. kategoriju ne smiju se obavljati radovi koji dodatno ugrožavaju stabilnost tla, i to:

-  šumsko zemljište ne smije se prenamjenjivati u voćnjake, vinograde, povrtnjake, oranice, livade, ili u građevinska zemljišta, a sječa šuma dopuštena je samo u mjeri u kojoj se ne ugrožava opstanak šume i šumskog raslinstva,

-  na područjima II., III. i IV. kategorije stabilnosti terena nije dopuštena izvedba rovova za kanalizaciju, vodu, plin, elektroinstalacije ili HPT instalacije i ostalih objekata, bez prethodno pribavljenih geotehničkih uvjeta, koje će izdavati Geotehnički katastar Grada.

-  na područjima III. kategorije stabilnosti tla ne smiju se na poljoprivrednim zemljištima mijenjati karakteristične kulture, ali se smije oranica prenamijeniti u livadu, a livada i oranica u šumu,

-  na područjima IV. kategorije stabilnosti tla ne smiju se kopati zdenci, jarci (osim plitkih jaraka za površinsku odvodnju), jame, putovi i sl, te obavljati građevinski radovi (osim radova na saniranju terena), ne smije se obrađivati zemljište u poljoprivredne svrhe i remetiti humusni pokrov tla, osim ako je to na temelju verificiranih detaljnih geotehničkih istraživanja dopušteno.

Na području III. i IV. kategorije stabilnosti tla mogu se graditi, odnosno rekonstruirati građevine ukoliko su u neposrednoj funkciji sanacije klizanja ili sprečavanja njegove moguće pojave.

(4.) Izdavanje akata za gradnju građevina na padinama uvjetuje se izgradnjom nepropusnoga kanalizacijskog sustava s drenažom do priključka na postojeći javni kanalizacijski sustav.

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 7.2.2.2. u podtočki (4.) riječi: "lokacijske dozvole" zamijenjene su riječju: "akata".

(5.) Na padinama nije dopušteno odlaganje zemlje i drugog materijala, osim iznimno ako je u funkciji sanacije klizanja ili eventualno sprečavanja pojave klizanja, za što se moraju prethodno obaviti geotehnički istražni radovi i izraditi odgovarajući projekt.

(6.) Pretežito nestabilna područja prikazana su na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - dopune 2015. u mjerilu 1:25.000.

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 7.2.2.2. podtočki (6.) iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamijenjena je brojkom: "2014.".

Odredbom članka 8. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u podtočki 7.2.2.2. pod (6.) riječi: "3.B. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - izmjene i dopune 2014." zamijenjene su riječima: "3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, 3.B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - dopune 2015.".

7.2.2.3. Krška područja

Prostornim planom štite se posebitosti krških područja zapadnog dijela Medvednice.

7.2.2.4. Mineralne sirovine

Kamenolomi na prostoru Parka prirode Medvednica sanirat će se prema planovima sanacije u skladu s namjenom što će se odrediti u prostornom planu područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica.

Postojeće šljunčare sanirat će se prema programima sanacije, usklađeno s planiranom namjenom prostora.

Ležišta opekarske gline (Ciglana - Grmoščica, Novačica i Soblinec) sanirat će se prema programima sanacije, usklađeno s planiranom namjenom prostora.

Iznimno, na području prostora Novačica devastiranog iskopom gline, do stupanja na snagu ove odluke sanaciju je moguće provesti uređenjem reciklažnog dvorišta za građevni otpad i odlaganjem građevnog otpada, usklađeno s programima sanacije.

7.2.2.5. Lovišta i uzgajališta divljači

Lovištima na području Grada gospodari se temeljem Zakona o lovu i lovnogospodarskim osnovama.

Lovišta se ne mogu utvrđivati na području Parka prirode Medvednica (i u području Prostornoga plana predloženog njegovog proširenja nakon donošenja odluke o zaštiti), na području park-šuma Grada, te na građevinskim područjima.

Na površinama izvan lovišta divljač se štiti i programom zaštite divljači.

Na području Parka prirode Medvednica i park-šuma Grada uz program zaštite divljači primjenjuju se i mjere zaštite prirode.

7.2.2.6. Ribolovna područja

Ribolovno područje Grada obuhvaća tekuće i stajaće vode na području Grada Zagreba te se njime gospodari u skladu sa zakonom, posebnim propisima i ribolovno-gospodarskim osnovama.

Na ribolovnom području Grada dopušten je samo sportsko-rekreacijski ribolov.

U zaštićenim prirodnim vrijednostima za sportsko-rekreacijski ribolov potrebna je suglasnost nadležnih tijela za zaštitu prirode.

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 7.2.2.6. u stavcima 2. i 3. riječ: "športsko" zamijenjena je riječju: "sportsko".

 

7.2.3. Vode i vodno dobro

Vodne resurse Grada Zagreba kao opći i osobito vrijedan dio prirodnih sustava čine podzemne vode zagrebačkog vodonosnika, vodotoci i stajaće vode.

Osnovni planski dokumenti za upravljanje vodama su Strategija upravljanja vodama, planovi upravljanja vodnim područjem i planovi upravljanja vodama.

Zaštita voda od onečišćenja provodi se radi osiguravanja dovoljnih količina vode za piće, za sanitarne i tehnološke potrebe, za sport i rekreaciju i za druge oblike korištenja (proizvodnja električne energije, uzgoj riba i drugo).

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 7.2.3. u stavku 3. riječ: "šport" zamijenjena je riječju: "sport".

7.2.3.1. Podzemne vode zagrebačkog vodonosnika i zaštićena područja zagrebačkog vodonosnika (zone sanitarne zaštite izvorišta)

Podzemne vode kao vrlo osjetljiva područja štite se radi osiguranja potrebnih količina vode za piće tako da se štite od namjernog ili slučajnog onečišćenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njenu izdašnost, uređuju i održavaju postojeća i planirana vodocrpilišta (izvorišta), postupa u zonama sanitarne zaštite (zaštićena područja zagrebačkog vodonosnika) na način reguliran odlukom o zaštiti izvorišta i smjernicama ove odluke.

Na području II. zone provode se sljedeće mjere zaštite:

-  izgradnja javnog sustava odvodnje s odvođenjem izvan zone uz trajnu obavezu kontrole vodonepropusnosti u skladu s propisima i obaveza priključenja svih građevina na njega,

-  izgradnja javnoga vodoopskrbnog sustava i obaveza priključenja svih građevina na njega,

-  izgradnja oborinske odvodnje u sklopu lokalnih prometnica s odvođenjem izvan II. zone,

-  izgradnja plinskog sustava ili CTS i obaveza priključenja građevina na njih,

-  pri korištenju prometnica (magistralnih cesta i željezničkih pruga), osim provođenja posebnih mjera zaštite, obavezno je i praćenje utjecaja prometnice na stanje podzemnih voda,

-  sustavno praćenje stanja podzemnih voda na području zone,

-  praćenje utjecaja postojećih tehnoloških procesa na podzemne vode.

Na području III. zone provode se sljedeće mjere zaštite:

-  izgradnja javnog sustava odvodnje uz obavezno priključenje svih građevina na taj sustav uz trajnu kontrolu njegove vodonepropusnosti u skladu s propisima,

-  izgradnja javnoga vodoopskrbnog sustava uz obavezno priključenje svih građevina na njega,

-  izgradnja plinskog sustava ili CTS uz obavezno priključenje svih građevina na njih,

-  izgradnja oborinske odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda s prometnica prije ispuštanja u najbliži vodotok ako nije izgrađen javni sustav odvodnje,

-  izgradnja oborinske kanalizacije u sklopu prometnica i priključenje na javni sustav odvodnje, ako postoji,

-  stimuliranje ekološke poljoprivredne proizvodnje,

-  izgradnja skladišta nafte i naftnih derivata u skladu s posebnim mjerama zaštite - dvostruki spremnik s dojavom o procurivanju ili jednostruki spremnik u vodonepropusnoj tankvani uz trajnu obavezu kontrole vodonepropusnosti,

-  sustavno praćenje stanja podzemnih voda na području zone.

7.2.3.2. Vodotoci I. i II. kategorije

Planirana vrsta vode određuje se kategorizacijom, a kategorija vode mora zadovoljiti uvjete za određenu vrstu vode propisanu uredbom kojom se vode klasificiraju.

Planirana vrsta vode osigurava se izradom i provođenjem planskih osnova za upravljanje vodama i provedbom mjera za zaštitu voda.

U vodotoke I. kategorije (vrlo osjetljiva područja) zabranjeno je ispuštanje otpadnih voda bez obzira na stupanj pročišćavanja i izgrađenost javnog sustava odvodnje.

7.2.3.3. Stajaće vode

Prostornim planom određena je osnovna namjena i korištenje stajaćih voda kao: parkovna jezera, rekreacijsko-sportska jezera, prirodni rezervati i akumulacije.

Odredbom članka 10. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 21/14) u točki 7.2.3.3. u stavku 1. riječ: "športska" zamijenjena je riječju: "sportska".

Stajaće vode koje se, u odnosu na hidrogeološke karakteristike, nalaze u aluvijalnim naslagama pripadaju podzemnim vodama otvorenog toka te se prigodom zaštite kvalitete vode i uređivanja vodnih površina na njih primjenjuju mjere zaštite predviđene za podzemne vode.

U svrhu krajobraznog uređivanja, tamo gdje za to postoje uvjeti, a sukladno vodopravnim propisima, mogu se oblikovati manja jezera, ribnjaci i vlažni biotopi (močvare, bare i sl.) u cilju povećavanja atraktivnosti krajobraza te očuvanja i unapređivanja biološke raznolikosti. Oblikovanje takovih jezera, močvara i bara ne može se ostvariti šljunčarenjem nego uređenjem postojećih stajaćica.

 

7.3. Kulturno-povijesni objekti i cjeline

Za potrebe Plana, obzirom na veličinu prostornog obuhvata, kulturno-povijesno značenje, te broj i vrstu nepokretnih kulturnih dobara, na njegovom području određene su dvije zone: zona A i zona B.

Zona A je područje Plana obuhvaćeno prostornom granicom koja je istovjetna prostornoj granici područja obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba. Zona B je područje Plana izvan obuhvata zone A, obuhvaćeno prostornom granicom Plana.

Kulturna dobra s pripadajućim prostornim međama i utvrđenim detaljnim mjerama zaštite posebno vrijednih povijesnih graditeljskih cjelina, povijesnih sklopova i građevina, etnološke, arheološke i memorijalne baštine, a koja se nalaze unutar zone A još detaljnije su obrađena i konzervatorskom dokumentacijom Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (u daljnjem tekstu GUP grada Zagreba).

Za sva kulturna dobra u obuhvatu Plana utvrđene su pripadajuće mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Zaštita i očuvanje kulturnih dobara u obuhvatu Plana temelji se na konzervatorskim mjerama zaštite prema utvrđenom sustavu zaštite.

Za sva kulturna dobra odnose se odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine 69/99, 151/03, 157/03 - ispr., 87/09, 88/10, 61/11 i 25/12).

 

7.3.1. Arheološka baština

Ovim planom obuhvaćena je arheološka baština - arheološka područja i arheološki pojedinačni lokaliteti na prostoru Grada Zagreba.

Arheološka baština su vrijedna arheološka područja i arheološki pojedinačni lokaliteti na čijem području se pretpostavlja, odnosno, očekuje ili je, kroz provedena arheološka istraživanja i/ili slučajne nalaze, pronađena vrijedna arheološka građa značajna za proučavanje kulturno-povijesnog kontinuiteta i duge naseljenosti prostora Plana od prapovijesti, antike do srednjeg i novog vijeka.

Zbog velikog značaja arheološke baštine, ali i nužnih daljnjih arheoloških istraživanja ubiciranih arheoloških područja i pojedinačnih arheoloških lokaliteta, ovom Konzervatorskom podlogom obuhvaćena je i evidentirana arheološka baština na području Plana.

 

7.3.1.1. Arheološko područje

Arheološko područje je prostor na kojem se, temeljem šireg povijesno-kulturološkog konteksta mogu očekivati arheološki nalazi.

Mjere zaštite:

-  kod izvođenja građevinskih radova koji zadiru u slojeve pod zemljom, a izvode se na prostoru koji je na kartama označen kao evidentirano arheološko područje, obavezan je arheološki nadzor nadležnog tijela;

-  u slučaju arheološkog nalaza kod izvođenja radova isti se moraju prekinuti i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara;

-  u slučaju arheološkog nalaza obavezno je provesti daljnja arheološka istraživanja uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

-  po potrebi izraditi plan istraživanja i zaštite arheoloških područja osobito onih gdje se mogu očekivati arheološki nalazi;

-  za sve zahvate unutar granica zaštićenog arheološkog područja potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

 

7.3.1.2. Arheološki pojedinačni lokalitet

Arheološki pojedinačni lokalitet je obilježen nalazom arheoloških struktura ili se na njemu s velikom vjerojatnošću pretpostavlja i/ili očekuje arheološki nalaz.

Mjere zaštite:

-  prije izvođenja građevinskih radova na području evidentiranog pojedinačnog arheološkog lokaliteta obavezno je provesti arheološka istraživanja uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

-  provedba istraživanja i zaštite arheoloških lokacija, gdje se s velikom vjerojatnošću pretpostavlja i/ili se očekuje arheološki nalaz, osobito na lokalitetima koji se spominju kao najstarije župe Zagrebačke biskupije;

-  za sve zahvate unutar granica zaštićenog arheološkog pojedinačnog lokaliteta potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

 

7.3.2. Povijesne graditeljske cjeline

Ovim planom obuhvaćene su zaštićene povijesne graditeljske cjeline na prostoru Grada Zagreba: zaštićena Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb; zaštićena gradska naselja: dio naselja Podsuseda, dio naselja Cvjetno naselje, dio naselja "Željeznička kolonija", dio naselja "Prva hrvatska štedionica" na Trešnjevci te arhitektonski ansambl gradskih vila u Novakovoj ulici i urbanističko-arhitektonska i parkovna cjelina trgova "Zelena potkova"; zaštićena seoska naselja: dio naselja Čučerje, dio naselja Gornje Vrapče, povijesna jezgra seoskog naselja Resnik, povijesna jezgra seoskog naselja Cerje, povijesna jezgra seoskog naselje Demerje, povijesna jezgra seoskog naselja Glavničica; povijesna jezgra naselja Kašina; povijesna jezgra seoskog naselja Moravče; povijesna jezgra seoskog naselja Šašinovec i kulturno-povijesna cjelina naselja Vugrovec.

U postupku zaštite povijesnih graditeljskih cjelina provedena je valorizacija po principu očuvanosti i vrijednosti prostorne i graditeljske strukture, te zoniranje područja kulturnog dobra na zone zaštite "A", "B" i/ili "C".

Mjere zaštite povijesnih graditeljskih cjelina unutar obuhvata Plana, kao sastavni dio ove Konzervatorske podloge, prate kartografski prikazi s ucrtanim prostornim međama kulturnog dobra i utvrđenim zonama zaštite "A", "B" i/ili "C".

Zona zaštite "A"

Potpuna konzervatorska zaštita odnosi se na povijesnu graditeljsku cjelinu ili njezine dijelove koja sadrži iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni utvrđuju se mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije, namjene i sadržaja prostora. Na području ove zone strogo se kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode konzervacije, sanacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije.

Zona zaštite "B"

Djelomična konzervatorska zaštita odnosi se na dijelove povijesne graditeljske cjeline koja sadrži vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni, utvrđuju se zaštita i očuvanje osnovnih elementa povijesno planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih građevina i drugih, za ukupnost određene povijesne graditeljske cjeline važnih vrijednosti, a prije svega oblika građevine i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja. Na području ove zone dozvoljavaju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije, sanacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima, koji proizlaze iz suvremenih potreba.

Zona zaštite "C"

Ambijentalna zaštita uvjetuje se u dijelovima povijesne graditeljske cjeline s prorijeđenim povijesnim strukturama i/ili bez značajnijih primjera povijesne izgradnje. Na području ove zone prihvatljive su intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite povijesne graditeljske cjeline. Pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode obnove postojećih graditeljskih struktura i izgradnja novih, uz očuvanje ambijentalnih karakteristika, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline.

Povijesno urbana cjelina Grad Zagreb

Povijesno urbana cjelina Grad Zagreb je kulturno dobro, upisano pod registarskim brojem Z-1525 u Listu zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Uvažavajući njezinu veličinu, povijesnu važnost i slojevitost, različitost prostornih, oblikovnih, tipoloških i ambijentalnih obilježja različitog stupnja vrijednosti i očuvanosti, a obzirom na razinu Plana, ova konzervatorska dokumentacija sadrži samo kartografski prikaz s ucrtanim prostornim međama i utvrđenim zonama zaštite. Mjere zaštite Povijesno urbane cjeline Grad Zagreb, sukladno provedenoj valorizaciji i kategorizaciji, utvrđene su za zone zaštite "A" i "B" te detaljno određene konzervatorskom podlogom za GUP grada Zagreba.

 

7.3.2.1. Gradska naselja

Zaštita gradskih naselja: dio naselja Podsuseda, dio naselja Cvjetno naselje, dio naselja "Željeznička kolonija", dio naselja "Prva hrvatska štedionica" na Trešnjevci te arhitektonski ansambl gradskih vila u Novakovoj ulici i urbanističko-arhitektonska i parkovna cjelina trgova "Zelena potkova"; podrazumijeva očuvanje njihove autentičnosti i poštivanje izvornih urbanističko-arhitektonskih zamisli, te se moguće intervencije u njima ponajprije odnose na sanaciju i održavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine građevine, poštujući primijenjenu karakterističnu tehnologiju i građevinske materijale.

Zaštićena gradska naselja su očuvanja vrijedne prepoznatljive prostorne urbanističko-arhitektonske cjeline, za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrđene zone zaštite "A" i "B".

Zona zaštite "A" - područje iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture

Zona zaštite "A" valorizacijom je utvrđena za gradska naselja ili njihove dijelove izraženih urbanističko-arhitektonskih, kulturno-povijesnih, pejzažnih ili ambijentalnih vrijednosti, naglašenog značenja za užu i širu sliku grada, s očuvanom graditeljskom strukturom visoke spomeničke vrijednosti.

Na području zone zaštite "A" primjenjuje se potpuna konzervatorska zaštita povijesne urbane strukture, prostornih i pejzažnih obilježja te pojedinačnih građevina.

Zona zaštite "B" - područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

Zona zaštite "B" valorizacijom je utvrđena za gradska naselja ili njihove dijelove s vrijednom prostornom i pretežno očuvanom kvalitetnom graditeljskom strukturom.

Na području zone zaštite "B" primjenjuje se konzervatorska zaštita očuvanih elemenata povijesne urbane strukture i pejzažnih vrijednosti te očuvanih pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina.

Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar područja zaštićenih gradskih naselja razlikuju se i primjenjuju ovisno o utvrđenoj zoni zaštite, povijesnoj matrici naselja, urbanističko-arhitektonskim i graditeljskim specifičnostima, te karakterističnoj tipologiji izgradnje.

Mjere zaštite:

-  sanacija i održavanje očuvane povijesne urbane matrice i parcelacije, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih poteza i građevina, u cilju kvalitetne spomeničke prezentacije;

-  očuvanje izvornosti i autentičnosti prostora formiranjem cezura oko najvrjednijih dijelova naselja uz odvajanje novih zona za građenje i sprečavanje njihovog pretvaranje u amorfnu preizgrađenost gradskog prostora;

-  sanacija i održavanje svake građevine očuvanih izvornih graditeljskih obilježja;

-  održavanje i uređivanje neizgrađenih površina i urbane opreme naselja vodeći računa o zatečenim vrijednostima i obilježjima prostora, kao što su zelenilo i hortikulturna rješenja, oblikovanje i opremanje parkovnih površina, urbana oprema;

-  održavanje i uređivanje predvrtova s karakterističnim ogradama i slično;

-  sprječavanje neprimjerenih dogradnji i/ili adaptacija građevina kojima se bitno mijenja njihova izvorna arhitektonska zamisao, gabariti, oblikovanje i stilske značajke;

-  očuvanje izvorne i karakteristične tipologije krovova, koji značajno utječu na sliku naselja i vizure unutar i izvan njega;

-  nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje;

-  postojeću izgradnju unutar bloka ili parcele bez spomeničkih svojstava moguće je zadržati, uz uklanjanje neprimjerenih elemenata i sadržaja te njenim usklađivanjem sa spomeničkim i ambijentalnim vrijednostima mikrolokacije;

-  za nove izgradnje, kao i za uređivanje gradskih trgova, preporuča se provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja;

-  u zoni zaštite "A" iznimno je moguća interpolacija i gradnja zamjenskih građevina uz prethodnu detaljnu konzervatorsku i prostornu valorizaciju mikrolokacije i usklađivanje s postojećim spomeničkim i ambijentalnim vrijednostima;

-  u zoni zaštite "B" u slučaju nove izgradnje, zamjenske izgradnje kao i rekonstrukcije pojedinačnih građevina, svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru moraju se podrediti ograničenjima i obavezama koje proizlaze iz izvornih urbanističkih i arhitektonskih specifičnosti svakog pojedinog naselja (oblik i veličina građevinske parcele, namjena, veličina i oblikovanje građevine, materijali, uređenje parcele i smještaj građevine na parceli, način priključenja parcele i građevine na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu);

-  za sve zahvate unutar granica zaštićenih gradskih naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Za zaštićena gradska naselja potrebno je izraditi konzervatorsku podlogu s detaljnim mjerama zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Odredbom članka 8. Odluke o dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15) u podtočki 7.3.2.1. u stavku 9. riječi: "provedbene dokumente prostornog uređenja, koji će sadržavati" su brisane.

 

7.3.2.2. Seoska naselja

Zaštita seoskih naselja: dio naselja Čučerje, dio naselja Gornje Vrapče, povijesna jezgra seoskog naselja Resnik, povijesna jezgra seoskog naselja Cerje, povijesna jezgra seoskog naselje Demerje, povijesna jezgra seoskog naselja Glavničica; povijesna jezgra naselja Kašina; povijesna jezgra seoskog naselja Moravče; povijesna jezgra seoskog naselja Šašinovec i kulturno - povijesna cjelina naselja Vugrovec; podrazumijeva očuvanje njihove autentičnosti i povijesne matrice naselja, prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja. Moguće intervencije u njima ponajprije se odnose na sanaciju i održavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine građevine, poštujući tradicijski način gradnje i građevinske materijale.

Zaštićena seoska naselja su očuvanja vrijedne prepoznatljive prostorne i ambijentalno-graditeljske cjeline, za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrđene zone zaštite "A", "B" i "C".

Zona zaštite "A" - područje iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture

Zona zaštite "A" valorizacijom je utvrđena za seoska naselja ili njihove dijelove izraženih kulturno-povijesnih, graditeljskih, pejzažnih i ambijentalnih vrijednosti, s očuvanom graditeljskom strukturom visoke spomeničke vrijednosti, koji ukazuje na povijesni kontinuitet življenja na tom prostoru.

Na području zone zaštite "A" primjenjuje se potpuna konzervatorska zaštita povijesne matrice naselja, prostornih i pejzažnih obilježja te pojedinačnih građevina;

Zona zaštite "B" - područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

Zona zaštite "B" valorizacijom je utvrđena za seoska naselja ili njihove dijelove s vrijednom prostornom i pretežno očuvanom kvalitetnom graditeljskom strukturom.

Na području zone zaštite "B" primjenjuje se konzervatorska zaštita očuvanih elemenata povijesne urbane strukture i pejzažnih vrijednosti te očuvanih pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina.

Zona zaštite "C" - područje sačuvanih pojedinačnih elementa povijesne strukture

Zona zaštite "C" valorizacijom je utvrđena za seoska naselja ili njihove dijelove s pojedinim sačuvanim elementima osnovne povijesne i graditeljske strukture naselja, njegove matrice, mjerila, tipologije i/ili ambijentalnih karakteristika.

Na području zone zaštite "C" primjenjuje se konzervatorska zaštita pojedinih sačuvanih elemenata osnovne povijesne strukture seoskih naselja, prvenstveno radi zaštite prirodnih i kulturno povijesnih vrijednosti, očuvanje kompozicijskih vrijednosti naselja, zaštita vizura, panorama i obrisa te drugih vrijednosti krajolika uz očuvanje karaktera gradnje i pojedinačnih očuvanih građevina.

Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar područja zaštićenih seoskih naselja razlikuju se i primjenjuju ovisno o utvrđenoj zoni zaštite, ambijentalnim i pejzažnim specifičnostima, povijesnoj matrici naselja te karakterističnoj tipologiji izgradnje.

Mjere zaštite:

-  zaštita slike naselja, njegove povijesne matrice i karakterističnog mjerila;