Na temelju članka 100

Na temelju članka 100., stavka 4. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07) i članka 38. točka 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 43. sjednici, 18. prosinca 2008., donijela je

 

ODLUKU

o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornoga plana Grada Zagreba

 

Članak 1.

 

U Odluci o donošenju Prostornoga plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/01, 16/02, 11/03 i 2/06), članku 1., iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Donose se Izmjene i dopune Prostornoga plana Grada Zagreba (u nastavku teksta: Prostorni plan Grada Zagreba - izmjene i dopune), što ih je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba 2008. godine u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada."

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

 

Članak 2.

 

U članku 3., točki 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA, podtočka "1. Prikaz prostornih struktura Grada Zagreba u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja Grada Zagreba i Države", mijenja se i glasi:

"3.1. Prikaz prostornih struktura Grada Zagreba u odnosu na stanje i razvojna opredjeljenja Grada Zagreba i Države".

U cijelom članaku iza teksta: "- izmjene i dopune", brojka "2005." zamjenjuje se brojkom "2008."

U podnaslovu "C. Sastavni dijelovi Prostornog plana su elaborati:", iza točke 4. dodaje se nova točka 5. koja glasi:

"5. Detaljna inženjerskogeološka karta Podsljemenske urbanizirane zone mjerila 1: 5.000 (DIGK - faza I.)., Hrvatski geološki institut, Zagreb srpanj 2008."

 

Članak 3.

 

U članku 4. stavak 1. mijenja se i glasi:

"U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se rabe imaju sljedeće značenje:

1. Grad Zagreb - označava Zagreb, teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave i uprave s položajem županije;

2. grad Zagreb - označava naselje Zagreb sa statusom grada;

3. građevinska područja 68 naselja - su građevinska područja 68 naselja južnog i istočnog dijela Grada Zagreba, te građevinska područja dijela naselja grad Zagreb i dijela naselja Sesvete što su izvan granica područja za koja se donose generalni urbanistički plan grada Zagreba i generalni urbanistički plan Sesveta;

4. Generalni urbanistički plan grada Zagreba (GUP grada Zagreba) - je dokument prostornog uređenja čiji je obuhvat građevinsko područje naselja grad Zagreb (dio) i koji je određen Prostornim planom;

5. Generalni urbanistički plan Sesveta (GUP Sesveta) - je dokument prostornog uređenja čiji je obuhvat građevinsko područje naselja Sesvete (dio) i koji je određen Prostornim planom;

6. detaljniji planovi prostornog uređenja u smislu ovog plana su prostorni planovi područja posebnih obilježja određeni Prostornim planom, urbanistički planovi uređenja i detaljni plan uređenja;

7. dijelovi (etaže) građevine:

7.1. podzemne etaže - su podrum (Po) i pretežito ukopana etaža (PPo).

- pretežito ukopana etaža (PPo) - je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja ili suterena i ukopan je s najmanje 50 % svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine;

7.2. nadzemne etaže - su suteren (S), prizemlje (P), kat (K), potkrovlje (Pk) i uvučeni kat;

- potkrovlje - najveći gabarit potkrovlja određen je najvećom visinom nadozida 120 cm, mjerenom u ravnini pročelja građevine i nagibom krova do 450, mjereno u visini nadozida;

- uvučeni kat - najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine;

8. građevinska (bruto) površina - GBP zgrade - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, S, P, K, Pk, uvučeni kat) uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde;

9. građevna čestica - čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti;

10. individualna građevina - obiteljska građevina stambene ili pretežito stambene namjene, s najviše dva stana; najveće visine tri nadzemne etaže (suteren, prizemlje, kat, potkrovlje), pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže (podrum ili pretežito ukopana etaža);

11. izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja - su:

- građevinska područja izdvojena od građevinskih područja naselja;

- prostori izvan građevinskih područja naselja na kojima se planira izgradnja u skladu sa zakonom, posebnim propisima i odredbama ove odluke;

12. izgrađenost građevne čestice - odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima;

13. kartogram - grafički prilog Prostornog plana u formatu A3 ili A4 koji se uvezuje u tekstualni dio elaborata Prostornog plana;

14. koridor za javnu cestu

- za planiranu javnu cestu: prostor unutar kojeg se osniva građevna čestica javne ceste, čije se regulacijske linije u pravilu poklapaju s linijama koridora,

- za postojeću javnu cestu: postojeće stanje izvedenosti prometne površine;

15. manje gospodarske građevine - su građevine s pretežno zanatskim, manjim prerađivačkim, ugostiteljskim i sličnim djelatnostima što ne smetaju okolišu i uvjetima stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama;

16. niska stambena građevina - građevina stambene ili pretežito stambene namjene, s više od dva stana najveće visine tri nadzemne etaže (suteren, prizemlje, kat, potkrovlje), pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže (podrum ili pretežito ukopana etaža);

17. obiteljsko seosko gospodarstvo je osnovni oblik proizvodnog organiziranja u poljoprivredi s proizvodnjom jednog ili više poljoprivrednih proizvoda (ratarskih, stočarskih, voćarskih, vrtlarskih, vinogradarskih, peradarskih) u svoje ime i za svoj račun;

18. poljoprivredne građevine - su staje sa sjenikom, svinjci, kokošinjci, prostori za spremanje poljoprivrednih strojeva, kuničnjaci, pčelinjaci i sl.;

19. pomoćne građevine - su garaže, drvarnice, spremišta i sl.;

20. posebni programi - gradski i drugi projekti od javnoga interesa;

21. poslovne građevine - su one u kojima se obavlja pretežito uslužna, trgovačka, komunalno-servisna djelatnost ili u kojima prevladavaju uredske prostorije;

22. postojeće stanje izvedenosti prometne površine - prometna površina koja se kao takva u naravi koristi, odnosno: katastarska čestica prometne površine evidentirana u katastarskom operatu, dio druge katastarske čestice na kojemu je kao stvarni način uporabe u katastarskom operatu evidentirana prometna površina ili prometna površina ucrtana u odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi;

23. prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina, bez podzemne ili nadzemne gradnje ili natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.;

24. rezervacija proširenja postojeće ulice - prostor rezerviran za proširenje postojeće prometne površine - ulice, unutar kojega do realizacije proširenja ulice nije moguća gradnja građevina, sadnja visokog raslinja; niti uređenje potrebnih parkirališnih mjesta ili prirodnog terena određenih ovom odlukom.

Širina prostora rezerviranog za proširenje postojeće ulice određena je odredbama članka 10., točke 5.1.2. ove odluke ili kartografskim prikazima;

25. stambena građevina - je individualna građevina i niska stambena građevina;

26. stambena građevina s obzirom na način izgradnje može biti:

- slobodnostojeća - građevina čija su sva pročelja odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina;

- poluugrađena - građevina čije se jedno pročelje nalazi na nekoj od međa susjednih građevnih čestica, a ostala pročelja su odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina, osim kada se građevni pravac određuje prema postojećem susjednom objektu;

- građevina u nizu - građevina čija se dva pročelja nalaze na međama susjednih građevnih čestica, a ostala pročelja su odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina, osim kada se građevni pravac određuje prema postojećem susjednom objektu;

27. visina (h) građevine - visina mjerena od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja ili tavana. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena);

28. vodno dobro je skup zemljišnih čestica, i to: vodonosna i napuštena korita površinskih kopnenih voda, zemljište uz vodotoke potrebno za njihovo reguliranje i zaštitu od poplava, te otoci nastali u presušenom vodonosnom koritu (Zakon o vodama)."

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Pojmovi iz stavka 1. ovog članka pod rednim brojevima 6.-28. odnose se na područja 68 naselja, što su izvan obuhvata GUP-a grada Zagreba i GUP-a Sesveta."

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

Iza dosadašnjeg stavka 4. koji postaje stavak 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

"U kartografskim prikazima korišteni simboli označavaju samo načelnu lokaciju."

 

Članak 4.

 

U članku 6. točki 1.2. iza riječi: "detaljnijim planovima", dodaju se riječi:"prostornog uređenja", a iza riječi: "prostornom uređenju", dodaju se riječi: "i gradnji".

U točki 1.4. iza riječi: "prikazu 1." dodaje se oznaka "A.", a iza riječi: "PROSTORA" stavlja se zarez i dodaju se riječi: " Površine za razvoj i uređenje - izmjene i dopune 2008."

U točki 1.5. iza riječi: "i dopune" dodaje se brojka "2008.", iza riječi: "drugim" riječ: "planovima" zamjenjuje se riječima: "dokumentima prostornog uređenja", a na kraju stavka točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: "i gradnji."

U točki 1.6. iza riječi: "prikazu 3" dodaje se oznaka "B.", a iza riječi: "PROSTORA," dodaju se riječi: "Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - izmjene i dopune 2008."

U podtočki (1.), u alineji 1. riječi: "zaštićeni dijelovi prirode" zamjenjuju se riječima: "zaštićene prirodne vrijednosti".

U podtočki (3.), u alineji 2. iza riječi: "zaštite" dodaje se riječ: "izvorišta".

U točki 1.7. iza riječi: "prikazu 3." dodaje se oznaka "B.", a iza riječi: "PROSTORA," dodaju se riječi: "Područje primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - izmjene i dopune 2008."

U točki 1.14., u stavku 1. alineji 1., iza riječi: "zaštite" dodaje se riječ: "izvorišta".

U stavku 2. riječi: "sastavni dio", zamjenjuje se riječju: "prilog".

 

Članak 5.

 

U članku 7. točki 2.1.2., u stavku 1. iza riječi: "prikazu 1." dodaje se oznaka "A.", a iza riječi: "i uređenje", dodaje se riječi: "- izmjene i dopune 2008."

U podtočki (2.), na kraju alineje 1. zarez se zamjenjuje zatvorenom oblom zagradom i točkom sa zarezom.

U stavku 2. riječi: "dijelova prirode" zamjenjuju se riječima: "prirodnih vrijednosti", a riječ: "obilježja" zamjenjuje se riječju: "obilježjima".

U točki 2.1.3., podtočki (2.), u stavku 1. iza riječi: "građevina" stavlja se točka, a riječi: "samo unutar ovim planom utvrđenih izgrađenih dijelova građevinskih područja", brišu se.

U stavku 2. alineji 3. riječ: "niskom" briše se, a iza riječi: "novih" riječ: "stambenih" briše se.

Alineje 8. i 9. mijenjaju se i glase:

"- ukupna građevinska (bruto) površina na građevnoj čestici ne može biti veća od 400 m2, a najmanje 30% građevne čestice mora biti prirodni teren i nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice;

- stambena građevina može se graditi najveće visine dvije nadzemne etaže, pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže;".

Alineje 12. i 13. mijenjaju se i glase:

"- pomoćna građevina može se graditi najviše kao dvoetažna, pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom krova do 450;

- poljoprivredna građevina može se graditi kao dvoetažna, pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje koje se koristi samo za spremanje ljetine i sličnih proizvoda poljodjelskih gospodarstava;".

U alineji 14. iza riječi "površina" stavlja se zarez i dodaju se riječi:"u pravilu,".

U alineji 15. riječ "niske" briše se, a iza riječi: "građevine" briše se zarez i riječi: "odnosno obiteljske kuće".

Alineje 17. i 18. mijenjaju se i glase:

"- za građevine javne i društvene namjene najveća izgrađenost građevne čestice je 30%, a najmanje 40% građevne čestice mora biti prirodni teren i nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice;

- građevine javne i društvene namjene mogu se graditi najveće visine tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, uz mogućnost gradnje podzemne etaže;".

Stavak 3. briše se.

U točki "2.2.4." iza riječi: "uređenju i" dodaje se riječ: "gradnji".

U točki "2.3.1.", stavku 5. riječ: "parceli" zamjenjuje se riječima: "građevnoj čestici".

Pod podnaslovom "A", u stavku 1. iza riječi: "građevinu" briše se zarez i riječi: "odnosno obiteljsku kuću".

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Stambena građevina je:

- individualna građevina - obiteljska građevina stambene ili pretežito stambene (stambeno-gospodarske) namjene s najviše dva stana i GBP-om do 400 m2; najveće visine tri nadzemne etaže (suteren, prizemlje, kat, potkrovlje), pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže (podrum ili pretežito ukopana etaža). U površinu GBP-a se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici;

- niska stambena građevina - građevina stambene ili pretežito stambene (stambeno-gospodarske) namjene, s više od dva stana i GBP-om do 600 m2; najveće visine tri nadzemne etaže (suteren, prizemlje, kat, potkrovlje), pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže (podrum ili pretežito ukopana etaža). U površinu GBP-a se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici."

U točki "2.3.1.1.", podtočki (1.), u stavku 1. riječ: "niske" i riječi: ", odnosno obiteljske kuće", brišu se.

U alineji 2. riječ: "poluotvorene" zamjenjuje se riječju: "poluugrađene".

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Ako se gradi nova niska stambena građevina, gradi se, u pravilu, kao slobodnostojeća i, u pravilu, veličina građevne čestice ne može biti manja od 600 m2."

U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. riječ: "nisku" i riječi: ", odnosno obiteljsku kuću", brišu se.

U alineji 2. riječ: "poluotvorene" zamjenjuje se riječju: "poluugrađene".

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

U podtočki (2.) u stavku 1., alineje od 1. do 4. mijenjaju se i glase:

"- za slobodnostojeće građevine - najviše 30%, uz najmanje 30% prirodnog terena;

- za poluugrađene građevine - najviše 40%, uz najmanje 30% prirodnog terena;

- za građevine u nizu - najviše 50%, a na česticama većim od 600 m2 najviše 20%, uz najmanje 20% prirodnog terena;

- iznimno u rubnim dijelovima naselja, za slobodnostojeće gospodarske građevine čiste proizvodne namjene, ako to omogućuje tehnologija gospodarskog procesa, odnosno ako se radi o djelatnosti koja nema štetni utjecaj na okoliš i ne smanjuje kvalitetu stanovanja na susjednim građevnim česticama - najviše 50%, uz najmanje 30% prirodnog terena.".

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Prirodni teren nije moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice."

                U točki "2.3.1.2.", u podtočki (1.), u stavku 1. riječi: "Niska stambena građevina, odnosno obiteljska kuća" zamjenjuju se riječima:"Stambena građevina".

U podtočki (3.)., riječi: "Niska stambena građevina, odnosno obiteljska kuća" zamjenjuju se riječima:"Stambena građevina", a riječ: "poluotvoreni" zamjenjuje se riječju: "poluugrađeni".

U podtočki (4.), riječi: "Niska stambena građevina, odnosno obiteljska kuća" zamjenjuju se riječima: "Stambena građevina".

U točki "2.3.1.3." stavci 1., 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase:

"Stambena građevina može se graditi nadzemno kao dvoetažna ili troetažna, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže.

Iznimno od odlomka 1. ove točke stambeno-gospodarska građevina može se graditi visine četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje, ako se u prizemlju predviđa gospodarski prostor, ali samo ako to dopuštaju lokalni uvjeti.

Najveća visina (h) stambene građevine kada se grade dvije nadzemne etaže, je 5,5 m, a kada se grade tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje, je 8,5 m.

Najveća visina stambeno-gospodarske građevine kada se grade četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje, je 11,5 m."

U točki "2.3.1.4.", podtočki (1.) početak stavka 1. mijenja se i glasi:

"Pomoćne i manje gospodarske građevine mogu se graditi nadzemno najviše kao dvoetažne pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom krova do 45º s mogućnošću gradnje podzemne etaže tako da:"

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Pomoćne i manje gospodarske građevine nije moguće smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice."

U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3., u alineji 2. riječ "poluotvorene" zamjenjuje se riječju "poluugrađene".

Dosadašnji stavci 3. do 5. podstaju stavci 4. do 6.

U podtočki (2.), početak stavka 1. i alineje 1. i 2. mijenjaju se i glase:

"Poljoprivredne građevine mogu se graditi nadzemno najviše kao dvoetažne pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom krova do 45º s mogućnošću gradnje podzemne etaže tako da:

- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje ljetine i sličnih proizvoda poljodjelskih gospodarstava;

- visina građevine do vijenca krova može biti najviše 5 m, a do sljemena krova 7 m;".

U točki "2.3.1.5." u stavku 4. riječi: "Južna krovišta", zamjenjuju se riječju: "Krovišta".

U točki "2.3.1.6." stavak 4. mijenja se i glasi:

"Neizgrađeni dio građevne čestice - prirodni teren najmanje je 30% za slobodnostojeće i poluugrađene građevine i 20% za građevine u nizu, uređen visokim i niskim zelenilom i nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice. Postojeće i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj, odnosno građevinskoj dozvoli."

Stavak 7. mijenja se i glasi:

"Ograde, predvrtovi, terase, potporni zidovi, stube, kolne i pješačke rampe za pristup građevinama, potrebna parkirališna mjesta i prirodni teren, kao i ostali elementi uređenja građevne čestice, ne mogu se smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice."

U točki "2.3.1.7.", podtočki (1.), stavku 3. alineji 1. iza riječi: "Leskovac" veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza riječi: "Lučko" briše se zarez i dodaju riječi: "i Veliko Polje,".

U podtočki (2.) stavak 5. mijenja se i glasi:

"Dopuštena etažnost gospodarske građevine je najviše tri nadzemne etaže, a iznimno četiri nadzemne etaže, uz mogućnost gradnje podzemne etaže."

U stavku 6. iza brojke 4. dodaju se riječi: "i 5.", iza riječi: "Leskovac" veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza riječi: "Kraljevec" dodaju se riječi: "i Veliko Polje".

U podtočki (3.) stavak 1. mijenja se i glasi:

"(3.) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren uređen kao parkovno, pejsažno ili zaštitno zelenilo, a prema drugim namjenama realiziraju se parkovni, pejsažni ili zaštitni vegetacijski tamponi u skladu s uvjetima zaštite okoliša. Prirodni teren nije moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice;".

Stavak 4. mijenja se i glasi:

"Do građevne čestice za gradnju gospodarskih građevina u novoplaniranim gospodarskim zonama mora se izgraditi javnoprometna površina najmanje širine kolnika 7,00 m, a u postojećim gospodarskim zonama 6,00 m, dok ulična ograda mora biti udaljena najmanje 5,00 m od osi javnoprometne površine."

U točki "2.3.1.8.", na kraju stavka 4. točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: "dok će se uređenje građevne čestice i mjere zaštite okoliša odrediti prema odredbama točke 2.3.1.7. podtočaka (3.) i (4.)."

U točki "2.3.1.9.", stavak 3. mijenja se i glasi:

"Građevine društvene namjene, osim crkava, mogu se graditi visine najviše do tri nadzemne etaže, uz mogućnost gradnje podzemne etaže."

U podtočki (1.), stavak 1. mijenja se i glasi:

"Površina zemljišta za građevinu visine jedne nadzemne etaže treba biti, u pravilu, 40 m2 po djetetu, odnosno najmanje 25 m2 po djetetu ako se radi o građevini visine dvije nadzemne etaže s time da građevina ne može biti smještena na površini manjoj od 2.000 m2. Za građevine kapaciteta većeg od 100 mjesta dovoljno je, u pravilu, 35 m2 po djetetu."

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Predškolske ustanove mogu se graditi visine jedne do dvije nadzemne etaže uz mogućnost gradnje podzemne etaže i potkrovlja kao druge, odnosno treće nadzemne etaže."

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

U podtočki (2.), u stavku 1. alineja 1. mijenja se i glasi:

"- prostorni kapacitet osnovnoškolske zgrade određuje se za 896 učenika u najviše 32 razredna odjela ako se radi o dvjema smjenama, te 560 učenika u 16-20 razrednih odjela ako se radi o jednoj smjeni što se utvrđuje kao standard koji se želi postići. Maksimalni je broj učenika u razrednom odjelu 28;"

Alineja 2., briše se.

Dosadašnja alineja 3. postaje alineja 2.

Dosadašnja alineja 4. koja postaje alineja 3. mijenja se i glasi:

"- veličina građevne parcele koja osigurava prostor za sadržaje iz prethodne alineje određena je normativom 30-40 m2 po učeniku. Iznimno, u već izgrađenim gusto naseljenim područjima Grada, odnosno u već formiranim naseljima, normativ je 20-30 m2 po učeniku."

U podtočki (4.), stavku 1. iza riječi: "500 m2" dodaje se riječ: "građevinske", a riječ: "razvijene", briše se.

U točki "2.3.2.2.", u stavku 1. riječi: "određene su" zamjenjuju se riječima: "posebno su izdvojene".

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Osim parkovnih površina navedenih u prethodnom odlomku mogu se formirati i drugi parkovi unutar građevinskih površina naselja, površina za budući razvoj i posebne programe, te proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene."

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:

"U parkovima iz stavka 1. ove točke te u drugim parkovima što se formiraju unutar građevinskih područja naselja moguće je u cilju uređivanja parkovne površine graditi manje javne građevine, paviljone, sanitarne čvorove, fontane, dječja igrališta, te uređivati staze, odmorišta i sl. tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne površine parka."

U točki "2.3.2.3.", u stavku 3. iza riječi: "vegetacijom," dodaju se riječi:"mogu se u cilju uređivanja".

U točki "2.3.2.4.", na kraju stavka 1. briše se točka i dodaju riječi: "prostornog uređenja."

U stavku 3. iza riječi: "rekreacije" briše se dvotočka i dodaju se riječi: "u građevinskim područjima naselja:".

Alineja 2., mijenja se i glasi:

"- istočni dio Grada Zagreba u naseljima: Adamovec, Belovar, Gajec, Ivanja Reka, Kašina, Planina Gornja, Prepuštovec, Slanovec, Soblinec, Vugrovec Gornji, Žerjavinec.".

U točki "2.3.2.5.", podnaslovu "B.", stavak 1. mjenja se i glasi:

"Površine prometnih infrastrukturnih sustava prikazane su na kartografskim prikazima 1.A KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Površine za razvoj i uređenje - izmjene i dopune 2008., 1.B. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Promet, Pošta i telekomunikacije - izmjene i dopune 2008. te 'Građevinska područja naselja' u mjerilu 1:5.000."

Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3. i 4. koji glase:

"Trase prometnih infrastrukturnih sustava prikazane su načelno na kartografskim prikazima 1.A KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Površine za razvoj i uređenje - izmjene i dopune 2008., 1.B. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Promet, Pošta i telekomunikacije - izmjene i dopune 2008.

Koridori magistralnih elektroenergetskih vodova 110 kV i vodova komunalne infrastrukture prikazani su načelno na kartografskom prikazu 2.A. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Energetski sustav - izmjene i dopune 2008. u mjerilu 1:25.000.

Za površine i trase prometnih infrastrukturnih sustava, te koridore magistralnih elektroenergetskih vodova 110 kV i vodova komunalne infrastrukture detaljni položaj odredit će se urbanističkim planovima uređenja, detaljnim planovima uređenja i/ili lokacijskom dozvolom."

U točki "2.3.2.6.", iznad stavka 1. dodaje se podnaslov: "(1) Elektroopskrba".

Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:

"Unutar koridora posebnog režima nadzemnih elektroenergetskih vodova gradnja nije moguća.

Iznimno, postojeće i planirane nadzemne elektroenergetske vodove 110 kV s pripadajućim koridorom posebnog režima, ovisno o lokalnim i tehničkim uvjetima može se voditi kabelskim ili nadzemnim vodom, u pravilu, istom trasom."

Iza stavka 3. dodaje se novi podnaslov (2) i stavci od 1. - 3. koji glase:

"(2) Plinoopskrba

Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih građevina iznose za:

- magistralni plinovod Ivanja Reka - TE-TO Zagreb 30 m od osi plinovoda;

- razdjelne stanice (RS), blokadne stanice (BS) i plinske regulacijske stanice (PRS) 10 m, a do javnoprometne površine 3 m;

- visokotlačne plinovode VTP 10 m.

Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih građevina za VTP mogu se u iznimnim i opravdanim slučajevima smanjiti uz primjenu posebnih mjera zaštite i suglasnost Gradske plinare Zagreb.

Minimalne sigurnosne udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija i građevina određene su posebnim propisima ovisno o vrsti druge instalacije i građevine."

U točki "2.3.2.7.", podnaslovu "C." stavak se mijenja i glasi:

"Druge površine određene su za posebnu namjenu, groblja i gospodarenje otpadom i prikazane su na kartografskim prikazima 1.A. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Površine za razvoj i uređenje - izmjene i dopune 2008. i 2.B. INFRASTRUKTRUNI SUSTAVI I MREŽE, Vodnogospodarski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - izmjene i dopune 2008. u mjerilu 1:25.000 te Građevinska područja naselja u mjerilu 1:5.000."

U točki "2.3.2.8.", stavak 1. mijenja se i glasi:

"Ovim prostornim planom utvrđene su površine posebne namjene za potrebe Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova."

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Objekti posebne namjene od važnosti za državu za potrebe Hrvatske vojske jesu:

1. Vojarna "Croatia";

2. Vojni kompleks "Tuškanac 44";

3. Hrvatsko vojno učilište, Ilica 265 b;

4. Vojno strelište 'Vrapčanski potok';

5. Radarski položaj 'Puntijarka' Sljeme;

6. Dobrodol - Markovo Polje;

7. Vojni kompleks 'Stančićeva - Krešimirov trg - Bauerova - Zvonimirova';

8. Zračna baza 'Lučko';

i oni se koriste pod posebnim uvjetima."

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Iza dosadašnjeg stavka 3. koji postaje stavak 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

"Granice zaštitinih i sigurnosnih zona označavaju se u planovima nižeg reda."

U točki "2.3.2.10.", stavak 1. mijenja se i glasi:

"Prostornim planom omogućava se, u skladu s lokalnim uvjetima, smještaj građevina za primarnu reciklažu sirovine iz otpada, posebno reciklažnih dvorišta, zelenih otoka i posuda što se postavljaju na javnim površinama."

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"GUP-om grada Zagreba, GUP-om Sesveta i prostornim planovima užih područja, lokacije za sakupljanje, obradu i gospodarenje otpadom, sukladno Zakonu o otpadu, realiziraju se na postojećim lokacijama za koje su prethodno pribavljeni uvjeti prema posebnim propisima u odnosu na navedeni zakon."

U točki "2.4.1.", stavku 2. iza riječi: "uređenju" dodaju se riječi:"i gradnji".

U stavku 3. riječi: "zaštićenim dijelovima prirode" zamjenjuje se riječima: "zaštićenim prirodnim vrijednostima i drugim posebno vrijednim dijelovima prirode".

U točki "2.4.1.1.", u podtočki (3.) Poljoprivredni gospodarski kompleksi, iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

"Iznimno, unutar poljoprivredno gospodarskog kompleksa Dumovec omogućuje se građenje građevina i uređivanje prostora za uzgoj kućnih ljubimaca i malih životinja, te smještaj groblja za kućne ljubimce."

U točki "2.4.1.2.", podtočki (4.), iza riječi: "Soblincu" stavlja se zarez, veznik " i " se briše, a iza riječi "Prepuštovcu", točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: "Rakitju, Lučkom i Slanovcu."

U točki "2.4.1.3.", stavku 1. alineje 1. i 2. mijenjaju se i glase:

"- južni dio Grada Zagreba - rezervirane površine za novo južno gradsko groblje Suhaki i novo groblje 'Donji Dragonožec';

- istočni dio Grada Zagreba - postojeća groblja Čučerje (dio), Glavnica Donja, Markovo Polje, Planina Donja i Vugrovec Donji."

U stavkju 3. riječi: "prostornog plana užeg područja" zamjenjuju se riječima: "posebnih propisa i detaljnijeg dokumenta prostornog uređenja".

U točki "2.4.2.", iza podtočke "(6.) groblja za kućne ljubimce;" dodaju se nove podtočke (7.) i (8.) koje glase:

"(7.) komunalne građevine i komunalna infrastruktura;

(8.) građevine sukladno članku 8. točki 3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru."

U točki "2.4.2.1.", u stavku 1. iza riječi "građevina briše se zarez i riječi: "odnosno obiteljska kuća".

U podtočki (1.) stavak 7. mijenja se i glasi:

"Uz obiteljsko seosko gospodarstvo, bez obzira na vrstu, omogućena je gradnja stambene građevine do 400 m2 građevinske (bruto) površine. Ove građevine mogu se koristiti i za potrebe seoskog turizma."

U stavku 8. iza riječi: "građevine" umjesto zareza stavlja se točka, a riječi: "odnosno obiteljske kuće", brišu se.

Stavak 9. mijenja se i glasi:

"Stambene građevine, te druge građevine i sadržaji obiteljskoga seoskog gospodarstva ne mogu se graditi na parceli ako na njoj već nisu izgrađene građevine i sadržaji poljoprivredne gospodarske namjene s kojima čine jedinstvenu gospodarsku i arhitektonsku cjelinu."

U podtočki (2.), u stavku 1. riječi: "bruto razvijene" zamjenjuju se riječima: "građevinske (bruto)".

U podtočki (3.), riječi: "bruto razvijene" zamjenjuju se riječima:"građevinske (bruto)".

U točki "2.4.2.2.", u stavku 1. riječi: "dijelovima prirode" zamjenjuju se riječima: "prirodnim vrijednostima".

U točki "2.4.2.4." riječi: "bruto razvijene" zamjenjuju se riječima: "građevinske (bruto)".

Iza podtočke "2.4.2.4." dodaje se nova podtočka 2.5. koja glasi:

"2.5. Zahvati koje je moguće planirati u svim namjenama

Postava reklamnih panoa omogućuje se na površinama svih namjena, u skladu sa posebnom gradskom odlukom i lokalnim uvjetima.

Za potrebe Javne ustanove Park prirode Medvednica mogu se na prostorima ulaza u Park postavljati montažno-demontažne građevine do 12 m2 građevinske (bruto) površine u funkciji informiranja, edukacije i prodaje suvenira, uređivati odmorišta, te postavljati informativno-edukativne table, oblikovno usklađeno s krajobrazom."

 

Članak 6.

 

U članku 8. točki "3.", stavku 3., alineji 2. iza riječi: "zahtjevne" stavlja se zarez i dodaju se riječi: "koriste ekološki prihvatljive energente".

 

Članak 7.

 

U članku 10. točki "5.", stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

"Koridori magistralnih elektroenergetskih vodova 110 kV, 220 kV i 400 kV i vodova komunalne infrastrukture prikazani su načelno na kartografskom prikazu 2.A. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Energetski sustav - izmjene i dopune 2008. u mjerilu 1:25.000 i prikazu 2.B. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Vodnogospodaraski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - izmjene i dopune 2008. Njihov detaljni položaj odredit će se urbanističkim planovima uređenja, detaljnim planovima uređenja i/ili lokacijskom dozvolom.

Iznimno, postojeće i planirane nadzemne elektroenergetske vodove 110 kV s pripadajućim koridorom posebnog režima, ovisno o lokalnim i tehničkim uvjetima, može se voditi kabelskim ili nadzemnim vodom, u pravilu, istom trasom."

Iza stavka 5., dodaje se novi stavak 6. i glasi:

"Manje infrastrukturne građevine s pripadajućom mrežom, ulice, trgovi, dječja igrališta, biciklističke staze, pješačke staze mogu se rekonstruirati i graditi na površinama svih namjena što su utvrđene ovim planom."

U točki "5.1.", u stavku 1. riječ: "raskrižja" zamjenjuje se riječju: "križanja," a iza riječi "terminale," dodaju se riječi: "stajališta, helidrom".

Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3., 4., 5. i 6. koji glase:

"Rekonstrukcija i gradnja cesta, biciklističkih staza, pješačkih staza, te manje komunalne infrastrukture omogućuje se u svim namjenama ovisno o lokalnim uvjetima. Ceste se mogu graditi etapno i po dužini i širini.

Stajališta u funkciji javnoga gradskog prijevoza putnika mogu se, prema potrebi, graditi i na lokacijama koje nisu označene u kartografskom prikazu, ako to pridonosi poboljšanju javnog prijevoza.

Uz stajališta i terminale javnoga gradskog prijevoza omogućuje se gradnja parkirališta za 'park and ride'.

Okretište javnog prijevoza i javna parkirališta uz stajališta i terminale javnog prijevoza mogu se graditi u svim namjenama ovisno o lokalnim uvjetima.

Omogućuje se premještanje naplatnih kućica na autocestama kao i izgradnja novih čvorišta na lokacijama koje nisu posebno ucrtane u Planu."

U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 7. iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi:

"- modernizacija žičare Sljeme uključujući i gradnju novih terminala i stajališta."

U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 8. alineje 3. i 4. mijenjaju se i glase:

"- poboljšanje sustava prigradskog prometa podizanjem prometnog standarda na postojećim državnim i županijskim cestama, a povezuju gradove i druga naselja u zagrebačkoj okolici;

- dovršenje cestovnog pristupa novom putničkom terminalu Zračne luke Zagreb;".

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 9., a dosadašnji stavak 10. briše se.

U točki "5.1.1.", podtočki (1.) riječi: "površine zračnih luka i terminala" zamjenjuju se riječima: "površine zračne luke i terminali".

Alineja 2. mijenja se i glasi:

"- u građevinskom području 68 naselja (1:5.000) koridorom, odnosno prostorom rezervacije unutar kojeg se osniva građevna čestica za gradnju prometne i druge infrastrukture sa svim elementima profila i površine ovisno o vrsti i planiranom razvrstaju; regulacijske linije, odnosno međe, u pravilu, poklapaju se s linijama koridora;".

U podtočki (2.), stavak 2. mijenja se i glasi:

"Širina i položaj koridora planirane javne ceste i rezervacija proširenja postojeće javne ceste prikazani su u kartografskim prikazima Građevinska područja naselja u mjerilu 1:5.000. Ovisno o značenju, lokalnim uvjetima izgrađenosti i topografiji terena, prikazane širine koridora planirane javne ceste i rezervacije proširenja postojeće javne ceste iznose za:"

U stavku 3. riječ: "prostora" zamjenjuje se riječju: "koridora".

Stavak 4. mijenja se i glasi:

"Omogućava se rješenje priključka građevne čestice na prometnu površinu prema postojećem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proširenja postojeće javne ceste."

Iza podtočke (2.) dodaje se nova podtočka (3.) koja glasi:

"(3.) Ostale ceste

Kod ostalih cesta i javnoprometnih površina potrebno je osigurati prostor rezervacije proširenja postojeće ceste koji iznosi najmanje 4,5 m od osi postojeće prometne površine, osim u već izgrađenim dijelovima naselja s formiranim cestama, gdje ne može biti manji od 2,75 m od osi postojeće prometne površine.

Omogućuje se rješenje priključka građevne čestice na prometnu površinu prema postojećem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proširenja postojeće ceste prema prethodnom odlomku, uz uvjet da njena širina u naravi nije manja od:

- 3 m za individualne građevine;

- 5,5 m za niske stambene građevine i gospodarske građevine na pojedinačnim građevnim česticama;

- 9 m za gospodarske građevine u gospodarskim zonama.

Novoplanirane ceste ne mogu biti uže od 9,0 metara, osim, iznimno, 7,5 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne građevine.

Slijepa ulica može biti najveće dužine do 180 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila.

Pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 5,5 m ako se koristi za kolni i pješački promet, s tim da je njegova najveća dužina 75 m.

Iznimno, pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 3,0 m ako se koristi za kolni i pješački promet i najmanje širine 1,5 m ako se koristi za pješački promet, s tim da je njegova najveća dužina 50 m."

Dosadašnja podtočka (3.) postaje podtočka (4.).

U nazivu podtočke "5.1.2." iza riječi: "od" dodaje se riječ: "koridora".

U podtočki (1.), u stavku 2. iza riječi: "cesta i" dodaje se riječ: "koridora".

Alineja 1. mijenja se i glasi:

"- 5 m za stambenu građevinu,".

U stavku 3. riječi: "konfiguracije terena", zamjenjuju se riječima: "lokalnih uvjeta".

U podtočki (2.), stavak 2. mijenja se i glasi:

"Iznimno od odlomka 1. ove podtočke, u već izgrađenom dijelu naselja može biti udaljenost ograde postojećih građevina od osi kolnika javnoprometne površine i manja od 4,5 m, ali ne manja od 2,75 m kad se to zbog lokalnih uvjeta ne može postići."

U točki "5.1.3.", podtočki (1.), stavak 2. mijenja se i glasi:

"Iznimno, parkirališta i garaže mogu se uređivati i graditi i kao zasebna građevina na vlastitoj građevnoj čestici kao skupni javni ili privatni parkirališno-garažni prostor za više građevina u susjedstvu, a moraju biti izgrađeni prije građevina kojima služe. Susjedstvom se smatra prostor koji nije udaljen manje od 100 m od osnovne građevine i garaže ili parkirališta."

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

"Parkirališta i garaže ne mogu se graditi unutar rezervacije proširenja postojeće ulice."

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. riječi: "bruto izgrađene" zamjenjuju se riječima: "građevinske (bruto)".

Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:

"U građevinsku (bruto) površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa."

Upodtočki (3.), alineja 1. mijenja se i glasi:

"- unutar GUP-a grada Zagreba i GUP-a Sesveta a mogu se odrediti i stroži standardi za određivanje parkirališno-garažnih potreba od navedenih u podtočki (1.) i (2.) ove točke."

Iza točke "5.1.4." dodaje se nova točka 5.1.5. koja glasi:

"5.1.5. Helidrom

Omogućuje se gradnja helidroma na površinama svih namjena utvrđenih ovim planom, na lokacijama na kojima to dopušta konfiguracija terena, pravci vjetrova, mogućnost prilaza i odleta, sukladno posebnim propisima.

Helidromi se mogu izgraditi i na ravnim krovovima građevina koje zadovoljavaju spomenute propise."

 

U točki "5.2. Vodnogospodarski sustav" dodaje novi stavak 1. koji glasi:

"Vodoopskrbna mreža i uređaji, te mreža odvodnje otpadnih voda i uređaji prikazani su načelno na kartografskom prikazu 2.B. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Vodnogospodaraski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - izmjene i dopune 2008. Njihov detaljni položaj odredit će se urbanističkim planovima uređenja, detaljnim planovima uređenja i/ili lokacijskom dozvolom."

Dosadašnji stavak 1. postaje stavak 2.

Točka "5.2.1." mijenja se i glasi:

"(1.) Vodocrpilišta

Vodocrpilišta sa zonama zaštite izvorišta prikazana su na kartografskim prikazima 1A. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, Površine za razvoj i uređenje - izmjene i dopune 2008. i 2.B. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Vodnogospodaraski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - izmjene i dopune 2008., u mjerilu 1:25.000, te na kartografskom prikazu GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA, u mjerilu 1:5.000.

Grad Zagreb će za opskrbu vodom za piće koristiti vodocrpilišta:

- postojeća vodocrpilišta:

a) unutar Grada Zagreba: Mala Mlaka, Sašnjak, Petruševec, Zapruđe, Stara Loza, Ivanja Reka, Prečko, Horvati, Velesajam, Zadarska, Vrbik, Kruge, Žitnjak, Držićeva, Selska, Zagorska, Daničićeva;

b) izvan Grada Zagreba: Bregana, Strmec, Velika Gorica, Slapnica;

- planirana vodocrpilišta:

a) unutar Grada Zagreba: Ježdovec;

b) izvan Grada Zagreba: Črnkovec-Kosnica, Strmec proširenje.

Postojeća crpilišta, što se privremeno ne koriste, ili se koriste samo povremeno (kao rezervna vodocrpilišta), odnosno služe kao pomoćna crpilišta za vodu za piće, planiraju se zadržati radi budućih potreba Grada u opskrbi vodom za piće.

(2.) Zone sanitarne zaštite izvorišta (vodocrpilišta)

Zone sanitarne zaštite izvorišta reguliraju se Odlukom o zaštiti izvorišta i drugim posebnim propisima i smjernicama iz ove odluke.

Zone sanitarne zaštite izvorišta su:

- I. ZONA - zona strogog režima zaštite,

- II. ZONA - zona strogog ograničenja,

- III. ZONA - zona ograničenja i kontrole.

Zona strogog režima zaštite - I. zona:

- obuhvaća područje u granicama najmanje 10 m od izvora;

- mora se ograditi i zaštititi od neovlaštenih ulazaka, a namjenjeno je isključivo crpljenju vode, odnosno drugim sadržajima u funkciji vodoopskrbe, i obilježiti odgovarajućim natpisima.

U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu vezane uz eksploataciju, kondicioniranje i transport vode u javni vodoopskrbni sustav.

U okviru aktivnosti iz prethodnog stavka zabranjuje se postojanje i izgradnja bilo kakvih građevina osim onih koje su potrebne za pogon, održavanje i očuvanje zahvata vode, a osobito:

- izgradnja taložnica, garaža i radionica,

- skladištenje i korištenje nafte i naftnih derivata,

- skladištenje i korištenje opasnih i radioaktivnih tvari,

- skladištenje i korištenje kemijskih sredstava osim onih koja se koriste za kondicioniranje vode za piće,

- skladištenje i korištenje sredstava za bonifikaciju tla i zaštitu bilja,

- izgradnja i korištenje stanova za čuvare i njihove obitelji,

- izgradnja drenaže i upojnih zdenaca,

- izgradnja i korištenje prometnica za prolaz vozila i pješaka preko izvorišta.

Zona strogog ograničenja - II. zona:

- određuje se na temelju hidrogeoloških karakteristika vodonosnika (područje izvan I. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadržavanja u podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt);

- zona se mora obilježiti odgovarajućim natpisima, te osigurati primjena mjera zaštite od onečišćenja i zagađivanja patogenim mikroorganizmima.

Na području II. zone zabranjuje se:

- ispuštanje otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje,

- gradnja građevina za gospodarenje opasnim otpadom i građevina za odlaganje i obradu ostalih vrsta otpada,

- gradnja novih industrijskih postrojenja i uvođenje djelatnosti u kojima se upotrebljavaju opasne tvari ili one nastaju kao otpad,

- skladištenje i uporaba opasnog otpada te obrada i odlaganje svih vrsta otpada, izgradnja skladišta nafte i naftnih derivata i benzinskih postaja,

- gradnja pogona za proizvodnju, skladištenje opasnih i radioaktivnih tvari, te cjevovoda za transport opasnih tvari,

- gradnja lokalnih prometnica bez oborinske odvodnje s odvođenjem izvan II. zone, gradnja autocesta, magistralnih cesta i željezničkih pruga,

- gradnja groblja i proširenje postojećih, osim u svrhu polaganja urni, površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,

- skidanje i odvoz pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina najdublje 1 m iznad najviše kote visoke podzemne vode,

- poljodjelska proizvodnja osim u skladu s propisima o ekološkoj proizvodnji, upotreba herbicida na bazi atrazina,

- stočarska i peradarska proizvodnja osim za potrebe seljačkog gospodarstva po propisima ekološke proizvodnje,

- prijevoz opasnih tvari lokalnim cestama, autocestama i magistralnim cestama (državnim i županijskim cestama) i željezničkim prugama bez provođenja propisanih mjera zaštite u skladu s propisom o prijevozu opasnih tvari i izvan odobrenih koridora te dobivenih odobrenja i suglasnosti,

- izgradnja zdenaca izvan sustava javne opskrbe vodom,

- proširenje postojećih građevinskih područja osim iznimno interpolacije uz formirane prometnice i izvedenu infrastrukturu.

Zona ograničenja i kontrole - III. zona:

- obuhvaća područje izvan granica II. zone, a prostire se do granice izračunatog područja napajanja;

- treba se obilježiti odgovarajućim natpisima te osigurati smanjenje rizika onečišćenja podzemne vode od teško razgradivih kemijskih i radioaktivnih tvari.

Na području III. zone zabranjuje se:

- ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih prometnih površina) na tlo i u podzemlje,

- gradnja građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,

gradnja kemijskih industrijskih postrojenja,

- gradnja prometnica bez oborinske odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja prije ispuštanja u najbliži vodotok na područjima bez izgrađenoga javnoga sustava odvodnje,

- gradnja prometnica bez sustava oborinske odvodnje i priključenja na javni sustav odvodnje na područjima gdje je taj sustav izgrađen,

- obavljanje poslova oporabe, obrade i odlaganja opasnog otpada,

- izgradnja pogona za proizvodnju i skladištenje opasnih tvari i radioaktivnih tvari, te cjevovoda za transport opasnih tvari, izuzev uskladištenja nafte i naftnih derivata uz odgovarajući režim zaštite,

- izgradnja industrijskih postrojenja i otvaranje djelatnosti u kojima se upotrebljavaju opasne tvari ili one nastaju kao otpad bez priključenja na javni sustav odvodnje,

- površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,

- skidanje i odvoz pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina,

- prijevoz opasnih tvari lokalnim cestama, autocestama i magistralnim cestama (državnih i županijskih cesta) i željezničkim prugama bez provođenja odgovarajućih mjera zaštite u skladu s propisom o prijevozu opasnih tvari i izvan odobrenih koridora,

- upotreba herbicida na bazi atrazina.

Ako se kvaliteta vode na crpilištima pogorša, crpilišta se mogu, privremeno ili trajno, prenamijeniti za tehnološku vodu.

Crpilišta tehnološke vode mogu se koristiti za potrebe pitke vode, ako se za to ispune uvjeti.

Gradnja uređaja za pročišćavanje pitke vode na postojećim vodocrpilištima može se dopustiti samo iznimno ako se ekonomskim pokazateljima dokaže opravdanost ulaganja u odnosu na sanaciju postojećih, odnosno otvaranje novih vodocrpilišta."

U točki "5.2.2.", u stavku 1., na kraju alineje 2. briše se točka sa zarezom i dodaju se riječi u zagradi: "(alternativa: Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba);".

U točki "5.2.3.", u stavku 5. riječi: "2. 'Infrastrukturni sustavi i mreže'" zamjenjuju se riječima: "2.B INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Vodnogospodarski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - izmjene i dopune 2008."

Točka "5.3.3." mijenja se i glasi:

"5.3.3. Prirodni plin

Čitavo područje Grada Zagreba planirano je za opskrbu prirodnim plinom osim udaljenih, izdvojenih pojedinih građevina za koje postoje gospodarski i tehnički bolja rješenja za opskrbu drugim energentima.

Planira se potpuna plinofikacija svih postojećih neplinoficiranih te planiranih građevina čime će se omogućiti korištenje plina za grijanje, prirpemu potrošne tople vode, kuhanje, te eventualno za hlađenje i tehnološke potrebe.

Zbog racionalnog trošenja prirodnog plina preporuča se plin za grijanje i potrošnu toplu vodu u manjim građevinama, u stanovima i višestambenim građevinama te u izdvojenim dijelovima većih građevina koristiti plin kombi bojlerima, a u većim jednonamjenskim poslovnim i proizvodnim građevinama kotlovnicama.

Opskrba prirodnim plinom individualnih i industrijskih potrošača provodi se plinoopskrbnim (plinski distribucijski) sustavom koji se sastoji od:

- visokotlačnih plinovoda (VTP) radnog tlaka plina 4-6 bar predtlaka (u budućnosti maks. 10 bar predtlaka) koji služe za razvod plina do PRS za široku potrošnju i PRS za velike industrijske potrošače;

- plinskih regulacijskih stanica (PRS) koje služe za snižavanje tlaka plina iz VTP na tlak plina za distribuciju u širokoj potrošnji ili za potrebe industrijskih potrošača;

- srednjotlačnih plinovoda (STP) radnog tlaka plina 1-4 bar predtlaka koji služe za distribuciju plina od PRS do potrošača, te kao napojni plinovodi za PRS niskog tlaka u užem centru grada Zagreba;

- niskotlačnih plinovoda (NTP) radnog tlaka plina 35-100 mbar predtlaka koji služe za distribuciju plina od PRS do potrošača;

- kućnih priključaka koji služe za dovod plina iz distribucijskih plinovoda do građevina.

U načelu veliki, u pravilu industrijski potrošači, priključuju se na VTP i STP, a manji industrijski i individualni potrošači na STP i NTP. Razvoj distribucijskog sustava, pored izgradnje novih plinoopskrbnih sustava, podrazumijeva i rekonstrukcije plinovoda i PRS na istim ili drugim lokacijama, odnosno trasama.

Plinovodi i kućni priključci se grade podzemno, a PRS nadzemno ili podzemno kao samostojeće građevine. U pravilu, plinovodi se grade unutar koridora prometnica, s izuzetkom gdje je to omogućeno iz sigurnosno-tehničkih ili gospodarskih razloga.

Minimalna sigurnosna udaljenost građevina od VTP i PRS je 10 m, od STP 2 m, a od NTP 1 m."

Iza točke "5.4.3." dodaje se nova točka 5.4.4. koja glasi:

"5.4.4.

Planom se omogućuje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija, u cilju razvoja sustava pokretnih komunikacija.

Mogućnost postavljanja osnovnih postaja pokretne telekomunikacije na samostojeće antenske stupove unutar generalnih urbanističkih planova utvrđuje se odredbama tih planova.

Izvan generalnih urbanističkih planova omogućava se postavljanje postaja pokretne telekomunikacije na samostojeće antenske stupove izvan građevinskih područja naselja i izgrađenih struktura izvan građevinskih područja naselja na način da je najmanja udaljenost stupa od granice navedenih područja jednaka visini stupa poštujući pri odabiru lokacije lokalne uvjete."

 

Članak 8.

 

U članku 11. točki "6.", u stavku 2. iza riječi: "prikazu 3." dodaje se oznaka "B.", a iza riječi:"PROSTORA,", dodaju se riječi: "Uvjeti korištenja - izmjene i dopune 2008."

 

Članak 9.

 

Članak 12. mijenja se i glasi:

"7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju, te kulturno-povijesnih cjelina propisane su zakonom, drugim propisima i ovom odlukom.

Prirodne vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju, te kulturno-povijesne cjeline prikazane su na kartografskim prikazima "3.A. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, Uvjeti korištenja - izmjene i dopune 2008.i 3.B. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - izmjene i dopune 2008." u mjerilu 1:25.000, na kartografskom prikazu "Građevinska područja naselja" u mjerilu 1:5.000 za 68 naselja, te u elaboratu "Konzervatorska podloga - Knjiga 1. Nepokretna kulturna dobra, Knjiga 2. Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode s mjerama zaštite i uređenja" što je prilog Prostornome planu.

Popis i granice prirodnih vrijednosti kulturno-povijesnih objekata i cjelina što se nalaze unutar obuhvata generalnih urbanističkih planova Zagreba i Sesveta u Prostornom su planu navedeni sukladno razini detaljnosti plana, te se u provedbi postupa prema mjerama zaštite propisanim odredbama odluka o donošenju generalnih urbanističkih planova.

7.1. Prirodne vrijednosti

U Prostornom planu, radi zaštite i unapređivanja okoliša, utvrđena su osobito vrijedna područja pod posebnom zaštitom: dijelovi prirode, vode i njihove obale, podzemne vode, poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, spomenički kompleksi, povijesna područja, gradske i seoske cjeline, te su određene mjere njihove zaštite, uređivanja i korištenja.

Način zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenih prirodnih vrijednosti unutar obuhvata ovoga plana, i to parka prirode, posebnih rezervata, park-šuma, značajnih krajobraza, spomenika prirode, spomenika parkovne arhitekture, te pojedinih biljnih i životinjskih vrsta određen je Zakonom o zaštiti prirode i drugim posebnim propisima.

Dijelovi prirode na prostoru Grada Zagreba a unutar Parka prirode Medvednica prikazani su ovim planom načelno, te će se njihova valorizacija, način očuvanja, korištenja i promicanja utvrditi prostornim planom područja posebnih obilježja.

Način zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja područja ekološke mreže, odnosno područja važnih za divlje svojte i stanišne tipove unutar obuhvata ovoga plana, određen je Uredbom o proglašenju ekološke mreže.

7.1.1. A) Prirodne vrijednosti zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode

7.1.1.1. Park prirode

Medvednica (1981.) - dobro očuvane šume zapadnog dijela Medvednice sa sedam šumskih rezervata karakterističnih reprezentanata šumskih zajednica Medvednice i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima (dio Parka prirode unutar obuhvata ovoga plana).

7.1.1.2. Posebni rezervati šumske vegetacije:

Bliznec - Šumarev grob (1963.) - šuma bukve i jele na Medvednici; Gračec - Lukovica - Rebar (1963.) - termofilne šume hrasta medunca i crnog graba na Medvednici; Mikulić potok - Vrabečka gora (1963.) - brdska bukova šuma na Medvednici; Pušinjak - Gorščica (1963.) - brdska bukova šuma na Medvednici; Rauchova lugarnica - Desna Trnava (1963.) - šuma bukve i jele na Medvednici; Tusti vrh - Kremenjak (1963.) - šuma hrasta kitnjaka i bukve na Medvednici; Babji zub - Ponikve (1963.) - šuma hrasta kitnjaka i bukve na Medvednici.

7.1.1.3. Park-šuma:

Dotorščina (1964. zaštićena kao spomen-područje) - šumski kompleks sjeverno od Maksimira.

7.1.1.4. Značajni krajobraz:

Lipa (1975.) - masiv Lipe s dvama vrhovima, reljef, botanički značajne livade; Goranec (1977.) - geomorfološki zanimljiv brežuljkast reljef.

7.1.1.5. Spomenici prirode:

(1.) Geomorfološki spomenici prirode: Veternica - spilja (1979.) - horizontalni speleološki objekt s vrlo složenom mrežom kanala etažnog tipa, nekoliko vodenih tokova, nalazište fosilnog čovjeka i životinjskih skeleta.

(2.) Rijetki primjerci drveća: klen - Cerje (1964.); stablo oskoruše - Đurkov put (1966.).

7.1.1.6. Spomenici parkovne arhitektrure

(1.) Botanički vrt: Botanički vrt Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (1969.), Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (1971.)

(2.) Parkovi: Park u Jurjevskoj 27 (1948); Mallinov park (1960.); Leustekov park u Mlinovima 72 (1963.); Park Maksimir (1964.); Park Ribnjak (1970).); Park u Jurjevskoj 30 (1970.); Park N. Š. Zrinjskog (1970.); Park na Trgu kralja Tomislava (1970.); Strossmayerov park (1970.); Park uz dvorac Junković (1971.); Vrt u Prilazu Đ. Deželića 14 (1998.); Perivoj srpanjskih žrtava (2000.); Park Opatovina (2000.); Trg kralja Petra Krešimira IV. (2000.); Trg kralja Petra Svačića (2000.).

(3.) Pojedinačno stablo: Pustenasta paulovnija u Prilazu Đ. Deželića 51 (1967.); Obalni mamutovac na Paunovcu 7 (1998.).

7.1.1.7. Pojedine biljne i životinjske vrste

U obuhvatu ovoga plana štite se i pojedine biljne i životinjske vrste temeljem Zakona o zaštiti prirode i drugih posebnih propisa.

7.1.1. B) Područja ekološke mreže

(1) Područja ekološke mreže, odnosno područja važna za divlje svojte i stanišne tipove na temelju Uredbe o proglašenju ekološke mreže'

- sjeverni dio Grada Zagreba:

1. Medvednica;

- u građevinskom području naselja grad Zagreb:

2. termalni izvori kod Podsuseda;

3. livada Vrhovec;

4. šuma Maksimir;

5. Savica;

6. rijeka Sava;

- istočni dio Grada Zagreba:

7. Plavišće;

- južni dio Grada Zagreba:

8. Turopoljski Čret;

- sjeverni dio Grada Zagreba (unutar Parka prirode Medvednica):

9. Gračec i Varoško rebro;

10. Veternica špilja;

11. Bizečka špilja;

12. Mikulići šuma.

(2) Za područja ekološke mreže propisuju se sljedeće mjere i uvjeti zaštite prirode:

1. Medvednica

- očuvati vodena staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi ih revitalizirati;

- osigurati povoljnu količinu vode u vodenim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- gospodareći šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'), te osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;

- u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama;

- gospodareći šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

- regulirati posjećivanje;

- ne provoditi regulaciju vodotoka;

- osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti;

- očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ako su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i modificirane organizme.

2. Termalni izvori kod Podsuseda (stanište vrste Acanthocyclops petkovskii)

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode;

- sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata;

- očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima;

- očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni;

- očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze;

- ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini.

3. Livada Vrhovec (ugrožene gljive vlažnih staništa)

- održavati stanište;

- zaštititi područje u kategoriji posebnog rezervata.

4. Šuma Maksimir (ugrožene gljive šumskih staništa)

- osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama.

5. Savica (ptice močvarice)

- očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi ih revitalizirati;

- osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa;

- očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa;

- pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti;

- regulirati turističko-rekreativne aktivnosti;

- očuvati povoljni mineralni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa.

6. Rijeka Sava (ugroženi stanišni tipovi i divlje svojte)

- osigurati pročišćavanje otpadnih voda;

- očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi ih revitalizirati;

- osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ako su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- očuvati povezanost vodnoga toka;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja;

- održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa;

- očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa;

- osigurati poticaje za osiguranje biološke raznolikosti;

- očuvati povezanost vodnog toka.

7. Plavišće (srednjoeuropske košanice sa Sanguisorba officinalis)

- svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta;

- osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP);

- gospodariti travnjacima ispašom i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zarašćivanja travnjaka);

- očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlu;

- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni.

8. Turopoljski Čret (travnjak trave tvrdače)

- osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP);

- gospodariti travnjacima ispašama i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zarašćivanja travnjaka);

- očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlu.

9. Gračec i Varoško rebro (ugrožene gljive šumskih staništa)

- pažljivo provoditi regulaciju vodotoka;

- osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama.

10. Veternica špilja i 11. Bizečka špilja (ugrožene divlje i endemične svojte i stanišni tip)

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze;

- ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini;

- sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode;

- sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata;

- očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima;

- očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni.

12. Mikulići šuma (ugrožene gljive šumskih staništa)

- prepustiti sukcesiji.

7.1.2. Drugi vrijedni dijelovi prirode - krajobrazne vrijednosti

Prostornim su planom izdvojeni i drugi vrijedni dijelovi prirode - krajobrazne vrijednosti što se na osnovi stručne podloge predlažu zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode ili će se, ako ne zadovoljavaju kriterije za zaštitu od državnog značaja, uređivati kao vrijedni na lokalnoj razini mjerama propisanim ovom odlukom, odnosno odlukama o donošenju generalnih urbanističkih planova i drugih prostornih planova užih područja.

Detaljni popis i granice vrijednih dijelova prirode - krajobraznih vrijednosti što se nalaze unutar građevinskih područja grada Zagreba i Sesveta odredit će se generalnim urbanističkim planovima.

7.1.2.1. Dijelovi prirode koji se predlažu za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode

(1.) Šume u kategoriji park-šuma

- u građevinskom području naselja grad Zagreb:

Susedgrad, Jelenovac - Vrhovec, park-šume Centra: (Tuškanac - Dubravkin put - Cmrok - Zelengaj - Kraljevec - Pantovčak - Prekrižje), Granešina (Grad mladih).

(2.) Krajolici u kategoriji značajnog krajobraza

- u građevinskom području naselja grad Zagreb:

dolina potoka Kustošaka s livadama Gorenci, Krvarići (dio krajolika zaštićen unutar Parka prirode Medvednica) i Završje, dolina potoka Ribnjak i Okrugljak, dolina potoka Branovca s vinogradima sjeverno od Oporovca i Novoselca, Savica.

(3.) Parkovna arhitektura u kategoriji spomenika parkovne arhitekture

- u građevinskom području naselja grad Zagreb:

kompleks bolnice Vrapče s Vrapčanskom alejom u Bolničkoj ulici 3, park Zorkovačka - Brloška - Mihovljanska ulica, park na Trgu Francuske Republike, Trg T. D. Roosevelta, Trg maršala Tita, Trg A. i V. Mažuranića, Trg Marka Marulića, Trg Ante Starčevića, Park Grič, Strossmayerovo šetalište, Rokov perivoj, Perivoj crkve sv. Franje Ksaverskog u Jandrićevoj ul. 21, Groblje Mirogoj s krematorijem, Vrt Očić na Lašćinskoj cesti 77,

- u građevinskom području naselja Sesvete:

stablo hrasta (Sesvete, Zagrebačka ulica - Ul. V. Ruždjaka), tri stabla hrasta (središte Sesveta),

- u južnom dijelu Grada Zagreba:

Perivoj dvorca Kušević u Maloj Mlaci, perivoj dvorca u Brezovici,

Osim dijelova prirode navedenih u ovoj točki postupak zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode može se provesti i za druge vrijedne dijelove prirode - krajobrazne vrijednosti.

7.1.2.2. Dijelovi prirode koji se štite temeljem prostornih planova

(1.) Prijedlog proširenja Parka prirode Medvednica - inicijativa

Prostornim se planom inicira proširenje granica Parka prirode Medvednica prema istoku u cilju racionalnog, održivog korištenja i zaštite prostora i prirodnih izvora, te unapređivanja ekoloških, rekreativnih i edukativnih funkcija.

Moguće granice proširenja Parka prirode Medvednica unutar područja Grada Zagreba načelno su prikazane na kartografskom prikazu 3.A. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, Uvjeti korištenja - izmjene i dopune 2008.;

Područje označeno na kartografskom prikazu iz prethodnog odlomka Prostornim se planom štiti kao vrijedan krajolik.

(2.) Vrijedni rezervati

Prostornim planom uređivat će se kao vrijedni rezervati sljedeći prostori u Parku prirode Medvednica:

- šumske vegetacije: Medvedgrad, Jelačićev trg, Sv. Jakov, Adolfovac-Bliznec, Tusti vrh - Kremenjak (proširenje), Mikulić potok - Vrabečka gora (proširenje), Gračec - Lukovica - Rebar (proširenje);

- botanički: Vitelnička stijena s okolicom.

U vrijednim rezervatima nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva karakteristična za rezervat kao što su uništavanje biljaka, unošenje stranih (alohtonih) vrsta, melioracijski zahvati, neprikladni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i sl.

Za vrijedne rezervate kao prostore posebnih vegetacijskih, geoloških, hidroloških i drugih obilježja izradit će se uvjeti zaštite njihovih temeljnih obilježja i mogućnosti korištenja u edukativne i znanstvene svrhe.

(3.) Vrijedne gradske park-šume

Prostornim planom uređivat će se kao vrijedne gradske park-šume sljedeće šume:

- u građevinskom području naselja grad Zagreb:

Grmoščica, Lisičina, Zamorski breg, Šestinski dol, Mirogoj - Črleni jarek, Remetski kamenjak - Remete, Dotrščina (proširenje na cijelu površinu vrijedne gradske park-šume), Miroševečina, Dankovečka šuma (Dankovečina), Čulinečina, Oporovec, Novoselčina - dio;

- u građevinskom području naselja Sesvete: Novoselčina - dio, Selčina, Pod Magdalenom, Gajišće.

Održavanje i uređenje vrijednih gradskih park-šuma obavlja se na temelju programa za gospodarenje vrijednim gradskim park-šumama Grada Zagreba za sve vrijedne gradske park-šume koje su prostornim planom evidentirane.

U vrijednoj gradskoj park-šumi dopuštene su samo radnje i mjere potrebne u svrhu održavanja i uređenja, tj. radovi koji su u skladu s njezinom temeljnom namjenom, detaljnijim odrednicama generalnih urbanističkih planova, te odredbom članka 15. točke 10.4.1. ove odluke sukladno odredbama ovog plana.

Uređivanje vrijednih gradskih park-šuma prilagodit će se njihovoj prevladavajućoj rekreativnoj, estetskoj i ekološkoj funkciji, što se ponajprije odnosi na uređivanje staza i puteva, livadnih površina, izgradnju vidikovaca, paviljona, natkrivenih mjesta za odmor i druge opreme.

U rubnim zonama vrijednih gradskih park-šuma na udaljenosti bližoj od 50 m do ruba šume građevine se mogu graditi uz posebne uvjete nadležnog tijela za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem.

(4.) Vrijedni krajolici

Prostornim planom štite se kao vrijedan krajolik sljedeći prostori:

- Park prirode Medvednica: Ponikve - Glavica - Veternica, Lipa - proširenje, Laz - krajolik uz cestu Kašina - Marija Bistrica - dio;

- građevinsko područje naselja grad Zagreb:

- park prirode Medvednica: podsljemensko područje, a posebno: Jagodišće, Goljački breg, Dolje - Bizek - dio, Dolina Velikog potoka (potok Črnomerec) s livadama Mikulići - dio, Kulmerove livade, Deščevec - dio;

- ostali dio: Dolje - Bizek - dio, dolina potoka Dubravica i krajolik uz "Zelenu magistralu", dolina potoka Medpotoki - Orešje, Perjavica, Jačkovina, dolina potoka Vrapčak, obronci zapadno od Poljačaka, Mullerov breg, dolina Velikog potoka (potok Črnomerec) s livadama Mikulići, Dolina potoka Kuniščak, dolina Dugi dol - Rebro - Kozjak, dolina Zeleni dol, Gornji Bukovac - Brezinščak, dolina potoka Bliznec, dolina potoka Štefanovec, dolina potoka Trnave, dolina potoka Čučerska reka - dio, Deščevec - dio, Jalševec - Čučerje, priobalje Save (Savska Opatovina, Mladoles, Jarun, SRC Mladost, Hipodrom, Bundek, Komersko - Žitnjačka šuma, Poloj);

- istočni dio Grada Zagreba: Čučerje (dolina Čučerske reke) - dio, Deščevec - dio, dolina potoka Vuger, Liševo - dolina i padine s vinogradima, okoliš kapele Krista Kralja u Gornjoj Glavnici, okoliš župne crkve Sv. Ivana u Cerju, dolina potoka Glavničica sjeverno od zaseoka Zenki, livade s vrbama u dolini potoka Glavničica između Belovara i Adamovca, dolina potoka Blaguša sa šumom, Lužci - vlažne livade s vrbama uz potok Kašinu, Jesenovec - livade sa šumom u dolini potoka, Moravče - od crkve Sv. Trojstva prema jugu, Veliki vrh, Vugrovec Gornji, Laz - krajolik uz cestu Kašina - Marija Bistrica - dio, pojas uz Savu južno od naselja Ivanja Reka;

- južni dio Grada Zagreba: Vukomeričke gorice (sjeverozapadni dio), šume Stupnički lug, Kraljevačka šuma, Demerčica, Obreški lug.

U vrijednom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu takvog predjela, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.

Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, livada, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure.

Uređivat će se i očuvati prirodni tokovi rijeka, potoka i pritoka, osobito oni svrstani u I. kategoriju, od degradacije i održavanjem vodotoka spriječiti zagađenje.

Građevine se u vrijednom krajoliku mogu dograđivati i izgrađivati samo unutar građevinskih područja naselja.

Nove građevine ne smiju prelaziti karakteristične gabarite naselja odnosno njegove povijesne strukture, te će se izbjegavati unošenje volumena, oblika i građevinskih materijala koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji građenja.

Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom, oblikom, funkcijom, te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen vrijednim.

(5.) Pojedinačni objekti prirode

Prostornim planom štite se sljedeći pojedinačni objekti prirode:

- geomorfološki u Parku prirode Medvednica unutar građevinskog područja naselja grad Zagreb: istaknute točke reljefa - vidikovci, vrtače na Bizeku, pećine, Vinovrh;

- hidrološki u Parku prirode Medvednica: Kraljičin zdenac, Šumarev grob, potok Bliznec;

- rijetki primjerak drveća ili skupina:

- u Parku prirode Medvednica: pitomi kesten kod Pongračeve lugarnice i u predjelu Jelačićev trg, obični grab kod lugarnice Gorščica, stare bukve u rezervatima Pušinjak-Gorščica i Bliznec-Šumarev grob, stare jele u rezervatu šumske vegetacije Bliznec-Šumarev grob, kitnjaci uz cestu za lugarnicu Gorščica, a posebno križni hrast.

- u istočnom dijelu Grada Zagreba: Soblinec - soliter hrasta i jasena, Adamovec (Šoštarići) - soliteri klena i divljeg kestena.

Vrijedni pojedinačni objekti prirode unutar građevinskog područja grada Zagreba i Sesveta određuju se generalnim urbanističkim planovima.

Na pojedinačnom objektu prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

Sukladno obilježjima zbog kojih je ovim prostornim planom izdvojen kao vrijedan pojedinačni objekt prirode sačuvat će se u izvornom obliku, te će se na temelju stručne podloge odrediti odgovarajući način korištenja pojedinačnog dijela prirode i šireg prostora.

(6) Vrijedni parkovi, vrtovi i drvoredi

Prostornim planom utvrđeni su vrijedni parkovi, vrtovi i drvoredi u istočnom dijelu Grada Zagreba: Kašina - župna crkva Sv. Petra i Pavla, Kašina - park u centru, Šašinovec - kapela presvetog Trojstva, Vugrovec Donji - župna crkva Sv. Franje Ksaverskog i kapela Sv. Mihalja, Vugrovec Gornji - ljetnikovac Ružić, Moravče - Trg Sv. Trojstva (soliteri), Šijavrh - drvored kestena.

Vrijedni parkovi, vrtovi i drvoredi unutar građevinskog područja grada Zagreba i Sesveta određuju se generalnim urbanističkim planovima.

U parkovima, vrtovima i na drvoredima neće se obavljati zahvati kojima bi se narušile oblikovne, estetske, stilske, umjetničke, kulturno-povijesne ili znanstvene vrijednosti.

Štitit će se cijeli kompleks građevine i parkovne površine, odnosno cijela pripadajuća parcela.

Metode obnove temeljit će se na snimanju dendroflore uz povijesnu analizu.

Saniranje će se provoditi najsuvremenijim metodama kako vrijednih skupina tako i pojedinačnih vrsta drveća veće starosti.

Sadnice će se zamjenjivati istovjetnim vrstama, ne narušavajući prvotnu povijesnu kompoziciju prostora.

Uklonit će se sadržaji interpolirani unutar parkovnih površina i vrtova koji narušavaju povijesnu kompoziciju prostora, što će se utvrditi posebnom studijom.

(7.) Druge vrijednosti

Izradit će se karta biotopa Grada Zagreba, kojom će se izdvojiti posebno ugrožene i rijetke biljne i životinjske vrste, te propisati uvjete i način zaštite i očuvanja.

7.2.1. Krajobraz

(1.) Mjere zaštite vrijednih krajolika određene su u točki 7.1.2. podtočka (4.) ovoga članka.

Mjere očuvanja krajobraza kao područja posebnih ograničenja u korištenju određene su u članku 11., točki 6.1., točki 6.2. i točki 6.3. ove odluke.

Mjere sanacije oštećenog prirodnog i kultiviranog krajobraza određene su u članku 15., točki 10.2.4. ove odluke.

Radi cjelovite zaštite prirodnog i kultiviranog krajobraza izradit će se, u skladu sa Strategijom prostornog uređenja RH, Krajobrazna osnova Grada Zagreba.

(2.) Biološka raznolikost, kao podloga za izradu krajobrazne osnove, podrazumijeva raznolikost između vrsta, unutar pojedinih vrsta, te raznolikost između ekoloških sustava na određenom prostoru.

Biološka raznolikost, osim mjera određenih ovom odlukom, štiti se i drugim dokumentima prostornoga uređenja što se izrađuju temeljem Prostornoga plana, programa mjera za unapređenja stanja u prostoru i Programa zaštite okoliša, te drugim mjerama.

7.2.2. Tlo

7.2.2.1. Područje najvećeg intenziteta potresa i seizmotektonski aktivno područje

Područje Grada Zagreba izloženo je djelovanju potresa. Za povratni period od 500 godina izračunati intenziteti potresa kreću se u intervalu od 7,0-7,50 (jugozapadni dio grada) do 8,5-9,00 MCS ljestvice (sjeveroistočni dio) iz čega proizlazi potreba nužnog preventivnog djelovanja u zaštiti od potresa.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička ispitivanja konkretnih lokacija sa ciljem određivanja projektnih seizmičkih parametara (maksimalna ubrzanja gibanja tla za potresa i pridruženi reprezentativni akcelerogrami).

Pri ispitivanjima iz prethodnog odlomka koristit će se vjerojatnosne metode u suglasju s koncepcijom seizmičkoga rizika uz puno poštivanje eventualnih novina, koje bi bile sadržane u novim euronormama.

Važne građevine iz odlomka 2. ove točke jesu sve veće stambene, industrijske i energetske građevine i postrojenja, veći mostovi, vijadukti i tuneli, visoki tornjevi, stupovi i dimnjaci, građevine u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj ljudi, te građevine koje se zbog svojih kulturno-povijesnih ili drugih vrijednosti izdvajaju od ostalih.

Važnije građevine iz odlomka 2. ove točke potrebno je i instrumentirarti odgovarajućom seizmičkom opremom (mrežom ili pojedinačnim akcelerografima).

Na temelju rezultata ispitivanja ovlaštene institucije u dokumentaciji prostora formirat će se baze podataka o seizmotektonskim aktivnostima na području Grada Zagreba.

7.2.2.2. Pretežito nestabilna područja

(1.) Na područjima Grada Zagreba, s prirodno nagnutim terenom (padinom nagiba većeg od 50), pri izradi prostornih planova užih područja, idejnih, odnosno glavnih projekata, utvrđuje se stupanj stabilnosti terena prema sljedećim kategorijama:

- I. Stabilni tereni su područja stabilna u prirodnim uvjetima i uvjetima gradnje građevina. Posebni geotehnički uvjeti nisu potrebni. U fazi projektiranja utvrđuju se uvjeti temeljenja građevina na temelju geotehničkih istražnih radova;

- II. Uvjetno stabilne padine su područja stabilna u prirodnim uvjetima. Prilikom gradnje građevina te padine mogu postati nestabilne zbog nepažljivog rada. Temeljem geotehničkih istražnih radova odredit će se posebni geotehnički uvjeti. Posebni su geotehnički uvjeti, u pravilu, uvjeti gradnje na padini i uvjeti temeljenja građevine;

- III. Uvjetno nestabilne padine su područja na kojima postoje prirodni uvjeti koji narušavaju stabilnost ili na neki drugi način otežavaju i privremeno onemogućuju privođenje zemljišta gradnji, te su bez vidljivih znakova nestabilnosti. Na tim se područjima može graditi kada se uklone uzroci koji otežavaju ili privremeno onemogućuju gradnju što se postiže preventivnim mjerama za sanaciju terena. Opseg i vrsta preventivnih mjera za sanaciju odredit će se nakon obavljenih detaljnih geotehničkih istraživanja. Na temelju provedenih detaljnih geotehničkih istraživanja utvrdit će se posebni geotehnički uvjeti;

- IV. Nestabilne padine su područja zahvaćena klizanjem terena u kojima postoje zone ili plohe sloma duž kojih su parametri posmične čvrstoće pali na rezidualne vrijednosti (aktivna i stara klizanja, ili evidentirane zone sloma u padini tektonskog podrijetla). Na temelju detaljnih geotehničkih istraživanja propisat će se uvjeti za sanaciju terena koja može podrazumijevati i složene sanacijske mjere (dreniranje, nasipavanje, potporne konstrukcije i slično). Teren se može sanirati i na način da planirane građevine čine dio sanacijskih mjera tako da uvjeti za sanaciju terena sadržavaju posebne geotehničke uvjete za gradnju građevina.

(2.) U idejnom odnosno glavnom projektu do izrade karte geotehničke kategorizacije terena (KGKT) po kriteriju stabilnosti i karte seizmičke mikrozonacije terena (KSMT) u MJ 1:5.000 (članak 15, točka 10.3.7. ove odluke), za provođenje kategorizacije terena prema stabilnosti potrebno je procijeniti sljedeće elemente:

- litološki sastav sedimenata u podlozi;

- debljinu pokrova i/ili trošne zone osnovne stijene;

- dubinu najveće očekivane (najpliće) razine podzemne vode;

- veličinu nagiba padine i veličinu prividnog kuta nagiba slojeva u osnovnoj stijeni i smisao njihova nagiba (u padini ili niz nju);

Konture postojećih nestabilnosti potrebno je prikazati na karti odgovarajućeg mjerila. Za registrirana klizišta potrebno je procijeniti geotehničke okolnosti njihova nastanka.

Kategorizacija terena prema stabilnosti može se napraviti prema elaboratu iz članka 3. stavka 1. točke C redni broj 5. ove odluke u kojem su sadržane i preporuke za izvedbu građevine na nagnutim terenima.

Za područja III. i IV. kategorije po stabilnosti terena geotehnički elaborat treba, uz ostalo, sadržavati:

- detaljnu inženjerskogeološku kartu relevantnoga utjecajnog područja minimalno u mjerilu 1:500,

- prognozni inženjerskogeološki i geotehnički model mjerodavnoga utjecajnog područja (situacijski i po dubini) s jasno prikazanim potencijalnim i postojećim kliznim plohama ili zonama klizanja. Ovaj prognozni model svih mjerodavnih geotehničkih uvjeta treba poslužiti za analize postojećeg stanja, ocjene mogućih posljedica planiranog zahvata na postojeće i buduće stanje u prostoru, kao i prijedloge prethodnih sanacijskih mjera.

Korisnici, odnosno vlasnici zemljišta i građevina koje se nalaze na nestabilnim područjima (klizišta i odroni) dužni su svaku pojavu klizanja tla i građevina na zemljištu što ga koriste, prijaviti Geotehničkom katastru Grada, a prilikom izvođenja mjera osiguranja zemljišta od klizanja ili mjera saniranja terena pridržavati se uvjeta i uputa tvrtki registriranih za tu djelatnost.

(3.) Na područjima koja su, po kriteriju stabilnosti tla, svrstana u II., III. i IV. kategoriju ne smiju se obavljati radovi koji dodatno ugrožavaju stabilnost tla, i to:

- šumsko zemljište ne smije se prenamjenjivati u voćnjake, vinograde, povrtnjake, oranice, livade, ili u građevinska zemljišta, a sječa šuma dopuštena je samo u mjeri u kojoj se ne ugrožava opstanak šume i šumskog raslinstva,

- na područjima II., III. i IV. kategorije stabilnosti terena nije dopuštena izvedba rovova za kanalizaciju, vodu, plin, elektroinstalacije ili HPT instalacije i ostalih objekata, bez prethodno pribavljenih geotehničkih uvjeta, koje će izdavati Geotehnički katastar Grada.

 

- na područjima III. kategorije stabilnosti tla ne smiju se na poljoprivrednim zemljištima mijenjati karakteristične kulture, ali se smije oranica prenamijeniti u livadu, a livada i oranica u šumu,

- na područjima IV. kategorije stabilnosti tla ne smiju se kopati zdenci, jarci (osim plitkih jaraka za površinsku odvodnju), jame, putovi i sl, te obavljati građevinski radovi (osim radova na saniranju terena), ne smije se obrađivati zemljište u poljoprivredne svrhe i remetiti humusni pokrov tla, osim ako je to na temelju verificiranih detaljnih geotehničkih istraživanja dopušteno.

Na području III. i IV. kategorije stabilnosti tla mogu se graditi, odnosno rekonstruirati građevine ukoliko su u neposrednoj funkciji sanacije klizanja ili sprečavanja njegove moguće pojave.

(4.) Izdavanje lokacijske dozvole za gradnju građevina na padinama uvjetuje se izgradnjom nepropusnoga kanalizacijskog sustava s drenažom do priključka na postojeći javni kanalizacijski sustav.

(5.) Na padinama nije dopušteno odlaganje zemlje i drugog materijala, osim iznimno ako je u funkciji sanacije klizanja ili eventualno sprečavanja pojave klizanja, za što se moraju prethodno obaviti geotehnički istražni radovi i izraditi odgovarajući projekt.

(6.) Pretežito nestabilna područja prikazana su na kartografskom prikazu 3.B. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, Područja primjene posebnim mjera uređenja i zaštite - izmjene i dopune 2008. u mjerilu 1:25.000.

7.2.2.3. Krška područja

Prostornim planom štite se posebitosti krških područja zapadnog dijela Medvednice.

7.2.2.4. Mineralne sirovine

Kamenolomi na prostoru Parka prirode Medvednica sanirat će se prema planovima sanacije u skladu s namjenom što će se odrediti u prostornom planu područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica.

Postojeće šljunčare sanirat će se prema programima sanacije, usklađeno s planiranom namjenom prostora.

Ležišta opekarske gline (Ciglana - Grmoščica, Novačica i Soblinec) sanirat će se prema programima sanacije, usklađeno s planiranom namjenom prostora.

Iznimno, na području prostora Novačica devastiranog iskopom gline, do stupanja na snagu ove odluke sanaciju je moguće provesti uređenjem reciklažnog dvorišta za građevni otpad i odlaganjem građevnog otpada, usklađeno s programima sanacije.

7.2.2.5. Lovišta i uzgajališta divljači

Lovištima na području Grada gospodari se temeljem Zakona o lovu i lovnogospodarskim osnovama.

Lovišta se ne mogu utvrđivati na području Parka prirode Medvednica (i u području Prostornoga plana predloženog njegovog proširenja nakon donošenja odluke o zaštiti), na području park-šuma Grada, te na građevinskim područjima.

Na površinama izvan lovišta divljač se štiti i programom zaštite divljači.

Na području Parka prirode Medvednica i park-šuma Grada uz program zaštite divljači primjenjuju se i mjere zaštite prirode.

7.2.2.6. Ribolovna područja

Ribolovno područje Grada obuhvaća tekuće i stajaće vode na području Grada Zagreba te se njime gospodari u skladu sa zakonom, posebnim propisima i ribolovno-gospodarskim osnovama.

Na ribolovnom području Grada dopušten je samo športsko - rekreacijski ribolov.

U zaštićenim prirodnim vrijednostima za športsko - rekreacijski ribolov potrebna je suglasnost nadležnih tijela za zaštitu prirode.

7.2.3. Vode i vodno dobro

Vodne resurse Grada Zagreba kao opći i osobito vrijedan dio prirodnih sustava čine podzemne vode zagrebačkog vodonosnika, vodotoci i stajaće vode.

Osnovni planski dokumenti za upravljanje vodama su Strategija upravljanja vodama, planovi upravljanja vodnim područjem i planovi upravljanja vodama.

Zaštita voda od onečišćenja provodi se radi osiguravanja dovoljnih količina vode za piće, za sanitarne i tehnološke potrebe, za šport i rekreaciju i za druge oblike korištenja (proizvodnja električne energije, uzgoj riba i drugo).

7.2.3.1. Podzemne vode zagrebačkog vodonosnika i zaštićena područja zagrebačkog vodonosnika (zone sanitarne zaštite izvorišta)

Podzemne vode kao vrlo osjetljiva područja štite se radi osiguranja potrebnih količina vode za piće tako da se štite od namjernog ili slučajnog onečišćenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njenu izdašnost, uređuju i održavaju postojeća i planirana vodocrpilišta (izvorišta), postupa u zonama sanitarne zaštite (zaštićena područja zagrebačkog vodonosnika) na način reguliran odlukom o zaštiti izvorišta i smjernicama ove odluke.

Na području II. zone provode se sljedeće mjere zaštite:

- izgradnja javnog sustava odvodnje s odvođenjem izvan zone uz trajnu obavezu kontrole vodonepropusnosti u skladu s propisima i obaveza priključenja svih građevina na njega,

- izgradnja javnoga vodoopskrbnog sustava i obaveza priključenja svih građevina na njega,

- izgradnja oborinske odvodnje u sklopu lokalnih prometnica s odvođenjem izvan II. zone,

- izgradnja plinskog sustava ili CTS i obaveza priključenja građevina na njih,

- pri korištenju prometnica (magistralnih cesta i željezničkih pruga), osim provođenja posebnih mjera zaštite, obavezno je i praćenje utjecaja prometnice na stanje podzemnih voda,

- sustavno praćenje stanja podzemnih voda na području zone,

- praćenje utjecaja postojećih tehnoloških procesa na podzemne vode.

Na području III. zone provode se sljedeće mjere zaštite:

- izgradnja javnog sustava odvodnje uz obavezno priključenje svih građevina na taj sustav uz trajnu kontrolu njegove vodonepropusnosti u skladu s propisima,

- izgradnja javnoga vodoopskrbnog sustava uz obavezno priključenje svih građevina na njega,

- izgradnja plinskog sustava ili CTS uz obavezno priključenje svih građevina na njih,

- izgradnja oborinske odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda s prometnica prije ispuštanja u najbliži vodotok ako nije izgrađen javni sustav odvodnje,

- izgradnja oborinske kanalizacije u sklopu prometnica i priključenje na javni sustav odvodnje, ako postoji,

- stimuliranje ekološke poljoprivredne proizvodnje,

- izgradnja skladišta nafte i naftnih derivata u skladu s posebnim mjerama zaštite - dvostruki spremnik s dojavom o procurivanju ili jednostruki spremnik u vodonepropusnoj tankvani uz trajnu obavezu kontrole vodonepropusnosti,

- sustavno praćenje stanja podzemnih voda na području zone.

7.2.3.2. Vodotoci I. i II. kategorije

Planirana vrsta vode određuje se kategorizacijom, a kategorija vode mora zadovoljiti uvjete za određenu vrstu vode propisanu uredbom kojom se vode klasificiraju.

Planirana vrsta vode osigurava se izradom i provođenjem planskih osnova za upravljanje vodama i provedbom mjera za zaštitu voda.

U vodotoke I. kategorije (vrlo osjetljiva područja) zabanjeno je ispuštanje otpadnih voda bez obzira na stupanj pročišćavanja i izgrađenost javnog sustava odvodnje.

7.2.3.3. Stajaće vode

Prostornim planom određena je osnovna namjena i korištenje stajaćih voda kao: parkovna jezera, rekreacijsko-športska jezera, prirodni rezervati i akumulacije.

Stajaće vode koje se, u odnosu na hidrogeološke karakteristike, nalaze u aluvijalnim naslagama pripadaju podzemnim vodama otvorenog toka te se prigodom zaštite kvalitete vode i uređivanja vodnih površina na njih primjenjuju mjere zaštite predviđene za podzemne vode.

U svrhu krajobraznog uređivanja, tamo gdje za to postoje uvjeti, a sukladno vodopravnim propisima, mogu se oblikovati manja jezera, ribnjaci i vlažni biotopi (močvare, bare i sl.) u cilju povećavanja atraktivnosti krajobraza te očuvanja i unapređivanja biološke raznolikosti. Oblikovanje takovih jezera, močvara i bara ne može se ostvariti šljunčarenjem nego uređenjem postojećih stajaćica.

7.3. Kulturno-povijesni objekti i cjeline

Uvjeti zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisani su zakonom, drugim propisima i ovom odlukom što se temelji na detaljnoj evidenciji te vrijednosnom sustavu Prostornog plana.

Grad Zagreb se prema opsegu, vrsti i karakteristikama kulturnih dobara dijeli u dvije cjeline:

- Područje u obuhvatu GUP-a grada Zagreba;

- Područje izvan obuhvata GUP-a grada Zagreba.

Uvjeti korištenja, uređivanja i zaštite prostora unutar granica obuhvata GUP-a grada Zagreba određuju se GUP-om grada Zagreba i Konzervatorskom podlogom za taj plan.

Uvjeti korištenja, uređivanja i zaštite prostora izvan granica obuhvata izrade GUP-a grada Zagreba određuje se odredbama ove odluke, GUP-om Sesvete i Konzervatorskom podlogom za taj plan.

Detaljni popis i granice kulturnih dobara iz prethodnog odlomka što se nalaze unutar građevinskih područja naselja grad Zagreb i Sesvete odredit će se GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta.

7.3.1. Povijesna graditeljska cjelina

Prostornim planom evidentirane su povijesne graditeljske cjeline - gradska i seoska naselja. Na područja zaštićenih povijesnih graditeljskih cjelina odnose se svi propisi Zakona o zaštiti kulturnih dobara.

Detaljan popis kulturnih dobara i posebno vrijednih graditeljskih cjelina unutar obuhvata GUP-a grada Zagreba i GUP-a Sesvete, sa sustavom uvjeta zaštite, sadržan je u Konzervatorskoj podlozi za GUP grada Zagreba i GUP Sesvete.

Za područje izvan granica obuhvata GUP-a grada Zagreba određene su prostorne međe zaštite graditeljskih cjelina i određeni uvjeti zaštite.

7.3.1.1. Gradska naselja

Zaštita naselja evidentiranih Prostornim planom znači u prvom redu čuvanje njihove autentičnosti i maksimalno poštivanje izvorne urbanističke i arhitektonske zamisli.

Intervencije se ponajprije odnose na sanaciju i održavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine zgrade, poštujući primijenjenu karakterističnu tehnologiju i građevinske materijale, koji daju pečat samosvojnosti i originalnosti svakog naselja.

Kod izgradnje novih zgrada nužna je odgovarajuća prilagodba oblikovnih karakteristika, mjerila, tehnologije i materijala građenja postojećih naselja u koja se novo zdanje mora uklopiti.

Uvjeti zaštite gradskih naselja odnose se ponajprije na:

- očuvanje osnovne koncepcije naselja;

- sanaciju i održavanje svake zgrade koja je izgrađena u skladu s izvornom urbanističkom i arhitektonskom koncepcijom,

- održavanje i uređivanje neizgrađenih površina i pripadajuće urbane opreme, vodeći računa o njezinim autentičnim elementima, kao što su javna rasvjeta, zelenilo i horitkuturna rješenja, oblikovanje i opremanje izvornih parkovnih površina, uređivanje parcela te predvrtova i karakterističnih ograda;

- sprečavanje nadogradnji pojedinih zgrada ili neprimjerenih adaptacija kojima se bitno mijenja izvorna arhitektonska zamisao;

- očuvanje karakterističnih rješenja krovova bez bitnih promjena budući da su dio autentičnog i izvornog arhitektonskog rješenja i karakterističan element u slici naselja;

- stvaranje cezura oko postojećih vrijednih naselja i slobodnih gradskih površina te odvajanje novih zona za građenje, čime se čuva njihova individualnost i autentičnost i spriječava njihovo pretvaranje u amorfnu preizgrađenost gradskog prostora;

- u slučaju gradnje zamjenske zgrade ili interpolacije i kod rekonstrukcije postojećih zgrada, svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru - oblik i veličina građevinske parcele, namjena građevine, veličina i površina građevine, smještaj na parceli, oblikovanje građevine, uređenje parcele, način priključenja parcele na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu te mjere zaštite okoliša, moraju se podrediti elementima ograničenja i obveza koje proizlaze iz urbanističkih i arhitektonskih karakteristika i specifičnosti svakog pojedinog naselja, odnosno lokalnih uvjeta;

- za posebno vrijedna naselja predlaže se izrada detaljnih planova uređenja.

7.3.1.2. Seoska naselja

Prostornim planom evidentirana su povijesna središta seoskih župa, te povijesna sela i zaseoci, a za područje izvan granica obuhvata izrade GUP-a grada Zagreba, određene su i prostorne granice zaštite seoskih cjelina. Uređenje takovih povijesnih naselja, uklanjanje elemenata degradacije, te vraćanje izgubljene kvalitete prostora, bit će predviđeno prostornim planovima užih područja i sanacijskim programima.

Zaštita područja iz odlomka 1. ove točke temelji se na očuvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, kao i na očuvanje tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja. Nova izgradnja mora biti prilagođena tradicionalnom načinu izgradnje naselja, mjerilom, tipologijom, materijalima građenja i rasporedom u prostoru.

Prema načinu organizacije prostora, ovisno o posebnim osobinama pripadajućeg krajolika, na prostoru Grada postoje dva osnovna tipa seoskih naselja: brdska i nizinska.

Seoska naselja brdskog tipa područja u obuhvatu GUP-a grada Zagreba jesu: Budaki, Ćuki, Čučerje, Gornje Vrapče, Gračani, Granešina, Kraljevec, Markuševec, Mikulići, Novoselec Granešinski, Remete, Šestine, Štefanovec.

Seoska naselja brdskog tipa izvan obuhvata GUP-a grada Zagreba jesu: Kašina, Kašinska Sopnica-Petruši, Kupinečki Kraljevec-Starjak, Medvedski Breg, Moravče, Trstenik, Šimunčevec, Vidovec i Vugrovec Gornji.

Seoska naselja nizinskog tipa područja u obuhvatu GUP-a grada Zagreba jesu: Čulinec, Petruševec, Remetinec, Resnik, Stenjevec, Trnava i Vukomerec.

Seoska naselja nizinskog tipa područja izvan obuhvata GUP-a grada Zagreba jesu: Cerje, Brezovica, Glavničica, Lučko, Sesvetski Kraljevec, Šašinovec i Žerjavinec.

Mjere zaštite seoskih naselja. Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju na zaštićenim područjima mijenjaju se ovisno o karakterističnoj tipologiji izgradnje i konfiguraciji terena.

Osnovne mjere zaštite seoskih naselja su:

- zaštita slike naselja, njegove matrice i karakterističnog mjerila;

- zaštita reljefa i specifičnih osobina pripadajućeg krajobraza;

- očuvanje autohtonih elemenata pejsaža - šuma, livada, oranica, voćnjaka;

- afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih pejsažnih vrsta (bjelogorice);

- zaštita i sanacija vodotoka i karakterističnih, što prirodnijih krajobraznih obilježja u sastavu naselja ili njihovoj blizini, te sprečavanje njihovog zagađivanja i degradacije njihovog prirodnog toka;

- održavanje karakteristične tlocrtne forme i organizacije prostora naselja;

- očuvanje oblika, trase i dimenzije komunikacija i ostalih javnih površina naselja;

- očuvanje prostornih detalja, uličnih ograda, pratećeg visokog i niskog zelenila, mostića, prilaza zgradama odnosno parcelama, zdenaca, raspela i ostalih elementa opreme vanjskih prostora;

- njegovanje tipične organizacije parcela sa stambenim i poljoprivrednim građevinama;

- čuvanje preostalih etnoloških građevina i gospodarskih sklopova, što podrazumijeva sanaciju, restituciju i eventualno rekonstrukciju prema propozicijama nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

- sprečavanje unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog načina oblikovanja i građenja;

- zadržavanje visine izgradnje u granicama postojećeg mjerila naselja, s uporabom uglavnom kosog krova, oblikovno usklađenog s karakterističnim postojećim krovovima naselja;

- ograničavanje širenja naselja i zadržavanje zelenih prirodnih cezura među naseljima kako bi se zadržala njihova samosvojnost i povijesni identitet;

- za gradnju i rekonstrukciju objekata i ostale zahvate u prostoru, u područjima starih seoskih naselja koja se nalaze u obuhvatu Parka prirode Medvednica, prethodno odobrenje izdaje se sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode.

Za naselja za koja su određene prostorne međe zaštite obavit će se detaljnija konzervatorska obrada kao osnova za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra.

7.3.2. Kulturna dobra - pojedinačna

(1.) Mjere zaštite pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara su:

- nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja u prostoru, izrada dugoročnih programa sanacije i održavanja te praćenje njihove realizacije, kao i preuzimanje i provođenje zakonske obveze vlasnika, odnosno korisnika da se brine o kulturnom dobru;

- radnje koje bi mogle prouzrokovati promjene na nepokretnom kulturnom dobru, promjene namjene zaštićenog kulturnog dobra kao i promjene u zaštićenom okolišu kulturnog dobra mogu se poduzimati samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

- za poduzimanje radnji na nepokretnom kulturnom dobru kao i u njegovom zaštićenom okolišu u postupku izdavanja lokacijske dozvole treba pribaviti uvjete zaštite.

(2.) Određuju se i sljedeće mjere zaštite pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara:

- zaštita i očuvanje pojedinačnih nepokretnih kulturnih dobara u njihovom izvornom obliku;

- sprečavanje radnji koje bi mogle prouzrokovati degradaciju, odnosno narušiti integritet nepokretnog kulturnog dobra;

- osiguranje sredstava i provođenje zaštitnih radova na ugroženim, odnosno oštećenim kulturnim dobrima;

- izrada odgovarajuće arhitektonske i građevinsko-tehničke dokumentacije postojećeg stanja i prijedloga sanacije i obnove;

- praćenje i kontrola stanja u prostoru i praćenje stanja građevina;

- provođenje cjelovite zaštite građevina, što podrazumijeva istodobnu zaštitu same građevine i zaštitu svih dijelova i elemenata pripadajućeg prostora odnosno parcele;

- očuvanje izvorne funkcije i sadržaja u zaštićenim građevinama i pripadajućim parcelama.

7.3.3. Povijesni sklop i građevina

(1.) Graditeljski sklop

Za graditeljske sklopove evidentirane u dokumentaciji Prostornoga plana predložene mjere zaštite trebaju biti dovoljno efikasne jer se radi o gradskim sadržajima od vitalne važnosti za Grad.

(2.) Civilne građevine

Civilne građevine štite se sanacijom zgrade i istovremenim očuvanjem pripadajućih parcela odnosno imanja, s kojima čine izvornu kvalitetnu cjelinu.

Očuvanje ambijenata i krajobraznih kvaliteta užih i širih prostora značajnih za civilne građevine osigurat će se prostornim planovima užih područja i odgovarajućom građevinskom regulativom.

(3.) Sakralne građevine

Sakralne građevine štite se kontinuiranim održavanjem, saniranjem i restauriranjem, te uređivanjem prema propozicijama nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara i uz stalni konzervatorski nadzor.

7.3.4. Etnološka baština

(1.) Pojedinačne etnološke građevine

Pojedinačne zaštićene i evidentirane etnološke građevine koje su smještene unutar evidentiranih sačuvanih seoskih cjelina i ambijenata, potrebno je obnavljati i zadržavati na istom mjestu, 'in situ'. Kvalitetnije primjere etnoloških građevina koje su smještene u naseljima što su izgubila svoja tradicijska obilježja, predlaže se preseliti u zaštićena naselja ili etnopark.

(2.) Etnološka područja

Unutar obuhvata prostornog plana zaštićena su i evidentirana kvalitetnija etnološka područja, a za prostor izvan granica obuhvata izrade GUP-a grada Zagreba određene su i prostorne granice zaštite etnoloških područja.

Mjere zaštite etnoloških područja odnose se na očuvanje karakteristične slike i organizacije prostora, na očuvanje tradicijske građevne strukture i zaštitu pripadajućeg reljefa s autohtonim elementima pejsaža.

Unutar zaštićenih zona evidentiranih etnoloških područja, svi zahvati na postojećim objektima, kao i nova izgadnja mogu se izvoditi isključivo prema propozicijama nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara, a u skladu s lokalnim uvjetima građenja.

7.3.5. Arheološka baština

Radi očuvanja arheološke baštine i potpunijeg sagledavanja kulturno povijesnog razvoja i kontinuiteta života na prostoru Grada Zagreba potrebne su mjere zaštite:

(1.) izraditi sveobuhvatni plan zaštite arheološki zanimljivih lokacija, osobito:

- u urbanim cjelinama, gdje se s velikom sigurnošću pretpostavlja, ili zna da je pod zemljom skrivena arheološka građa značajna za proučavanje gradske povijesti;

- na lokalitetima koji se spominju kao najstarije župe Zagrebačke biskupije;

(2.) kod građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na lokalitetima arheološke baštine izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara; za nastavak građevinskih radova potrebno je zatražiti novu dozvolu u skladu s uvjetima zaštite kulturnih dobara;

(3.) tijela za zaštitu kulturnih dobara i stručnjaci trebaju odrediti odgovarajuće uvjete za očuvanje istraženih arheoloških lokaliteta i za istraživanje novih.

 

7.3.6. Memorijalna baština

Stanovnike treba podučiti o važnosti kulturnih dobara, te stimulirati obnovu i njegovanje tradicionalnih nadgrobnih križeva i drugih nadgrobnih spomenika, kao dijela memorijalne baštine korištenjem sačuvanih primjera karakterističnih za određena područja."

Članak 10.

 

Članak 13. mijenja se i glasi:

"8. POSTUPANJE S OTPADOM

Lokacija građevine za obradu otpada (postrojenje za termičku obradu otpada) prikazana je na kartografskom prikazu 2.B. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Vodnogospodarski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - izmjene i dopune 2008. u mjerilu 1:25.000 i na kartogramu Postupanje s otpadom - izmjene i dopune 2008.

8.1.

U Gradu Zagrebu s otpadom se postupa na temelju vlastitih iskustava i iskustava razvijenih zemalja te se planira kao cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, podložan promjenama, kojim se osigurava:

(1.) Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja (minimizacija, redukcija) otpada obuhvaća niz mjera i zahvata u proizvodnji i potrošnji materijalnih dobara, na mjestu nastanka otpada sa svrhom smanjenja količine i štetnosti otpada (čistija proizvodnja).

Osnovni preduvjet izbjegavanja stvaranja otpada je stalna i svrhovita edukacija stanovništva, za što se planira i osnivanje centra za odgoj i obrazovanje za okoliš. Detaljniji uvjeti za lociranje centra odredit će se planovima užeg područja.

(2.) Vrednovanje neizbježivog otpada sastoji se od niza postupaka i tehnologija za iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe (ponovno korištenje - prerada, odnosno korištenje energije dobivene obradom otpada), uz istovremeno smanjivanje štetnosti i količina.

Predviđeno je izdvojeno prikupljanje ili primarna reciklaža potencijalno iskoristivih otpadnih tvari koje se mogu ponovo upotrijebiti u postojećim tehnološkim procesima (npr. papir, staklo, metali, plastika) ili se brzo mogu izgraditi postrojenja za njihovo iskorištavanje (npr. biorazgradivi otpad).

Odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada (papir, staklo, PET metalni ambalažni otpad) predviđeno je posudama odnosno spremnicima postavljenim na javnim površinama, gustoćom 500 stanovnika po spremniku za jednu vrstu otpada.

Odvojeno prikupljanje biootpada predviđeno je u posudama na cijelom području Grada.

Odvojeno prikupljanje otpada predviđeno je i preko reciklažnih dvorišta smještenih u gusto naseljenim područjima, tako da ih može koristiti jedno ili više naselja zajedno, postavljanjem tzv. 'zelenih otoka' na javnim površinama te postavljanjem podzemnih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada u središnjem gradskom prostoru.

Uspješnost postupka primarne reciklaže ne može se postići bez aktivnog sudjelovanja stanovništva te nužno pretpostavlja odvajanje korisnog otpada na mjestu njegovog nastanka (domaćinstva, uredi, športske i rekreacijske građevine itd.).

Obrada otpada ili sekundarna reciklaža predviđena je kao:

- biološka obrada otpada ili kompostiranje,

- termička obrada ili spaljivanje,

- mehaničko-biološka obrada koja podrazumijeva usitanjavanje, zbijanje, razvrstavanje (sortiranje), miješanje i obrada,

- fizikalno - kemijska obrada postupcima kojima se odvajaju, koncentriraju ili neutraliziraju toksični sastojci opasnog otpada iz komunalnog otpada.

(3.) Kontrolirano odlaganje nezbrinutih (neiskoristivih) ostataka otpada (nakon maksimalnog iskorištenja materijala i energije) predviđeno je na najprihvatljiviji način za okoliš na novi sanitarni deponij u okviru Centra za gospodarenje otpadom.

(4) Zbrinjavanje ukupne količine ostataka termičke obrade iz postrojenja za termičku obradu otpada planira se na području Zagrebačke županije sukladno sporazumu o suradnji u zbrinjavanju otpada.

8.2.

GUP-om grada Zagreba, GUP-om Sesveta i prostornim planovima užih područja u najgušće naseljenim prostorima moraju se osigurati lokacije za daljnji razvoj i unapređenje sustava razdvajanja otpada (smještaj posuda na javnim površinama i formiranje mreže zelenih otoka i reciklažnih dvorišta), kojim će se odvojiti korisne tvari za ponovnu upotrebu, a preostali otpad u najvećem dijelu odložiti ili spaliti, kako bi samo inertni dio ostao za trajno odlaganje na sanitarnu deponiju.

8.3.

(1.) Odlaganje otpada na sanacijom pripremljenu površinu Odlagališta otpada I. kategorije Prudinec predviđeno je najdulje do 2010. godine. Do tada treba odlagalište Prudinec zatvoriti i dovršiti postupak otvaranja Centra za gospodarenje otpadom. Do otvaranja Centra za gospodarenje otpadom otpad će se odlagati na uređenom dijelu odlagališta Prudinec, kao privremenoj namjeni, i na način koji će omogućiti uređivanje ove površine u skladu s namjenom određenom GUP-om grada Zagreba, odnosno drugim prostornim planom užeg područja.

U sklopu sanacije odlagališta Prudinec, osigurat će se posebnim hidrotehničkim sustavom sanacija vodonosnika nizvodno od odlagališta, te zaštita podzemnih voda radi zaštite i eksploatacije crpilišta Petruševec, Velika Gorica i sustava crpilišta kompleksa Črnkovec.

Radi dužine vremenskog trajanja procesa slijeganja i otplinjavanja površine tijela odlagališta (najmanje oko 30-tak godina poslije konačnog zatvaranja odlagališta), Prostornim je planom predviđeno oblikovanje površine u uređenu zelenu površinu, s rekreacijskim sadržajima, a bez građevina i sadržaja za trajni boravak ljudi.

Intenzivno ozelenjavanje (pošumljavanje) usklađeno s rekreacijskim i poslovnim sadržajima što se uklapaju u zelenilo, predviđeno je i na prostoru zapadno od odlagališta Prudinec.

Na prostoru zapadno od saniranog odlagališta Prudinec uređivat će se prostor i graditi građevine sa sadržajima navedenim u članku 15., točki 10.2.4. podtočki (13.) ove odluke.

Za oblikovanje i ozelenjavanje šireg prostora odlagališta Prudinec izrađuje se posebni projekt.

8.4.

Detaljnije mjere postupanja s otpadom određuju se Programom zaštite okoliša Grada Zagreba i Planom gospodarenja otpadom Grada Zagreba."

 

Članak 11.

 

Članak 14. mijenja se i glasi:

"9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Mjere smanjivanja i sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš su:

(1.) Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda:

- na razini cijeloga vodonosnoga sustava provoditi mjere zaštite koje će osigurati da je kakvoća podzemne vode jednaka ili viša od standarda propisanih za pitku vodu;

- zaštita svih vodotoka i stajaćica na području Grada Zagreba s ciljem očuvanja, odnosno dovođenja u planiranu vrstu vode utvrđene kategorije;

- planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

- povećanje kapaciteta prijemnika gradnjom potrebnih vodnih građevina;

- uređenje erozijskih područja i sprečavanje ispiranja tla (izgradnja regulacijskih građevina, pošumljavanje i sl.);

- zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama;

- plinofikacija radi čuvanja i poboljšanja kvalitete tla;

- sanacija zatečenog stanja u industriji i odvodnji te sanacija ili uklanjanje izvora onečišćenja;

- sanacija postojećih i gradnja novih deponija, te kontrolirano odlaganje otpada;

- sanacija šljunčara i zabrana eksploatacije šljunka;

- uvođenje mjera zaštite u poljoprivredi;

- uspostavljanje monitoringa s proširenjem i uređenjem mjernih postaja, te osiguranjem stalnog praćenja površinskih i podzemnih voda;

- vođenje jedinstvenog informatičkog usustava o kakvoći površinskih i podzemnih voda;

- izrada vodnog katastra.

(2.) Čuvanje kvalitetnog poljoprivrednog tla:

- ne povećavati građevinska područja na prostorima najkvalitetnijeg tla (I. klasa uporabne vrijednosti), već racionalno koristiti postojeća građevinska područja za gradnju građevina te komunalne i prometne infrastrukture uz očuvanje zelenih oaza;

- izvan građevinskih područja dopustiti samo najpotrebniju i najmanju moguću gradnju.

(3.) Čuvanje kakvoće zraka:

- u središnjem prostoru grada Zagreba i Sesveta davanjem prvenstva javnom gradskom prijevozu putnika i njegovom unapređenju (uvođenjem za okoliš prihvatljivih vrsta pogona i načina prijevoza, odnosno mobilnosti kao autobusi na plin, elektromobili, bicikli, pješačenje itd.);

- plinofikacijom, proširenjem centraliziranoga toplinskog sustava grijanja, štednjom i racionalizacijom potrošnje energije, te energetski učinkovitom gradnjom i uporabom obnovljivih izvora energije;

- prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti;

- unapređivanjem i proširivanjem mreže za trajno praćenje meteroloških podataka;

- osiguravanjem uvjeta za funkcioniranje postojeće lokalne (i državne) mreže za trajno praćenje kakvoće zraka u Gradu Zagrebu, proširivanjem postojeće mreže (npr. postaja u Sesvetama), te u blizini postojećih lokacija, radi unapređenja postojećih tehničkih uvjeta na stalnim mjernim mjestima, osiguravanje novih mjernih mjesta (primjenjujući mjerila propisana posebnim propisima i normativima);

- dostavljanjem podataka u jedinstveni informacijski sustav o kakvoći zraka uspostavljen u Agenciji za zaštitu okoliša sukladno Zakonu o zaštiti zraka;

- provođenjem mjera što se utvrđuju Programom zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Gradu Zagrebu.

(4.) Smanjenje prekomjerne buke:

- svrstavanjem površina različitih namjena po pravilu da se dopuštene razine susjednih površina razlikuju međusobno za najviše 5 dB, preliminarno prema posebnom propisu, što se potvrđuje mjerenjem postojećeg stanja;

- primjenom akustičkih zaštitnih mjera na mjestima emisije i imisije te na putevima njezinog širenja;

- upotrebom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva što nisu bučni;

- stalnim nadzorom.

(5.) Sprečavanje daljnjeg prostornog širenja i povećanog štetnog djelovanja proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik, odnosno opasnost po okoliš onečišćavanjem zraka, vode, tla te bukom, opasnošću od akcidenata (eksplozija, požara i sl.) saniranjem njihovog štetnog utjecaja na okoliš i promjenom namjene prostora u sadržaj koji ne smeta okolišu.

Saniranje štetnog utjecaja na okoliš postiže se prostornim razmještajem, uklanjanjem izvora zagađenja, ograničavanjem ispuštanja opasnih tvari i stalnom kontrolom emisija i imisija, tj. usklađenjem s Uredbom o graničnim vrijednostima emisija, uvođenjem kvalitetnih tehnologija i energetski učinkovitih materijala.

(6.) Provođenje posebnih mjera sanitarne zaštite i drugih mjera radi sprečavanja negativnog utjecaja građevina i uređaja za gospodarenje otpadom na okolni prostor kao što su:

- praćenje stanja okoliša, posebno onečišćavanja podzemnih i površinskih voda te drugih pojava koje su posljedica onečišćavanja okoliša;

- stalna kontrola vrste i sastava otpada;

- kontrola stanja uređaja i opreme te sustava zaštite;

- postavljanje ograde oko objekata i uređaja;

- zaštitno zelenilo oko objekata i uređaja;

- kontrola deponijskog plina;

- kontrola flore i faune u okolici i na deponiju.

(7.) Provođenje projekta Odgoj i obrazovanje za okoliš, radi unapređenja zaštite okoliša i uvođenja novog, modernijeg metodološkog pristupa s ciljem razvijanja svijesti i osjetljivosti za probleme okoliša. Planira se osnovanje Centra za odgoj i obrazovanje za okoliš za cijelu Hrvatsku (ravnatelji škola, nastavnici, odgojitelji, učenici, studenti, gospodarstvenici, predstavnici lokalne uprave i samouprave, državne uprave, nevladinih organizacija, novinari i drugi). Centar za odgoj i obrazovanje za okoliš smjestit će se tako da se program može provoditi u prirodi.

(8.) Gradnja uređaja za odvodnju otpadnih voda na područja grada Zagreba i u naseljima bez kanalizacije.

(9.) Sanacija pojedinih građevina i arhitektonsko-urbanističkih cjelina. Sanacija stambenih i drugih građevina te arhitektonsko-urbanističkih cjelina provodit će se na temelju ekološkog i energetskog pristupa. Sanacija uključuje prirodne, infrastrukturne i prometne uvjete uređenja okoliša.

(10.) Unapređenje energetske učinkovitosti:

- smanjenjem opterećenja okoliša racionalnom proizvodnjom i upotrebom energije;

- većim korištenjem obnovljivih izvora energije;

- upotrebom novih tehnologija, energetski učinkovitih materijala i proizvoda.

(11.) Sanacija okoliša i zatvaranje eksploatacijskih polja i rudarskih objekata na području Medvednice i prisavlja, te sprečavanje daljnje devastacije tih prostora. Korisnici (koncesionari) eksploatacije mineralnih sirovina dužni su na kraju svake godine geotehničkom katastru Grada podnijeti geodetske dokaze, da se eksploatacija kamena ili šljunka odvija u skladu s odobrenjem za eksploataciju i završnim oblikovanjem terena nakon izvršene eksploatacije."

 

Članak 12.

 

Članak 15. mijenja se i glasi:

"10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

10.1.1. Prostorni planovi područja posebnih obilježja

Prostorni planovi područja posebnih obilježja donijet će se za prirodne cjeline i resurse:

- Medvednicu,

- Vukomeričke gorice,

- priobalje rijeke Save (krajobraz uz Savu-Savski park),

- za područje Jakuševec - Petruševec - Črnkovec (u suradnji Grada Zagreba i Zagrebačke županije),

- park Maksimir.

Granice prirodnih cjelina iz odlomka 1. ove točke prikazane su na kartografskom prikazu 3.A. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA, Uvjeti korištenja - izmjene idopune 2008., u mjerilu 1:25.000.

Do donošenja prostornih planova za prirodne cjeline iz odlomka 1. ove točke može se graditi u skladu s odredbama ove odluke.

10.1.2. Generalni urbanistički planovi

Generalni urbanistički planovi donose se za:

- građevinsko područje (urbanističku cjelinu) grada Zagreba;

- građevinsko područje (urbanističku cjelinu) Sesveta.

Granice obuhvata generalnih urbanističkih planova iz odlomka 1. ove točke prikazane su nakartografskom prikazu 3.B. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA, Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - izmjene i dopune 2008. u mjerilu 1:25.000 i na kartografskom prikazu Građevinska područja naselja u mjerilu 1:5.000.

Obveza izrade prostornih planova užih područja unutar obuhvata generalnih urbanističkih planova, odredit će se tim planovima.

10.1.3. Detaljniji planovi prostornog uređenja

Izvan obuhvata generalnih urbanističkih planova, detaljniji planovi prostornog uređenja (prostorni planovi užih područja) donijet će se za prostore za koje su uvjeti i rokovi utvrđeni programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, te za neizgrađene i neuređene prostore (zemljište):

- površine rezervirane za novu stambenu gradnju i prateće sadržaje: Desprim, Hrašće, Hrvatski Leskovac, Ivanja Reka, Lučko-sjever, Markovo Polje, Odra, Popovec, Soblinec, Kupinečki Kraljevec - Harabajsi, USA škola, Horvati - Pipić Breg, Horvati - Gorjanci, Strmec - Jantoleki, Zadvorsko, Lučko-Starča, Lučko-Bugarova, Lučko-sjeveroistok;

- površine za javnu i društveni namjenu Veliko Polje;

- površine rezervirane za razvoj groblja: Brezovica, Markovo Polje, Donji Dragonožec i Suhaki, te druga groblja sukladno posebnim propisima;

- ostale površine za budući razvoj: širi prostor Soblinec - Novačica;

- gospodarske zone: Hrašće, Hrvatski Leskovac, Sesvetski Kraljevec - istok, Sesvetski Kraljevec-jug, Sesvetski Kraljevec (poslovna namjena), Ježdovec, Lučko - Ventilatorska,Veliko Polje te u prostoru uz zagrebačku obilaznicu između Lučkog i Ježdovca (ugostiteljsko-turistička namjena);

- površine za športsko-rekreacijske sadržaje: Brezovica, Prepuštovec, Soblinec;

- povijesna središta župa i povijesne ambijente naselja za koje su utvrđene granice zaštite.

Granice obuhvata detaljnijih urbanističkih planova iz odlomka prvog ove točke prikazane su na kartografskom prikazu 3.B. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA, Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite - izmjene i dopune 2008. u mjerilu 1:25.000 načelno, na način da su kao polazište za formiranje obuhvata korištene prometnice.

Unutar obuhvata urbanističkih planova uređenja za prostore za koje je potrebno provesti urbanu komasaciju tim planovima je potrebno utvrditi obavezu izrade detaljnog plana uređenja.

Detaljne granice planova iz odlomaka 1. i 2. ove točke odredit će se prigodom izrade, posebno za svaki plan uzimajući u obzir lokalne uvjete.

10.1.4. Druge odluke

Mogućnost gradnje gospodarskih proizvodnih sadržaja na širem području eksploatacijskog polja čija je površina u Prostornom planu označena kao 'ostale površine rezervirane za budući razvoj' bit će utvrđena nakon posebnih istraživanja o potrebama i podobnosti lokacije temeljem prostornog plana užeg područja.

10.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera

Vrijednost prostora Grada Zagreba je u njegovoj ekološkoj i krajobraznoj raznolikosti. Radi očuvanja tih vrijednosti programom mjera za unapređenje stanja u prostoru i programom zaštite okoliša utvrdit će se posebne mjere sanacije, zaštite i razvitka pojedinih gradskih sustava, prostora i resursa.

10.2.1. Park prirode Medvednica

Područjem Parka prirode Medvednica gospodari se preko posebnih razvojnih i drugih mjera propisanih Zakonom o zaštiti prirode.

Za područje Parka prirode Medvednica izradit će se prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica.

Na temelju Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica potrebno je izraditi programe i projekte sanacije devastiranih prostora Medvednice, kamenoloma, šuma i klizišta.

Proširenje Parka prirode Medvednica predloženo u Prostornom planu uputit će se kao prijedlog nadležnom državnom tijelu za zaštitu prirode i okoliša.

10.2.2. Zaštita kulturnih dobara

Na sve vrste nepokretnih kulturnih dobara koja su navedena u članku 12. točki 7.3. ove odluke, odnosi se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i mjere zaštite utvrđene u konzervatorskoj podlozi.

Detaljan popis, prostorne međe i mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara unutar zone GUP-a grada Zagreba i GUP-a Sesvete, određeni su u konzervatorskoj dokumentaciji za te planove.

10.2.3. Uređenje zemljišta

(1.) Hidromelioracija

Na području Grada, u sklopu uređenja poljoprivrednog zemljišta, mogu se planirati melioracijski sustavi odvodnjavanja i navodnjavanja.

(2.) Pošumljavanje

Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama i to za gospodarske šume, zaštitne šume i šume posebne namjene te se posebno ne iskazuje ovim planom.

Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje

šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provodit će se temeljem obaveza koje proistječu

iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.

Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja ugroženih i posebno vrijednih područja na prostoru Grada.

10.2.4. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja

(1.) Sanacija oštećenog prirodnog krajobraza

Degradirane šume obronaka Medvednice i nizinske šume uz rijeku Savu sanirat će se mjerama propisanim osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama.

Do donošenja programa za gospodarenje šumama, mjere sanacije oštećenih šumskih površina provodit će se edukacijom i poticanjem vlasnika šuma na udruživanje i okrupnjavanje šumskog posjeda, poboljšavanje stanja općekorisnih funkcija šume naprednim i potrajnim gospodarenjem te očuvanjem njihove biološke raznolikosti.

Pošumljavanje na prostoru Grada obavljat će se autohtonim vrstama vegetacije uz moguću upotrebu unesenih pionirskih vrsta gdje to zahtijeva prostor sanacije kao što su kopovi mineralnih sirovina ili odlagalište otpada.

(2.) Sanacija oštećenog kultiviranog krajobraza

Postojeća parcelacija i struktura kultura neizgrađenih dijelova kultiviranog krajobraza nastojat će se očuvati, te će se utvrditi sustav korištenja i principi očuvanja krajolika.

Na prostorima izvan građevinskih područja naselja u kultiviranom krajobrazu vinograda, voćnjaka i sl. građevine treba dinamikom dotrajalosti ili potrebne adaptacije preoblikovati tako da im se vrate tradicionalne oblikovne karakteristike.

U prostorima gdje je došlo do preparcelacije i oblikovanja velikih površina istih kultura oplemenit će se krajobrazni prostor obnavljanjem šumaraka i živičnjaka.

Krajobraznim tehnikama preoblikovat će se postojeća hidrotehnička rješenja vodotoka gdje je to moguće, te će se predviđene nove hidrotehničke radove na vodotocima uskladiti sa

krajobraznim obilježjima prostora i višenamjenskim korištenjem.

(3.) Savski vodonosnik

Odlukom o zaštiti izvorišta određen je režim korištenja vodozaštitnog područja na temelju hidrogeoloških istražnih radova, koji se sastoji iz određivanja zone sanitarne zaštite i propisivanja mjera korištenja za svaku zonu ( I., II. i III zona).

Zaštita savskog vodonosnika provodit će se u skladu sa zakonom i drugim propisima iz područja upravljanja vodama te odredbama ove odluke.

(4.) Biološka raznolikost

Biološka raznolikost definirat će se izradom karte biotopa, te će se sukladno njihovoj ugroženosti propisati mjere zaštite, i to za:

- očuvanje krajobraza,

- zaštitu ekoloških sustava i staništa,

- zaštita divljih i udomaćenih svojti,

- zaštitu kroz sektore,

- zakonodavni i institucionalni okvir,

- istraživanja i monitoring,

- obrazovanje i obavješćivanje javnosti.

Očuvanju biološke raznolikosti doprinose i mjere određene u ovoj odluci u članku 7. točkama od 2.3.2.1. do 2.3.2.5.; članku 8. točki 3.3.; članku 11. točkama 6.1. i 6.3., članku 12. točki 7.1.; članku 14. točki 9., te u ovom članku.

(5.) Ozelenjavanje

Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između inkopatibilnih namjena, te na izvanšumskim površinama klizišta, erozije, vodocrpilišta ili odlagališta otpada nepodobnim za druge namjene.

(6.) Oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne građevine

Zemljište uz infrastrukturne građevine sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima ovih građevina uređivat će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama.

(7.) Komasacija

Na prostoru Grada Zagreba ne planiraju se mjere uređenja komasacijom, osim urbane komasacije nakon donošenja odgovarajućih zakonskih rješenja.

(8.) Sanacija oštećenih gradskih i seoskih cjelina

Sanacija oštećenih vrijednih dijelova gradskih cjelina, sela - povijesnih središta župa, te povijesnih sela i zaseoka, određena je Konzervatorskom podlogom - Knjiga 1. Nepokretna kulturna dobra koja je sastavni dio Prostornoga plana.

Sanacija ostalih oštećenih gradskih i seoskih cjelina obavit će se preoblikovanjem, prenamjenom, rekonstrukcijom i rekultivacijom.

(9.) Sanacija prostora zauzetih bespravnom gradnjom

Prostori zauzeti bespravnom gradnjom saniraju se na temelju posebnoga gradskog programa uz poštivanje temeljnih odrednica Prostornoga plana osobito u pogledu zaštite voda, zaštićenih i drugih vrijednih dijelova prirode i kulturnih dobara, poljoprivrednog zemljišta, šuma i krajobraza.

(10.) Sanacija oštećenog tla erozijom

Zaustavljanje procesa erozije zbog degradacije šuma na području Grada, a posebno degradiranih privatnih šuma na padinama Medvednice, provodit će se šumsko uzgojnim i tehničkim te drugim meliorativnim radovima.

Sukladno pojavi intenziviranja erozije, kontinuirano će se pratiti proces erozije zemljišta na brdskim i planinskim predjelima područja Grada te nastaviti istraživanja njenog intenziteta.

Ponajprije biološkim, a gdje je nephodno i tehničkim radovima, štitit će se površine zemljišta od erozije.

Na područjima ugroženim od erozije, sprečavaju se i otklanjaju uzroci ispiranja, prodiranja ili odronjavanja zemljišta gradnjom i održavanjem regulacijskih i zaštitnih vodenih građevina, zaštitnim radovima i mjerama zaštite.

Radovima za zaštitu od erozija i pripadnih bujica smatraju se osobito i pošumljavanje, uzgoj i održavanje zaštitne vegetacije, terasiranje, krčenje raslinja, čišćenje korita i sl.

Mjerama za zaštitu od erozija i pripadnih bujica smatraju se osobito: zabrana i ograničavanje sječe drveća i grmlja, zabrana i ograničavanje vađenja pijeska, šljunka i kamena, zabrana odlaganja otpadnih tvari, odgovarajući način korištenja poljoprivrednog i drugog zemljišta i druge odgovrajuće mjere.

(11.) Vode III. kategorije

Vode III. kategorije štite se odgovarajućim pročišćavanjem otpadnih voda prije ispuštanja u prirodni prijemnik.

(12.) Sanacija područja ugroženog bukom

Za prostor Grada izradit će se karta imisije buke te na temelju prekoračenih dopuštenih razina buke konfliktna karta buke. Za mjesta ugrožena bukom izradit će se akcijski planovi s mjerama za smanjenje buke na dopuštene razine.

Do izrade karte imisija buke, konfliktne karte buke, te akcijskih planova sa ciljem smanjenja buke na svim razinama planiranja provodit će se sljedeće mjere za sanaciju područja ugroženog bukom:

- izvori buke ne smiju se smještati na prostore gdje neposredno ugrožavaju ljude i životinje te remete rad u mirnijim djelatnostima (uz predškolske ustanove, škole, sveučilišta, bolnice, institute, vjerske građevine, zoološke vrtove i dr.);

- djelatnosti što proizvode buku premjestit će se iz područja spomenutih u prethodnoj alineji na područja gdje ne postoje djelatnosti koje treba štititi od buke;

- za zaštitu od buke koristit će se prirodni ili postojeći zakloni ili će se osigurati prostor za zaklone;

- za svaku namjeravanu gradnju uz područje ili unutar područja potencijalno ugroženog bukom mjerenjem će se utvrditi postojeću razinu buke u vrijeme planiranja gradnje i usporediti sa dopuštenom razinom buke;

- pri planiranju građevina i namjena što predstavljaju izvor buke (promet, gospodarska proizvodna namjena, šport i rekreacija, i dr.) predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor;

- druge mjere sadržane u elaboratu Sprečavanje negativnog utjecaja buke na okoliš iz članka 3. stavka 1. točke C redni broj 4. ove odluke.

(13.) Sanacija napuštenog odlagališta otpada

Prostor odlagališta otpada Jakuševec-Prudinec sanirat će se intenzivnim ozelenjavanjem i preoblikovanjem.

Intenzivnim ozelenjavanjem sanirat će se i urediti i površine zapadno od prostora saniranog odlagališta otpada Jakuševec te će se koristiti za rekreativne i prateće gospodarske sadržaje.

(14.) Sanacija napuštenih eksploatacijskih polja i rudarskih objekata nemetalnih mineralnih sirovina

Napušteni rudarski objekti nemetalnih mineralnih sirovina i eksploatacijska polja - (kamenolomi, šljunčare, glinokopi) sanirat će se sukladno krajobraznim karakteristikama prostora zadanim namjenama ovoga Prostornoga plana.

Aktivna eksploatacijska polja predviđena za zatvaranje saniraju se tijekom procesa zatvaranja u rokovima predviđenim u prostornoj dokumentaciji za njihovu sanaciju.

10.2.5. Ostale mjere

(1.) Demografske mjere

Sa stajališta demografskih kretanja izdvajaju se tri karakteristična područja Grada, i to:

- uži gradski prostor (središnji dio grada),

- širi urbani prostor (naselje grad Zagreb) i

- rubni prostor Grada (sesvetsko područje i jače ili slabiji urbanizirani dio južnog Zagreba) u kojima se odvijaju različita demografska kretanja, od opadanja i stagnacije do demografske ekspanzije.

To zahtijeva kontinuirano praćenje kretanja stanovništva i u skladu s planiranim demografskim ciljevima, poduzimanje različitih mjera gradske politike (prostornih, komunalnih, gospodarskih, socijalnih i drugih).

Zagreb će usklađivati svoju demografsku i ukupnu razvojnu politiku sa svojim okolnim i širim regionalnim prostorom, te prostorom Hrvatske posebno poticanjem razvitka decentralizacijom funkcija stanovanja, rada i drugih "gradskih" sadržaja, te drugim mjerama.

Ostvarivanjem ciljeva iz ove podtočke smanjivat će se dnevne migracije u Zagreb, a dio stanovništva Grada postupno će se premještati u prigradske zone, u skladu s ujednačavanjem cjelokupnog razvitka na širem prostoru.

(2.) Prilagođen okoliš

U cilju unapređenja kvalitete življenja i boljih uvjeta života Grad Zagreb treba graditi i uređivati tako da javne građevine, javne površine, radna mjesta, sredstva javnog prijevoza i sredstva javnog komuniciranja budu pristupačna za sve građane bez obzira na spol, dob i vrstu dodatne potrebe u kretanju.

U provedbi Prostornoga plana primijenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu otkalnjanja postojećih i sprječavanja nastajanja novih urbanističko-arhitektonskih barijera.

10.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru

10.3.1. Vodonosna područja

Radi zaštite vodonosnog područja određuje se obveza praćenja kvalitete, stanja zaštite, potencijalnog ugrožavanja i onečišćenja.

U cilju zaštite voda i unapređivanje vodopskrbe u dugoročnom razvoju Grada i šireg područja potrebno je:

- prikupiti, sitematizirati i valorizirati svu postojeću dokumentaciju (elaborate, izvještaje o izvršenim istražnim radovima, prostorne planove, odluke i sl.), te postupno podatke nadopunjavati i stvarati jedinstvenu bazu podataka dostupnu svim korisnicima;

- izraditi katastar zagađivača i ugroženih vodocrpilišta;

- sustavno pratiti kakvoću podzemnih voda;

- dopuniti postojeću piezometarsku mrežu po širem prostoru vodonosnika, a posebno u područjima gdje se nalaze potencijalni zagađivači kako bi se odmah mogle registrirati promjene u kakvoći podzemne vode i poduzeti potrebne mjere u svrhu zaštite zagrebačkog vodonosnika;

- obraditi rezultate hidrogeoloških i sanitarnih istraživanja;

- ubrzati donošenje podzakonskih akata u skladu sa Zakonom o vodama, koji još nisu doneseni a neophodni su za obavljanje poslova gospodarenja vodama;

- hitno donijeti odluke o vodozaštitnim područjima za crpilišta za koja te odluke nisu donešene;

- uskladiti djelovanje svih subjekata u rješavanju vodoopskrbe, vodnog gospodarstva, elektroprivrede, prostornog planiranja, zaštite okoliša, industrije i sl;

- istražiti mogućnost korištenja slivnog područja s tipično krškim obilježjima koje gravitira klizištu Podsused u funkciji vodoopskrbe i sanacije klizišta;

- povezivati vodoopskrbni sutav u cjeloviti regionalni vodoopskrbni sustav.

10.3.2.

Radi zaštite prirodnih vrijednosti na području Grada Zagreba kontinuirano će se pratiti, istraživati i prikupljati podaci o:

- značajnijim prirodnim vrijednostima; radi zaštite njihove ekološke raznolikosti predviđa se kartiranje biotopa;

- napuštenim poljima eksploatacije mineralnih sirovina radi pravodobne intervencije u slučaju narušavanja vrijednosti prostora;

- obnovljivim izvorima energije (geotermalnim, sunčevoj i energiji vjetra);

- izgradnji u građevinskim područjima zbog mogućnosti korekcije i racionalnog korištenja prostora;

- valorizaciji prirodne baštine i kulturnih dobara radi integracije cjelokupnog prostora Grada Zagreba u jedinstveni sustav kao dijela šireg krajobraznog prostora;

- odlagalštu otpada Jakuševec radi cjelovitog rješavanja priobalja rijeke Save te topografske i ekološke promjene užeg prostora Jakuševca, planiranju budućih potreba dijela Grada južno od rijeke Save a Jakuševec treba rješavati u kontekstu cjelovitog rješavanja priobalja rijeke Save, kako bi se topografska i ekološka promjena užeg prostora Jakuševca uklopila u sliku Grada, usklađeno s ostalim planiranim namjenama i budućim potrebama dijela Grada južno od rijeke Save;

- kretanju stanovništva Grada Zagreba zbog potrebnih korekcija mjera za uspostavljanje ravnoteže u prostoru.

10.3.3.

Radi prenamjene postojećih industrijskih pogona i osmišljavanja novih kvalitetnijih sadržaja pratit će se stanje, istraživati i analizirati:

- gospodarske zone u kojima su ostali veliki neizgrađeni i neuređeni prostori, a dio izgrađenih prostora (hala) u tim zonama je napušten i prazan ili je u njima mnogo manjih poduzeća ili onih novoosnovanih;

- izdvojene lokacije nekadašnjih industrija i potezi industrijskih i sličnih sadržaja uz ulice u gradskom tkivu.

10.3.4.

U cilju sveukupnog razvitka Grada Zagreba u području gospodarstva i analize njegovoga utjecaja na širu i užu okolinu te utvrđivanja zajedničkih polazišta u razvitku Grada Zagreba i Zagrebačke županije istraživat će se i analizirati:

- mjere i instrumenti iz nadležnosti Grada Zagreba kojima se utječe na rast i razvitak gospodarstva radi izrade cjelovite strategije gospodarskog razvitka Grada;

- demografska i s time povezana gospodarska kretanja i njihov utjecaj na širi prostor Grada s ruralnim i prigradskim naseljima, trajnim i dnevnim kretanjima stanovništva između Grada Zagreba i Zagrebačke županije te šireg regionalnog prostora; na tim prostorima, uključivanje stanovništva u projekte razvoja kroz lokalnu samoupravu, treba odrediti standarde usluga, programa i projekata po gradskim četvrtima i naseljima.

10.3.5.

Na području prometa pratit će se i predlagati mjere:

- odredit će se kritični dijelovi prometne mreže s načinom zaštite i to isključenjem prometa i regulacijom prometa (smanjenje brzine vožnje - 30 km/h, kapaciteta i dr.) ili fizičkim barijerama;

- poboljšat će se promet na cijelom području Grada uključujući i redizajn ulica i prometnica i druge mjere radi povećanja sigurnosti;

- istražit će se mogućnost uvođenja alternativnih načina javnog i individualnog prijevoza: autobusi na plinski pogon, elektromobil, mopedi, bicikli i dr., te linijski taksi koji bi se kretao po površinama rezerviranim za javni prijevoz;

- sustavno će se pratiti poboljšanje sigurnosti i prohodnosti prometnih površina, dostupnost javnom prometu i zgradama za pješake a posebno nejake osobe i invalide uključujući i dostupnost javnom prometu i zgradama.

10.3.6.

Visoki seizmički potencijal Grada Zagreba i okolnih područja nameće potrebu sustavnog i kontinuiranog instrumentalnog praćenja seizmičke aktivnosti. U tu svrhu uspostavit će se lokalna mreža digitalnih seizmografa koja će omogućiti detaljnije istraživanje značajki seizmičke aktivnosti užeg lokalnog i šireg regionalnog prostora, a sa ciljem definiranja što egzaktnijih seizmoloških i seizmotektonskih modela generiranja potresa. Tako dobiveni rezultati sue osnove za podloge kod planiranja, projektiranja, gradnje i poduzimanja drugih preventivnih mjera zaštite od djelovanja potresa.

10.3.7.

Radi sprečavanja i saniranja problema nestabilnosti tla inicira se utemeljenje "geotehničkog katastra Grada".

Geotehnički katastar Grada preuzet će do sada prikupljenu geotehničku dokumentaciju što se odnosi na područje Grada Zagreba te će nastaviti pohranjivati sve podatke vezane uz stabilnost tla, a osobito podatke o svim registriranim pojavama nestabilnosti i klizanja tla na području Grada Zagreba na temelju dojava, te geotehničkih istraživanja, skrbiti o izradi karte geotehničke kategorizacije terena (KGKT) u odgovarajućem mjerilu po kriteriju stabilnosti i karte seizmičke mikrozonacije terena (KSMT) u MJ 1:5.000, sa svim pripadajućim tematskim kartama.

Za građenje na prirodno nagnutim terenima geotehnički katastar Grad davat će mišljenja o programu geotehničkih istraživanja, posebnim geotehničkim uvjetima i rezultatu geotehničke kategorizacije tla.

10.3.8. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

U Prostorni plan su ugrađene mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

Organizacija prostora, namjena površina i planirani razvoj funkcija, posebno prometa te sustava komunalne infrastrukture i vodnog gospodarstva sadrže i planiranje zaštite i to:

- očuvanjem postojećih šumskih i poljoprivrednih površina na području Grada kao i površina trajne namjene;

- osiguravanjem zelenih neizgrađenih koridora između pojedinih predjela Grada, te unutar njih;

- povećanjem broja ulazno - izlaznih cestovnih pravaca;

- boljim prometnim povezivanjem u Gradu većim brojem cestovnih, pješačkih i željezničkih mostova preko rijeke Save;

- policentričnim razvojem pojedinih predjela Grada i omogućavanjem disperznog razmještaja gospodarskih namjena;

- planiranim građevinama i uređajima za zaštitu od poplava rijeke Save i stogodišnjih velikih voda potoka s Medvednice;

- omogućavanjem alternativnih korištenja vodoopskrbnog sustava;

- korištenjem alternativnih izvora energije;

- razmještajem javnih građevina u širim dijelovima Grada;

- određivanjem gradnje građevina prema stupnju ugroženosti od potresa;

- predloženim visinama građevina kao i razmještajem stambenih, gospodarskih i drugih građevina;

- mjerama za zaštitu i sklanjanje (gradnja skloništa) - prema normativima za skloništa;

- mjerama za zaštitu kulturnih dobara;

- mjerama za zaštitu od požara;

- drugim mjerama.

10.3.9. Praćenje stanja u prostoru

Radi provedbe planskih ciljeva prostornog uređenja, kontinuiranog praćenja stanja u prostoru i realizacije prostornih planova u Prostornom je planu određen sustav praćenja stanja u prostoru i to kao:

- sustav informacija o prostoru i

- sustav dokumentacije prostora.

Rezultati praćenja stanja u prostoru su sastavni dio izvješća o stanju u prostoru.

10.4. Druge mjere

10.4.1.

Na područjima što su po namjeni u skladu s namjenom utvrđenom u Prostornom planu, a nalaze se na području za koje je po Prostornom planu obavezno donošenje prostornih planova užih područja može se odobriti i prenamjena i funkcionalna preinaka postojećih stambenih i stambeno-poslovnih građevina u postojećem gabaritu.

Iznimno, ako je u programu mjera za unapređenje stanja u gradskom prostoru predviđeno uređenje zemljišta na područjima točke 10.4.1., na postojećim se građevinama mogu sanirati samo dotrajali konstruktivni dijelovi građevina.

10.5. Lokalni uvjeti

Pod lokalnim uvjetima u smislu ove odluke smatraju se:

- reljef, voda i zelenilo;

- posebno vrijedni dijelovi prirodne baštine i kullturno-povijesnih objekata i cjelina;

- karakteristični i vrijedni pogledi i slika mjesta;

- ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine građevine;

- trgovi i ulice i drugi javni prostori;

- veličina i izgrađenost građevnih čestica, način gradnje te visina i površina, te smještaj na građevnoj čestici izgrađenih građevina;

- opremljenost komunalnom infrastrukturom;

- komunalna oprema;

- druge posebnosti i vrijednosti.

S obzirom na različitost prostora Grada Zagreba lokalni uvjeti koriste se kao usmjerenje prilikom izrade prostornih planova užih područja i/ili lokacijskih dozvola, odnosno rješenja o uvjetima građenja."

 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 13.

 

Prostorni plan Grada Zagreba - (Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba - Službeni glasnik Grada Zagreba 2/06) primjenjivat će se u postupcima izdavanja upravnih akata pokrenutih prije stupanja na snagu ove odluke.

Prostorne mogućnosti zahvata u prostoru utvrđene važećim lokacijskim dozvolama izdanima na temelju Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/01, 16/02, 11/03 i 2/06), sastavni su dio ove odluke osim u dijelu koji se odnosi na način i uvjete priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu, dok traje važenje tih lokacijskih dozvola. Lokacijski uvjeti u pogledu načina i uvjeta priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu, utvrdit će se u postupku izmjena i/ili dopuna lokacijskih dozvola iz prethodnog stavka /ako je ispunjen uvjet u pogledu njihova važenja/.

Na građevnim česticama iz stavka 2. ovog članka, mogu se utvrditi prostorne mogućnosti za zahvate u prostoru na temelju provedbenih odredbi ove odluke, i za vrijeme važenja lokacijskih dozvola izdanih na temelju Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/01, 16/02, 11/03 i 2/06).

 

Članak 14.

 

Pri prijenosu granica iz kartografskih prikaza Prostornoga plana u mjerilu 1:25.000 na podloge u većim mjerilima, osim onih elemenata Plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000, dopuštena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge.

 

Članak 15.

 

Detaljno određivanje položaja vodnih građevina i vodnog dobra (obala stajaćih i tekućih voda, trase potoka), odredit će se na način propisan podzakonskim aktima donesenim u skladu sa Zakonom o vodama, detaljnijim planovima prostornog uređenja i lokacijskim, odnosno građevinskim dozvolama.

Detaljno određivanje položaja i razgraničenje prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora što su određeni u Prostornom planu, odredit će se detaljnijim planovima prostornog uređenja ili lokacijskim, odnosno građevinskim dozvolama, ovisno o lokalnim uvjetima.

 

Članak 16.

 

Za građevine javne namjene, značajne za pojedina naselja, za parkove, park-šume i groblja, izradit će se idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje kao sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole.

 

Članak 17.

 

Detaljniji planovi prostornog uređenja kojih je obveza donošenja za pojedina područja utvrđena ovom odlukom, donijet će se u rokovima i s mjerama koje će biti utvrđene GUP-om grada Zagreba, GUP-om Sesveta i programom mjera za unapređivanje stanja u prostoru Grada Zagreba.

Do donošenja detaljnijih planova prostornog uređenja iz članka 15. točke 10.1.3. odlomka 1. alineja 1-6, i odlomka 2. ne mogu se izdavati lokacijske dozvole za područja obuhvata plana.

Iznimno, do donošenja detaljnijih planova prostornog uređenja iz članka 15. točke 10.1.3., odlomka 1., alineje 1. mogu se izdavati lokacijske dozvole uz postojeće prometne površine.

Iznimno, do donošenja detaljnijih planova prostornog uređenja iz članka 15. točke 10.1.3., odlomka 1., alineje 7. mogu se izdavati lokacijske dozvole uz posebne uvjete zaštite koje propisuje gradsko tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.

 

Članak 18.

 

Prostorni planovi kojima je reguliran prostorni razvoj na području Grada Zagreba uskladit će se s ovom odlukom u roku od dvije godine od njezina stupanja na snagu.

Odredbe prostornih planova iz odlomka 1. ovoga članka, koje nisu u skladu s ovom odlukom, prestaju vrijediti njezinim stupanjem na snagu, te će se primijeniti odredbe ove odluke.

 

Članak 19.

 

Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba izrađene su u 6 (šest) izvornika ovjerenih pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba.

Izvornici Izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Zagreba čuvaju se u Dokumentaciji prostora.


 

Članak 20.

 

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

 

KLASA: 350-02/08-01/487

URBROJ: 251-01-04-08-5

Zagreb, 18. prosinca 2008.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.