NACRT PRIJEDLOGA

Na temelju članka 188. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13) i članka 38. točke 7. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst 10/04, 18/05, 2/06, 18/06,7/09, 16/09, 25/09, 10/10, 4/13 i 24/13), Gradska skupština Grada Zagreba, na 19. sjednici, 9. listopada 2014., donijela je

 

ODLUKU

o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba

 

Članak 1.

 

U Odluci o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09, 8/09) u članku 1. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Donose se Izmjene i dopune Prostornoga plana Grada Zagreba (u nastavku teksta: Prostorni plan Grada Zagreba - izmjene i dopune), što ih je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba 2014. godine u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet."

Dosadašnji stavci 2. do 5. postaju stavci 3. do 6.

 

Članak 2.

 

U članku 3., točka 10.1. mijenja se i glasi: "10.1. Obveza izrade prostornih planova".

U istom članku, pod naslovom "B. Grafičkog dijela što sadrži:" iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka "2008." zamjenjuje se brojkom "2014."

Pod naslovom "D. Prilog Prostornom planu je elaborat:" u stavku 1. riječi: ", rujan 2004." zamjenjuju se riječima: "svibanj 2012. ".

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

"Izmjene i dopune kartografskih prikaza iz točke B.a i B.b. ovjerene pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni su dio ove odluke. "

 

Članak 3.

 

U članku 4. u stavku 1., u točkama 4. i 5. riječi: "dokument prostornog uređenja" zamjenjuju se riječima: "prostorni plan lokalne razine".

Točka 6. mijenja se i glasi:

"6. prostorni planovi državne razine su prostorni planovi područja posebnih obilježja;".

Iza točke 6. dodaje se nova točka 6.a. koja glasi:

"6.a. prostorni planovi užeg područja su GUP grada Zagreba, GUP Sesveta i urbanistički planovi uređenja;".

Točka 7.1. mijenja se i glasi:

"7.1 podzemna etaža - je podrum (Po) "

Točke 8. i 9. mijenjaju se i glase:

"8. građevinska (bruto) površina (GBP) zgrade - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uračunava površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade;

9. građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu odnosno zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja;".

U točkama 10. i 16. riječi u zagradi "(suteren, prizemlje, kat, potkrovlje)" i "(podrum ili pretežito ukopana etaža)" brišu se.

 

Članak 4.

 

U članku 6. točki 1.2. riječi: "detaljnijim planovima prostornog uređenja" zamjenjuju se riječima: "urbanističkim planovima uređenja", riječi: "lokacijskim dozvolama" zamjenjuju se riječima: "pojedinačnim aktima", riječ: "izrađuju" zamjenjuje se riječju: "izdaju", a riječi: "Zakonom o prostornom uređenju i gradnji" zamjenjuju se riječima: "zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja".

U točki 1.4. stavku 1. iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom: "2014.".

U alineji 2. istog stavka riječ: "športsko" zamjenjuje se riječju: "sportsko".

U točki 1.5. iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom: "2014.", riječi: "dokumentima prostornog uređenja" zamjenjuju se riječima: "prostornim planovima", a riječi: "Zakonom o prostornom uređenju i gradnji" zamjenjuju se riječima: "zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja".

U točkama 1.6. i 1.7. iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom: "2014.".

U točki 1.11. iza riječi: "Građevinska područja naselja" dodaju se riječi: "- izmjene i dopune 2014.".

U podtočki (1.) alineji 3. riječ: "športsko" zamjenjuje se riječju: "sportsko".

U podtočki (2.) alineji 5. riječ: "šport" zamjenjuje se riječju: "sport".

U točki 1.14. iza riječi: "Građevinska područja naselja" dodaju se riječi: "- izmjene i dopune 2014.".

U stavku 1. alineja 4. mijenja se i glasi:

 "- povijesne graditeljske cjeline,", a iza alineje 5. dodaje se nova alineja 6., koja glasi: "- memorijalnu baštinu,".

Dosadašnja alineja 6. postaje alineja 7.

U stavku 2. iste točke iza riječi: "dijelovi prirode" dodaju se riječi: "s mjerama zaštite i uređenja (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, prosinac 2000./revizija ožujak 2003.); Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra, revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, rujan 2004.) i Konzervatorska podloga: Nepokretna kulturna dobra i zaštićena prirodna područja s mjerama zaštite - revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, svibanj 2012.)".

 

Članak 5.

 

U članku 7. točki 2.1.2. stavku 1. iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom: "2014.".

U podtočki (2.) riječ: "šport" zamjenjuje se riječju: "sport".

Točka 2.1.3. mijenja se i glasi:

"2.1.3. Zahvati u prostoru unutar Parka prirode Medvednica i ekološke mreže

(1.) U građevinskim područjima naselja unutar Parka prirode Medvednica i ekološke mreže postupa se u skladu s odredbama Prostornog plana područja posebnih obilježja Park prirode Medvednica i posebnih propisa.

Dopušta se gradnja novih građevina te sanacija i rekonstrukcija postojećih građevina prema sljedećim kriterijima:

-    zaštita i uređivanje vrijednosti prostora;

-    očuvanje graditeljskog nasljeđa, posebno središta starih sela;

-    gradnjom novih građevina te sanacijom i rekonstrukcijom postojećih pretežito stambenih građevina, te gradnjom pratećih javnih i društvenih sadržaja manjih gabarita na velikim parcelama;

-    osiguranje prostora za gradnju i rekonstrukciju ulica i komunalne infrastrukture;

-    gradnja, u pravilu, slobodnostojećih građevina te pomoćnih i manjih poljoprivrednih građevina;

-    veličina građevne čestice ne može biti manja od 350 m2;

-    ukupna izgrađenost građevne čestice može biti najviše 30%;

-    ukupna građevinska (bruto) površina na građevnoj čestici ne može biti veća od 400 m2, a najmanje 30% građevne čestice mora biti prirodni teren i nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice;

-    stambena građevina može se graditi najveće visine dvije nadzemne etaže, pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže;

-    potreban broj parkirališta i garažnih mjesta uređuje se na građevnoj čestici, minimalno 1 PGM/1stan;

-    pomoćne građevine i poljoprivredne građevine, ukupne tlocrtne zauzetosti do 150 m2, smještavaju se, u pravilu, iza građevinskog pravca glavne građevine;

-    pomoćna građevina može se graditi najviše kao dvoetažna, pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom krova do 45°;

-    poljoprivredna građevina može se graditi kao dvoetažna, pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje koje se koristi samo za spremanje ljetine i sličnih proizvoda poljodjelskih gospodarstava;

-    udaljenost građevnog pravca glavne građevine od bližeg ruba cestovnog zemljišta ostalih cesta i prometnih površina, u pravilu, ne smije biti manja od 5 m;

-    najmanja udaljenost stambene građevine iznosi h/2 od međe susjednih građevnih čestica, ali ne manje od 3 m;

-    predvrtove je potrebno hortikulturno urediti;

-    za građevine javne i društvene namjene najveća izgrađenost građevne čestice je 30%, a najmanje 40% građevne čestice mora biti prirodni teren i nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice;

-    građevine javne i društvene namjene mogu se graditi najveće visine tri nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, uz mogućnost gradnje podzemne etaže;

-    postojeće građevine što su izgrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se sanirati, rekonstruirati i graditi zamjenske građevine i na građevnim česticama manjim od 350 m2, umanjenim za pojas nužan za proširenje pristupne prometnice ili puta, uz zadržavanje postojeće izgrađenosti ako je veća od 30%, te postojećim udaljenostima građevine od međa i puta;

-    interpolacije se mogu odobriti na postojećim građevnim česticama manjim od 350 m2, umanjenim za pojas nužan za proširenje pristupne prometnice ili puta, uz izgrađenost do 30% i udaljenost građevine od međa minimalno 3 m;

-    iznimno od alineje dvadesete ovoga odlomka, interpolacije u skladu s lokalnim uvjetima mogu biti udaljene i manje od 3 m od jedne susjedne međe građevne čestice, ali ne manje od 1 m."

U točkama 2.2.2. i 2.2.3. riječ: "športske" zamjenjuju se riječju: "sportske".

U točki 2.2.4. riječi: "Zakonom o prostornom uređenju i gradnji" zamjenjuju se riječima: "zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja".

U točki 2.3. stavku 1., iza riječi: "Građevinska područja naselja" dodaju se riječi: "- izmjene i dopune 2014.".

U stavku 3. riječ: "šport" zamjenjuje se riječju: "sport".

U točki 2.3.1. stavku 1., iza riječi: "Građevinska područja naselja" dodaju se riječi: "- izmjene i dopune 2014."

Pod naslovom "A. Pretežito stanovanje", u stavku 2. alinejama 1. i 2., riječi u zagradi: "(suteren, prizemlje, kat, potkrovlje)" i "(podrum ili pretežito ukopana etaža)" brišu se.

 

U točki 2.3.1.1. podtočki (3.) stavku 2. riječ: "javnoprometnih" zamjenjuje se riječju: "prometnih".

U točki 2.3.1.9. u stavku 1. u alineji 1. riječ: "javnoprometnu" zamjenjuje se riječju: "prometnu", a riječi: ", ili ako je za javnoprometnu površinu prethodno izdana lokacijska dozvola" brišu se.

U alineji 2. riječ: "javnoprometnu" zamjenjuje se riječju: "prometnu".

U podtočki (2.) stavku 1. alineji 2. riječ: "športske" zamjenjuje se riječju: "sportske".

U naslovu podtočke (3.) riječ: "Šport" zamjenjuje se riječju: "Sport".

U stavku 1. iste podtočke, riječ: "športsko" zamjenjuje se riječju: "sportsko".

U stavku 2. riječ: "športska" zamjenjuje se riječju: "sportska".

U stavku 3. riječ: "športskih" zamjenjuje se riječju: "sportskih".

U točki 2.3.1.11. u stavku 2. riječi: "arhitektonsko-urbanistički" zamjenjuju se riječima: "javni arhitektonski", iza riječi: "odnosno" dodaje se riječ: "uvjetima.", a riječi: "kada je to određeno programom mjera za unapređenje stanja u prostoru." brišu se.

U stavku 3. ove točke, riječi: "urbanističko-" zamjenjuju se riječju "javnog".

U točki 2.3.2. pod naslovom " A. Neizgrađene površine", riječ: "šport" zamjenjuje se riječju: "sport".

U naslovu točke (2.3.2.4.) riječ: "Šport" zamjenjuje se riječju: "Sport".

U stavku 1. riječ: "športa" zamjenjuje se riječju: "sporta", riječi: "detaljnijim planovima prostornog uređenja" zamjenjuju se riječima: "urbanističkim planovima uređenja".

U stavku 2. riječi: "športsko", "športski" i "športa" zamjenjuju se riječima: "sportsko", "sportski" i "sporta".

U stavku 3. riječ: "športa" zamjenjuje se riječju: "sporta".

U stavku 4. riječ: "Športsko" zamjenjuje se riječju: "Sportsko", a riječ: "športskih" zamjenjuje se riječju: "sportskih".

U stavku 5. riječ: "šport" zamjenjuje se riječju: "sport".

U točki 2.3.2.5. podnaslovu "B. Površine komunalnih i prometnih infrastrukturnih sustava i mreža" brojke: "2008." i "2009." zamjenjuju se brojkom: "2014.".

U stavku 5. istog podnaslova, riječi: "detaljnim planovima uređenja i/ili lokacijskom dozvolom." zamjenjuju se riječima: " i pojedinačnim aktima."

U točki 2.3.2.6. podtočki (2.) stavku 1. alineji 2., riječ: "javnoprometne" zamjenjuje se riječju: "prometne".

Iza podtočke (2.) dodaje se nova podtočka (3.) koja glasi:

"(3) Površine infrastrukturnog sustava

Predmetne površine moguće je koristiti u funkciji gospodarenja otpadom."

U točki 2.3.2.7. pod naslovom "C. Druge površine", iza riječi: "groblja i" dodaju se riječi: "infrastrukturne površine za", a brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom: "2014.".

U točki 2.3.2.10. stavku 1. riječ: "primarnu" briše se.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Ako nije moguće osigurati postavljanje spremnika unutar građevina ili na vlasničkoj parceli. spremnici se mogu postaviti na javnim površinama pod uvjetima koji će osigurati propisani način korištenja i usklađenost s lokalnim uvjetima."

U dosadašnjem stavku 2., koji postaje stavak 3., ispred riječi: "GUP-om grada Zagreba," dodaje se riječ: "PPGZ-om", riječi: "Zakonu o otpadu" zamjenjuju se riječima: "posebnim propisima", iza riječi: "na postojećim" dodaju se riječi: "i novim", a riječi: "u odnosu na navedeni zakon" brišu se.

U točki 2.4.1. stavku 2. riječi: "Zakonu o prostornom uređenju i gradnji" zamjenjuju se riječima: "zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja", a riječ: "šport" zamjenjuje se riječju: "sport".

U točki 2.4.1.1. podtočki (1.), iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi:

"- u svim građevinskim područjima namijenjenim proizvodnim sadržajima omogućava se smještaj i obrada korisnog otpada prema posebnim propisima;".

U podtočki (3.) stavku 2., riječ: "šport" zamjenjuje se riječju: "sport".

U naslovu točke 2.4.1.2. riječ: "Športska" zamjenjuje se riječju: "Sportska".

U stavku 1. i u podtočkama (4.) i (5.) riječ: "športa" zamjenjuje se riječju: "sporta".

U podtočki (1.) stavak 2. mijenja se i glasi:

"Za navedene prostore primjenjivat će se odredbe Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica."

U točki 2.4.1.3., u stavku 3., riječi: "detaljnijeg dokumenta prostornog uređenja." zamjenjuju se riječima: "urbanističkog plana uređenja."

 

Članak 6.

 

U članku 8. točki 3.1.1. stavku 2., iza riječi: "područja" znak "," zamjenjuje se znakom "." a riječi: "ili će se postupiti u skladu s programom mjera za unapređenje stanja u prostoru." brišu se.

 

Članak 7.

 

U članku 9. točki 4.1. stavku 1. riječ: "športa" zamjenjuje se riječju: "sporta".

U naslovu točke 4.7. riječ: "Šport" zamjenjuje se riječju: "Sport".

U stavcima 1. i 2. riječ: "športa" zamjenjuje se riječju: "sporta".

 

Članak 8.

 

U članku 10. točki 5. stavku 2., iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom "2014.", a riječi: "detaljnim planovima uređenja" brišu se.

U točki 5.1.1. u podtočki (3.) stavku 1., riječ: "javnoprometnih" zamjenjuje se riječju: "prometnih".

U naslovu točke 5.1.2. riječ: "javnoprometnih" zamjenjuje se riječju: "prometnih".

U podtočki (1.) stavku 2., riječ: "javnoprometnih" zamjenjuje se riječju: "prometnih".

U podtočki (2.) stavcima 1. i 2., riječ: "javnoprometne" zamjenjuje se riječju: "prometne".

U točki 5.1.3. u podtočki (2.) stavku 1. alineji 4., riječ: "športske" zamjenjuje se riječju: "sportske".

U točki 5.2. stavku 1. iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom: "2014.".

U točki 5.2.1. podtočki (1.) stavku 1., iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom "2014.".

U podtočki (2.) pod podnaslovom "Na području III. zone zabranjuje se:", iza alineje 12., dodaju se nove alineje 13. i 14. koje glase:

"- zahvati u prostoru - centri za gospodarenje otpadom dopuštaju se neposredno na temelju Pravilnika o izmjenama Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 47/13), odnosno izgradnja centra za gospodarenje otpadom u III zoni zaštite izvorišta, iznimno se dopušta uz pridržavanje uvjeta iz čl.1. st.2. istog;

- izgradnja postrojenja za termičku obradu otpada iznimno se dozvoljava uz provedeno mikrozoniranja sukladno čl. 36. Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN66/11)."

U točki 5.2.2. stavku 1., iza riječi: "Grada Zagreba" dodaju se riječi: "uz postojeći centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba - na prostoru Žitnjak istok (južno od Resnika)", a iza riječi: "rezervirani su" dodaju se riječi: "i drugi".

Alineja 1. istog stavka, briše se.

Dosadašnje alineje od 2. do 4. postaju alineje 1. do 3.

U točki 5.2.3. stavku 5. iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom: "2014.".

Iza točke 5.3.3. dodaje se nova točka 5.3.4. koja glasi:

 

"5.3.4. Obnovljivi izvori energije

 

5.3.4.1. Fotonaponski sustavi

Planom se omogućuje izgradnja solarnih elektrana snage do 10 MW sa spojem na razdjelnu niskonaponsku ili srednjenaponsku mrežu Republike Hrvatske sukladno važećim propisima, normama kao i tehničkim uvjetima operatora distribucije električne energije.

Solarne elektrane moguće je instalirati kao samostojeće građevine unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja planirane gospodarske namjene (I, K1, K2, K3, PG).

Iznimno, omogućuje se izgradnja solarnih elektrana snage do 1MW u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta (vodocrpilišta) Mala Mlaka, Petruševec i Sašnjak.

Solarne elektrane nije moguće planirati u Parku prirode Medvednica kao i na drugim područjima zaštićenim i predloženim za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, te krajobraznih vrijednosti prepoznatih Planom. Solarne elektrane, također, ne treba planirati na područjima ugroženih i rijetkih stanišnih tipova te područjima ekološke mreže ukoliko su ciljevi očuvanja ugroženi i rijetki tipovi staništa, odnosno staništa neophodna za opstanak ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta.

Planom se omogućuje sukladno važećoj zakonskoj regulativi postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na postojećim uređenim građevnim česticama koji se izvode tako da ne narušavaju izgled, ne mijenjaju namjenu i utjecaj na okoliš postojeće građevine te ne sužavaju postojeće javno prometne površine i ne ometaju sigurnost odvijanja prometa.

Postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovove i pročelja zgrada dozvoljava se unutar građevinskog područja naselja, osim u zaštićenim dijelovima, te na krovove i pročelja zgrada u izdvojenim građevinskim područjima svih namjena, pod uvjetom da se radi o proizvodnji električne i/ili toplinske energije koja se prvenstveno koristi za vlastite potrebe.

Iznimno moguća je postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovove i pročelja zgrada koje se nalaze u zaštićenim dijelovima unutar i izvan građevinskog područja naselja uz prethodno odobrenje nadležnog tijela Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Na području Parka prirode Medvednica dopušta se postavljanje samo pojedinačnih solarnih panela na krovovima građevina, pročeljima ili samostojeće samo za proizvodnju električne i/ili toplinske energije za vlastite potrebe kao i opreme za punjenje električnih osobnih automobila, bicikala i slično.

Uvjeti gradnje solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na teren okućnice građevne čestice kada se grade kao pomoćne građevine na građevnoj čestici postojeće građevine za potrebe te građevine, definirani su u točki 2.3.1. ove odluke."

U točki 5.4.4. stavku 2., iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2009." zamjenjuje se brojkom: "2014.".

 

Članak 9.

 

U članku 11. točki 6. u stavku 2., iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom: "2014.".

U točki 6.2.1. u stavku 1., iza riječi: " uređenja" dodaje se tekst koji glasi: "(Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, prosinac 2000./revizija ožujak 2003.); Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra, revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, rujan 2004.) i Konzervatorska podloga: Nepokretna kulturna dobra i zaštićena prirodna područja s mjerama zaštite - revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, svibanj 2012.)".

 

Članak 10.

 

U članku 12. točki 7. u stavku 2. iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom: "2014.", a iza riječi: "Građevinska područja naselja" dodaju se riječi: "- izmjene i dopune 2014." te iza riječi: "uređenja" dodaje se tekst koji glasi: "(Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, prosinac 2000./revizija ožujak 2003.); Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra, revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, rujan 2004.) i Konzervatorska podloga: Nepokretna kulturna dobra i zaštićena prirodna područja s mjerama zaštite - revizija (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, svibanj 2012.)".

U točki 7.1. stavak 3. mijenja se i glasi:

"Važećim Prostornim planom područja posebnih obilježja Park prirode Medvednica određena je za dijelove prirode na prostoru Grada Zagreba, a unutar Parka prirode Medvednica, njihova valorizacija, način očuvanja, korištenja i promicanja."

Točka 7.1.1.3. briše se.

Točke od 7.1.1.4. do 7.1.1.7., postaju točke od 7.1.1.3. do 7.1.1.6.

U dosadašnjoj točki 7.1.1.4. koja je postala točka 7.1.1.3., iza riječi: "reljef" dodaje se zarez i riječi: "Savica (Sl.gl. 13/91)".

U dosadašnjoj točki 7.1.1.5. koja je postala točka 7.1.1.4., podtočka (2.), briše se.

U dosadašnjoj točki 7.1.1.6. koja je postala točka 7.1.1.5., podtočki (3.) riječi: "Pustenasta paulovnija u Prilazu Đ. Deželića 51 (1967.);" brišu se.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Mjere zaštite:

-    Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja parka prirode, najvažnije je usklađivanje predmetnog plana s Prostornim planom Parka prirode Medvednica i s njegovim planom upravljanja.

-    Na području i u neposrednoj okolici posebnih rezervata šumske vegetacije nisu dopušteni zahvati i radnje koje mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti šumske fitocenoze, a to su ponajprije bilo kakvi zahvati sječe u rezervatu i intenzivnija sječa u okolnom prostoru, izgradnja prometnica, eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati i dr.

-    Na području i u neposrednoj okolici područja značajnih krajobraza nisu prihvatljivi zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti biljnih i/ili životinjskih populacija, a to su: intenzivniji zahvati sječe; izgradnja elektrana (uključujući i one na obnovljive izvore energije); eksploatacija mineralnih sirovina; hidrotehnički zahvati i melioracija zemljišta; prenamjena zemljišta; izgradnja golf igrališta; postavljanje antenskih stupova; onečišćenje nadzemlja i podzemlja; unošenje stranih (alohtonih) vrsta.

-    Značajke spomenika prirode (geomorfološki) treba očuvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti (eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi mogli negativno utjecati na zaštićenu geobaštinu.

-    Zaštićeni rijetki primjerak drveća treba uzgojno-sanitarnim zahvatima održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Preporučljivo je izraditi studiju vitaliteta kojom će se utvrditi detaljnije smjernice očuvanja.

-    Zaštićene parkove treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnoj matrici, odnosno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Za pojedina stabla, ovisno o njihovom stanju, preporučljivo je izraditi studije vitaliteta kojima će se utvrditi detaljnije smjernice njihova očuvanja.

-    Zaštićeno pojedinačno stablo treba uzgojno-sanitarnim zahvatima održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Preporučljivo je izraditi studiju vitaliteta kojom će se utvrditi detaljnije smjernice očuvanja."

Točka "7.1.1. B) Područja ekološke mreže", mijenja se i glasi:

"Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (Narodne novine 124/13), te predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Ekološku mrežu RH (EU ekološku mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju).

- Na području obuhvata Plana nalaze se slijedeća područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS): HR2000583 Medvednica, HR2001228 Potok Dolje, HR2001298 Vejalnica i Krč.

- Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste, ciljna staništa i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13) i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (Narodne novine 118/09)."

U točki 7.1.2. iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4., koji glase:

"Zaštićena prirodna područja, mjere zaštite i očuvanja te prijedlozi za zaštitu posebno vrijednih područja koja se nalaze unutar granica Generalnog urbanističkog plana razrađeni su odredbama Odluke toga plana.

U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju potrebno:

-    sačuvati ih od prenamjene te unapređivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,

-    uskladiti i prostorno organizirati različite interese,

-    posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale vodotoka,

-    izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima i uzvišenjima te vrhovima,

-    izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente,

-    štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom,

-    planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije."

Točka 7.1.2.1. mijenja se i glasi:

"7.1.2.1. Dijelovi prirode koji se štite temeljem prostornih planova

(1) Vrijedni rezervati

Prostornim planom uređivat će se kao vrijedni rezervati sljedeći prostori u Parku prirode Medvednica:

-    šumske vegetacije: Medvedgrad, Jelačićev trg, Sv. Jakov, Adolfovac - Bliznec, Tusti vrh - Kremenjak (proširenje), Mikulić potok - Vrabečka gora (proširenje), Gračec - Lukovica - Rebar (proširenje);

-    botanički: Vitelnička stijena s okolicom.

U vrijednim rezervatima nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva karakteristična za rezervat kao što su uništavanje biljaka, unošenje stranih (alohtonih) vrsta, melioracijski zahvati, neprikladni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i sl.

Za vrijedne rezervate kao prostore posebnih vegetacijskih, geoloških, hidroloških i drugih obilježja, izradit će se uvjeti zaštite njihovih temeljnih obilježja i mogućnosti korištenja u edukativne i znanstvene svrhe.

(2) Vrijedne gradske park-šume

Prostornim planom uređivat će se kao vrijedne gradske park-šume sljedeće šume:

-    u građevinskom području naselja grad Zagreb:

Susedgrad, Jelenovac - Vrhovec, park-šume Centra: (Tuškanac - Dubravkin put - Cmrok - Zelengaj - Kraljevec - Pantovčak - Prekrižje), Granešina (Grad mladih), Grmoščica, Lisičina, Zamorski breg, Šestinski dol, Mirogoj - Črleni jarek, Remetski kamenjak - Remete, Dotrščina (proširenje na cijelu površinu vrijedne gradske park-šume), Miroševečina, Dankovečka šuma (Dankovečina), Čulinečina, Oporovec, Novoselčina - dio;

-    u građevinskom području naselja Sesvete:

Novoselčina - dio, Selčina, Pod Magdalenom, Gajišće.

Održavanje i uređenje vrijednih gradskih park-šuma obavlja se na temelju programa za gospodarenje vrijednim gradskim park-šumama Grada Zagreba za sve vrijedne gradske park-šume koje su prostornim planom evidentirane.

U vrijednoj gradskoj park-šumi dopuštene su samo radnje i mjere potrebne u svrhu održavanja i uređenja, tj. radovi koji su u skladu s njezinom temeljnom namjenom, detaljnijim odrednicama generalnih urbanističkih planova, te odredbom članka 15. točke 10.4.1. ove odluke sukladno odredbama ovog plana.

Uređivanje vrijednih gradskih park-šuma prilagodit će se njihovoj prevladavajućoj rekreativnoj, estetskoj i ekološkoj funkciji, što se ponajprije odnosi na uređivanje staza i puteva, livadnih površina, izgradnju vidikovaca, paviljona, natkrivenih mjesta za odmor i druge opreme.

U rubnim zonama vrijednih gradskih park-šuma na udaljenosti bližoj od 50 m do ruba šume građevine se mogu graditi uz posebne uvjete nadležnog tijela za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem.

(3.) Vrijedni krajolici

Prostornim planom štite se kao vrijedan krajolik sljedeći prostori:

- Park prirode Medvednica: Ponikve - Glavica - Veternica, Lipa - proširenje, Laz - krajolik uz cestu Kašina - Marija Bistrica - dio;

-    građevinsko područje naselja grad Zagreb:

-    dolina potoka Kustošaka s livadama Gorenci, Krvarići (dio krajolika zaštićen unutar Parka prirode Medvednica) i Završje, dolina potoka Ribnjak i Okrugljak, dolina potoka Branovca s vinogradima sjeverno od Oporovca i Novoselca.

-    park prirode Medvednica: podsljemensko područje, a posebno: Jagodišće, Goljački breg, Dolje - Bizek - dio, Dolina Velikog potoka (potok Črnomerec) s livadama Mikulići - dio, Kulmerove livade, Deščevec - dio;

-    ostali dio: Dolje - Bizek - dio, dolina potoka Dubravica i krajolik uz "Zelenu magistralu", dolina potoka Medpotoki - Orešje, Perjavica, Jačkovina, dolina potoka Vrapčak, obronci zapadno od Poljačaka, Müllerov breg, dolina Velikog potoka (potok Črnomerec) s livadama Mikulići, dolina potoka Kuniščak, dolina Dugi dol - Rebro - Kozjak, dolina Zeleni dol, Gornji Bukovac - Brezinščak, dolina potoka Bliznec, dolina potoka Štefanovec, dolina potoka Trnave, dolina potoka Čučerska reka - dio, Deščevec - dio, Jalševec - Čučerje, priobalje Save (Savska Opatovina, Mladoles, Jarun, SRC Mladost, Hipodrom, Bundek, Komersko - Žitnjačka šuma, Poloj);

-    istočni dio Grada Zagreba: Čučerje (dolina Čučerske reke) - dio, Deščevec - dio, dolina potoka Vuger, Liševo - dolina i padine s vinogradima, okoliš kapele Krista Kralja u Gornjoj Glavnici, okoliš župne crkve sv. Ivana u Cerju, dolina potoka Glavničica sjeverno od zaseoka Zenki, livade s vrbama u dolini potoka Glavničica između Belovara i Adamovca, dolina potoka Blaguša sa šumom, Lužci - vlažne livade s vrbama uz potok Kašinu, Jesenovec - livade sa šumom u dolini potoka, Moravče - od crkve Sv. Trojstva prema jugu, Veliki vrh, Vugrovec Gornji, Laz - krajolik uz cestu Kašina - Marija Bistrica - dio, pojas uz Savu južno od naselja Ivanja Reka;

-    južni dio Grada Zagreba: Vukomeričke gorice (sjeverozapadni dio), šume Stupnički lug, Kraljevačka šuma, Demerčica, Obreški lug.

U vrijednom krajoliku mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu takvog predjela, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.

Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, livada, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure.

Uređivat će se i očuvati prirodni tokovi rijeka, potoka i pritoka, osobito oni svrstani u I. kategoriju, od degradacije i održavanjem vodotoka spriječiti zagađenje.

Građevine se u vrijednom krajoliku mogu dograđivati i izgrađivati samo unutar građevinskih područja naselja.

Nove građevine ne smiju prelaziti karakteristične gabarite naselja odnosno njegove povijesne strukture, te će se izbjegavati unošenje volumena, oblika i građevinskih materijala koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji građenja.

Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom, oblikom, funkcijom, te građevinskim materijalom moraju biti primjereni krajobrazu kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen vrijednim.

(4.) Pojedinačni objekti prirode

Prostornim planom štite se sljedeći pojedinačni objekti prirode:

-    geomorfološki u Parku prirode Medvednica unutar građevinskog područja naselja grad Zagreb: istaknute točke reljefa - vidikovci, vrtače na Bizeku, pećine, Vinovrh;

-    hidrološki u Parku prirode Medvednica: Kraljičin zdenac, Šumarev grob, potok Bliznec;

-    rijetki primjerak drveća ili skupina:

-    u Parku prirode Medvednica: pitomi kesten kod Pongračeve lugarnice i u predjelu Jelačićev trg, obični grab kod lugarnice Gorščica, stare bukve u rezervatima Pušinjak-Gorščica i Bliznec-Šumarev grob, stare jele u rezervatu šumske vegetacije Bliznec-Šumarev grob, kitnjaci uz cestu za lugarnicu Gorščica, a posebno križni hrast, lipe kod crkve sv.Jurja u Planini Donjoj;

-    u istočnom dijelu Grada Zagreba: Soblinec - soliter hrasta i jasena, Adamovec (Šoštarići) - soliteri klena i divljeg kestena.

Vrijedni pojedinačni objekti prirode unutar građevinskog područja grada Zagreba i Sesveta određuju se generalnim urbanističkim planovima.

Na pojedinačnom objektu prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

Sukladno obilježjima zbog kojih je ovim prostornim planom izdvojen kao vrijedan pojedinačni objekt prirode sačuvat će se u izvornom obliku, te će se na temelju stručne podloge odrediti odgovarajući način korištenja pojedinačnog dijela prirode i šireg prostora.

(5.) Vrijedni parkovi, vrtovi i drvoredi

Prostornim planom utvrđeni su vrijedni parkovi, vrtovi i drvoredi u istočnom dijelu Grada Zagreba: Kašina - župna crkva sv. Petra i Pavla, Kašina - park u centru, Šašinovec - kapela Presvetog Trojstva, Vugrovec Donji - župna crkva sv. Franje Ksaverskog i kapela sv. Mihalja, Vugrovec Gornji - ljetnikovac Ružić, Moravče - Trg Sv. Trojstva (soliteri), Šijavrh - drvored kestena.

-    u južnom dijelu Grada Zagreba:

Perivoj dvorca Kušević u Maloj Mlaci, perivoj dvorca u Brezovici, Vrijedni parkovi, vrtovi i drvoredi unutar građevinskog područja grada Zagreba i Sesveta određuju se generalnim urbanističkim planovima.

-    u građevinskom području naselja grad Zagreb:

kompleks bolnice Vrapče s Vrapčanskom alejom u Bolničkoj ulici 3, park Zorkovačka - Brloška - Mihovljanska ulica, park na Trgu Francuske Republike, Trg T. D. Roosevelta, Trg maršala Tita, Trg I., A. i V. Mažuranića, Trg Marka Marulića, Trg Ante Starčevića, Park Grič, Strossmayerovo šetalište, Rokov perivoj, Perivoj crkve sv. Franje Ksaverskog u Jandrićevoj ul. 21, Groblje Mirogoj s krematorijem, Vrt Očić na Lašćinskoj cesti 77,

-    u građevinskom području naselja Sesvete:

stablo hrasta (Sesvete, Zagrebačka ulica - Ul. V. Ruždjaka), tri stabla hrasta (središte Sesveta).

U parkovima, vrtovima i na drvoredima neće se obavljati zahvati kojima bi se narušile oblikovne, estetske, stilske, umjetničke, kulturno-povijesne ili znanstvene vrijednosti.

Štitit će se cijeli kompleks građevine i parkovne površine, odnosno cijela pripadajuća parcela.

Metode obnove temeljit će se na snimanju dendroflore uz povijesnu analizu.

Saniranje će se provoditi najsuvremenijim metodama kako vrijednih skupina tako i pojedinačnih vrsta drveća veće starosti.

Sadnice će se zamjenjivati istovjetnim vrstama, ne narušavajući prvotnu povijesnu kompoziciju prostora.

Uklonit će se sadržaji interpolirani unutar parkovnih površina i vrtova koji narušavaju povijesnu kompoziciju prostora, što će se utvrditi posebnom studijom.

(6.) Druge vrijednosti

Izradit će se karta biotopa Grada Zagreba, kojom će se izdvojiti posebno ugrožene i rijetke biljne i životinjske vrste, te propisati uvjete i način zaštite i očuvanja.

Točka 7.1.2.2. briše se.

U točki 7.2.1. u podtočki (2.) stavku 2., riječi: "dokumentima prostornog uređenja" zamjenjuju se riječima: "prostornim planovima".

U točki 7.2.2.2. podtočki (4.) riječi: "lokacijske dozvole" zamjenjuju se riječju: "akata".

U podtočki (6.) iza riječi: "- izmjene i dopune", brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom: "2014.".

U točki 7.2.2.6. u stavcima 2. i 3. riječ: "športsko" zamjenjuje se riječju: "sportsko".

U točki 7.2.3. u stavku 3. riječ: "šport" zamjenjuje se riječju: "sport".

U točki 7.2.3.3. u stavku 1. riječ: "športska" zamjenjuje se riječju: "sportska".

Točke od 7.3. do točke 7.3.6. mijenjaju se i glase:

 

"7.3. Kulturno-povijesni objekti i cjeline

 

Za potrebe Plana, obzirom na veličinu prostornog obuhvata, kulturno-povijesno značenje, te broj i vrstu nepokretnih kulturnih dobara, na njegovom području određene su dvije zone: zona A i zona B.

Zona A je područje Plana obuhvaćeno prostornom granicom koja je istovjetna prostornoj granici područja obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba. Zona B je područje Plana izvan obuhvata zone A, obuhvaćeno prostornom granicom Plana.

Kulturna dobra s pripadajućim prostornim međama i utvrđenim detaljnim mjerama zaštite posebno vrijednih povijesnih graditeljskih cjelina, povijesnih sklopova i građevina, etnološke, arheološke i memorijalne baštine, a koja se nalaze unutar zone A još detaljnije su obrađena i konzervatorskom dokumentacijom Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (u daljnjem tekstu GUP grada Zagreba).

Za sva kulturna dobra u obuhvatu Plana utvrđene su pripadajuće mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Zaštita i očuvanje kulturnih dobara u obuhvatu Plana temelji se na konzervatorskim mjerama zaštite prema utvrđenom sustavu zaštite.

Za sva kulturna dobra odnose se odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine 69/99, 151/03, 157/03 - ispr., 87/09, 88/10, 61/11 i 25/12).

 

7.3.1. Arheološka baština

Ovim planom obuhvaćena je arheološka baština - arheološka područja i arheološki pojedinačni lokaliteti na prostoru Grada Zagreba.

Arheološka baština su vrijedna arheološka područja i arheološki pojedinačni lokaliteti na čijem području se pretpostavlja, odnosno, očekuje ili je, kroz provedena arheološka istraživanja i/ili slučajne nalaze, pronađena vrijedna arheološka građa značajna za proučavanje kulturno-povijesnog kontinuiteta i duge naseljenosti prostora Plana od prapovijesti, antike do srednjeg i novog vijeka.

Zbog velikog značaja arheološke baštine, ali i nužnih daljnjih arheoloških istraživanja ubiciranih arheoloških područja i pojedinačnih arheoloških lokaliteta, ovom Konzervatorskom podlogom obuhvaćena je i evidentirana arheološka baština na području Plana.

 

7.3.1.1. Arheološko područje

Arheološko područje je prostor na kojem se, temeljem šireg povijesno-kulturološkog konteksta mogu očekivati arheološki nalazi.

Mjere zaštite:

-    kod izvođenja građevinskih radova koji zadiru u slojeve pod zemljom, a izvode se na prostoru koji je na kartama označen kao evidentirano arheološko područje, obavezan je arheološki nadzor nadležnog tijela;

-    u slučaju arheološkog nalaza kod izvođenja radova isti se moraju prekinuti i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara;

-    u slučaju arheološkog nalaza obavezno je provesti daljnja arheološka istraživanja uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

-    po potrebi izraditi plan istraživanja i zaštite arheoloških područja osobito onih gdje se mogu očekivati arheološki nalazi;

-    za sve zahvate unutar granica zaštićenog arheološkog područja potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

 

7.3.1.2. Arheološki pojedinačni lokalitet

Arheološki pojedinačni lokalitet je obilježen nalazom arheoloških struktura ili se na njemu s velikom vjerojatnošću pretpostavlja i/ili očekuje arheološki nalaz.

Mjere zaštite:

-    prije izvođenja građevinskih radova na području evidentiranog pojedinačnog arheološkog lokaliteta obavezno je provesti arheološka istraživanja uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

-    provedba istraživanja i zaštite arheoloških lokacija, gdje se s velikom vjerojatnošću pretpostavlja i/ili se očekuje arheološki nalaz, osobito na lokalitetima koji se spominju kao najstarije župe Zagrebačke biskupije;

-    za sve zahvate unutar granica zaštićenog arheološkog pojedinačnog lokaliteta potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

 

7.3.2. Povijesne graditeljske cjeline

Ovim planom obuhvaćene su zaštićene povijesne graditeljske cjeline na prostoru Grada Zagreba: zaštićena Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb; zaštićena gradska naselja: dio naselja Podsuseda, dio naselja Cvjetno naselje, dio naselja 'Željeznička kolonija', dio naselja 'Prva hrvatska štedionica' na Trešnjevci te arhitektonski ansambl gradskih vila u Novakovoj ulici i urbanističko-arhitektonska i parkovna cjelina trgova 'Zelena potkova'; zaštićena seoska naselja: dio naselja Čučerje, dio naselja Gornje Vrapče, povijesna jezgra seoskog naselja Resnik, povijesna jezgra seoskog naselja Cerje, povijesna jezgra seoskog naselje Demerje, povijesna jezgra seoskog naselja Glavničica; povijesna jezgra naselja Kašina; povijesna jezgra seoskog naselja Moravče; povijesna jezgra seoskog naselja Šašinovec i kulturno - povijesna cjelina naselja Vugrovec.

U postupku zaštite povijesnih graditeljskih cjelina provedena je valorizacija po principu očuvanosti i vrijednosti prostorne i graditeljske strukture, te zoniranje područja kulturnog dobra na zone zaštite 'A', 'B' i/ili 'C'.

Mjere zaštite povijesnih graditeljskih cjelina unutar obuhvata Plana, kao sastavni dio ove Konzervatorske podloge, prate kartografski prikazi s ucrtanim prostornim međama kulturnog dobra i utvrđenim zonama zaštite 'A', 'B' i/ili 'C'.

 

Zona zaštite 'A'

Potpuna konzervatorska zaštita odnosi se na povijesnu graditeljsku cjelinu ili njezine dijelove koja sadrži iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni utvrđuju se mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije, namjene i sadržaja prostora. Na području ove zone strogo se kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode konzervacije, sanacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije.

 

Zona zaštite 'B'

Djelomična konzervatorska zaštita odnosi se na dijelove povijesne graditeljske cjeline koja sadrži vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni, utvrđuju se zaštita i očuvanje osnovnih elementa povijesno planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih građevina i drugih, za ukupnost određene povijesne graditeljske cjeline važnih vrijednosti, a prije svega oblika građevine i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja. Na području ove zone dozvoljavaju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije, sanacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima, koji proizlaze iz suvremenih potreba.

 

Zona zaštite 'C'

Ambijentalna zaštita uvjetuje se u dijelovima povijesne graditeljske cjeline s prorijeđenim povijesnim strukturama i/ili bez značajnijih primjera povijesne izgradnje. Na području ove zone prihvatljive su intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite povijesne graditeljske cjeline. Pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode obnove postojećih graditeljskih struktura i izgradnja novih, uz očuvanje ambijentalnih karakteristika, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline.

 

Povijesno urbana cjelina Grad Zagreb

Povijesno urbana cjelina Grad Zagreb je kulturno dobro, upisano pod registarskim brojem Z-1525 u Listu zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Uvažavajući njezinu veličinu, povijesnu važnost i slojevitost, različitost prostornih, oblikovnih, tipoloških i ambijentalnih obilježja različitog stupnja vrijednosti i očuvanosti, a obzirom na razinu Plana, ova konzervatorska dokumentacija sadrži samo kartografski prikaz s ucrtanim prostornim međama i utvrđenim zonama zaštite. Mjere zaštite Povijesno urbane cjeline Grad Zagreb, sukladno provedenoj valorizaciji i kategorizaciji, utvrđene su za zone zaštite 'A' i 'B' te detaljno određene konzervatorskom podlogom za GUP grada Zagreba.

 

7.3.2.1. Gradska naselja

Zaštita gradskih naselja: dio naselja Podsuseda, dio naselja Cvjetno naselje, dio naselja 'Željeznička kolonija', dio naselja 'Prva hrvatska štedionica' na Trešnjevci te arhitektonski ansambl gradskih vila u Novakovoj ulici i urbanističko-arhitektonska i parkovna cjelina trgova 'Zelena potkova'; podrazumijeva očuvanje njihove autentičnosti i poštivanje izvornih urbanističko-arhitektonskih zamisli, te se moguće intervencije u njima ponajprije odnose na sanaciju i održavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine građevine, poštujući primijenjenu karakterističnu tehnologiju i građevinske materijale.

Zaštićena gradska naselja su očuvanja vrijedne prepoznatljive prostorne urbanističko-arhitektonske cjeline, za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrđene zone zaštite 'A' i 'B'.

 

Zona zaštite 'A' - područje iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture

Zona zaštite 'A' valorizacijom je utvrđena za gradska naselja ili njihove dijelove izraženih urbanističko-arhitektonskih, kulturno-povijesnih, pejzažnih ili ambijentalnih vrijednosti, naglašenog značenja za užu i širu sliku grada, s očuvanom graditeljskom strukturom visoke spomeničke vrijednosti.

Na području zone zaštite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zaštita povijesne urbane strukture, prostornih i pejzažnih obilježja te pojedinačnih građevina.

 

Zona zaštite 'B' - područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

Zona zaštite 'B' valorizacijom je utvrđena za gradska naselja ili njihove dijelove s vrijednom prostornom i pretežno očuvanom kvalitetnom graditeljskom strukturom.

Na području zone zaštite 'B' primjenjuje se konzervatorska zaštita očuvanih elemenata povijesne urbane strukture i pejzažnih vrijednosti te očuvanih pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina.

Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar područja zaštićenih gradskih naselja razlikuju se i primjenjuju ovisno o utvrđenoj zoni zaštite, povijesnoj matrici naselja, urbanističko-arhitektonskim i graditeljskim specifičnostima, te karakterističnoj tipologiji izgradnje.

Mjere zaštite:

-    sanacija i održavanje očuvane povijesne urbane matrice i parcelacije, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih poteza i građevina, u cilju kvalitetne spomeničke prezentacije;

-    očuvanje izvornosti i autentičnosti prostora formiranjem cezura oko najvrjednijih dijelova naselja uz odvajanje novih zona za građenje i sprečavanje njihovog pretvaranje u amorfnu preizgrađenost gradskog prostora;

-    sanacija i održavanje svake građevine očuvanih izvornih graditeljskih obilježja;

-    održavanje i uređivanje neizgrađenih površina i urbane opreme naselja vodeći računa o zatečenim vrijednostima i obilježjima prostora, kao što su zelenilo i hortikulturna rješenja, oblikovanje i opremanje parkovnih površina, urbana oprema;

-    održavanje i uređivanje predvrtova s karakterističnim ogradama i slično;

-    sprječavanje neprimjerenih dogradnji i/ili adaptacija građevina kojima se bitno mijenja njihova izvorna arhitektonska zamisao, gabariti, oblikovanje i stilske značajke;

-    očuvanje izvorne i karakteristične tipologije krovova, koji značajno utječu na sliku naselja i vizure unutar i izvan njega;

-    nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje;

-    postojeću izgradnju unutar bloka ili parcele bez spomeničkih svojstava moguće je zadržati, uz uklanjanje neprimjerenih elemenata i sadržaja te njenim usklađivanjem sa spomeničkim i ambijentalnim vrijednostima mikrolokacije;

-    za nove izgradnje, kao i za uređivanje gradskih trgova, preporuča se provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja;

-    u zoni zaštite 'A' iznimno je moguća interpolacija i gradnja zamjenskih građevina uz prethodnu detaljnu konzervatorsku i prostornu valorizaciju mikrolokacije i usklađivanje s postojećim spomeničkim i ambijentalnim vrijednostima;

-    u zoni zaštite 'B' u slučaju nove izgradnje, zamjenske izgradnje kao i rekonstrukcije pojedinačnih građevina, svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru moraju se podrediti ograničenjima i obavezama koje proizlaze iz izvornih urbanističkih i arhitektonskih specifičnosti svakog pojedinog naselja (oblik i veličina građevinske parcele, namjena, veličina i oblikovanje građevine, materijali, uređenje parcele i smještaj građevine na parceli, način priključenja parcele i građevine na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu);

-    za sve zahvate unutar granica zaštićenih gradskih naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Za zaštićena gradska naselja potrebno je izraditi provedbene dokumente prostornog uređenja, koji će sadržavati konzervatorsku podlogu s detaljnim mjerama zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

 

7.3.2.2. Seoska naselja

Zaštita seoskih naselja: dio naselja Čučerje, dio naselja Gornje Vrapče, povijesna jezgra seoskog naselja Resnik, povijesna jezgra seoskog naselja Cerje, povijesna jezgra seoskog naselje Demerje, povijesna jezgra seoskog naselja Glavničica; povijesna jezgra naselja Kašina; povijesna jezgra seoskog naselja Moravče; povijesna jezgra seoskog naselja Šašinovec i kulturno - povijesna cjelina naselja Vugrovec; podrazumijeva očuvanje njihove autentičnosti i povijesne matrice naselja, prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja. Moguće intervencije u njima ponajprije se odnose na sanaciju i održavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine građevine, poštujući tradicijski način gradnje i građevinske materijale.

Zaštićena seoska naselja su očuvanja vrijedne prepoznatljive prostorne i ambijentalno-graditeljske cjeline, za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrđene zone zaštite 'A', 'B' i 'C'.

 

Zona zaštite 'A' - područje iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture

Zona zaštite 'A' valorizacijom je utvrđena za seoska naselja ili njihove dijelove izraženih kulturno-povijesnih, graditeljskih, pejzažnih i ambijentalnih vrijednosti, s očuvanom graditeljskom strukturom visoke spomeničke vrijednosti, koji ukazuje na povijesni kontinuitet življenja na tom prostoru.

Na području zone zaštite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zaštita povijesne matrice naselja, prostornih i pejzažnih obilježja te pojedinačnih građevina;

 

Zona zaštite 'B' - područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

Zona zaštite 'B' valorizacijom je utvrđena za seoska naselja ili njihove dijelove s vrijednom prostornom i pretežno očuvanom kvalitetnom graditeljskom strukturom.

Na području zone zaštite 'B' primjenjuje se konzervatorska zaštita očuvanih elemenata povijesne urbane strukture i pejzažnih vrijednosti te očuvanih pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina.

 

Zona zaštite 'C' - područje sačuvanih pojedinačnih elementa povijesne strukture

Zona zaštite 'C' valorizacijom je utvrđena za seoska naselja ili njihove dijelove s pojedinim sačuvanim elementima osnovne povijesne i graditeljske strukture naselja, njegove matrice, mjerila, tipologije i/ili ambijentalnih karakteristika.

Na području zone zaštite 'C' primjenjuje se konzervatorska zaštita pojedinih sačuvanih elemenata osnovne povijesne strukture seoskih naselja, prvenstveno radi zaštite prirodnih i kulturno povijesnih vrijednosti, očuvanje kompozicijskih vrijednosti naselja, zaštita vizura, panorama i obrisa te drugih vrijednosti krajolika uz očuvanje karaktera gradnje i pojedinačnih očuvanih građevina.

Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar područja zaštićenih seoskih naselja razlikuju se i primjenjuju ovisno o utvrđenoj zoni zaštite, ambijentalnim i pejzažnim specifičnostima, povijesnoj matrici naselja te karakterističnoj tipologiji izgradnje.

Mjere zaštite:

-    zaštita slike naselja, njegove povijesne matrice i karakterističnog mjerila;

-    zaštita reljefa i specifičnih osobina pripadajućeg krajobraza;

-    očuvanje autohtonih elemenata pejzaža - šuma, livada, oranica, voćnjaka;

-    afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih biljnih vrsta;

-    zaštita i sanacija vodotoka i njihovih karakterističnih krajobraznih obilježja u sastavu seoskog naselja ili njegovoj blizini, kao i sprečavanje zagađivanja i degradacije njihovog prirodnog toka;

-    održavanje karakteristične povijesne matrice i organizacije prostora naselja;

-    očuvanje oblika, trase i dimenzije komunikacija i ostalih javnih površina naselja;

-    očuvanje prostornih detalja, visokog i niskog zelenila, ograda, mostića, prilaza okućnicama odnosno parcelama, zdenaca, bunara, raspela i drugih elementa opreme vanjskih prostora;

-    njegovanje tipične organizacije parcela sa stambenim i poljoprivrednim građevinama;

-    čuvanje preostalih etnoloških građevina i gospodarskih sklopova, što podrazumijeva njihovu sanaciju, restituciju i eventualno rekonstrukciju prema propozicijama nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

-    pojedinačne etnološke građevine koje su smještene unutar seoskih naselja potrebno je obnavljati i zadržati 'in situ';

-    zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva dijelova naselja, zemljišta, vodotoka, šuma, livadnih površina, od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja;

-    sprečavanje unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog načina oblikovanja, građenja i materijala;

-    zadržavanje visine izgradnje u granicama postojećeg mjerila naselja, s uporabom uglavnom kosog krova, oblikovno usklađenog s karakterističnim postojećim krovovima naselja;

-    u zoni zaštite 'A' iznimno je moguća interpolacija i gradnja zamjenskih građevina uz prethodnu detaljnu konzervatorsku i prostornu valorizaciju mikrolokacije i usklađivanje s postojećim spomeničkim i ambijentalnim vrijednostima;

-    u zoni zaštite 'B' u slučaju nove izgradnje, zamjenske izgradnje kao i rekonstrukcije pojedinačnih građevina svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru moraju se podrediti ograničenjima i obavezama koje proizlaze iz izvornih urbanističkih i arhitektonskih specifičnosti svakog pojedinog naselja (oblik i veličina građevinske parcele, namjena, veličina i oblikovanje građevine, materijali, uređenje parcele i smještaj građevine na parceli, način priključenja parcele i građevine na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu);

-    ograničavanje širenja naselja i zadržavanje zelenih prirodnih cezura među naseljima kako bi se zadržala njihova samosvojnost i povijesni identitet;

-    za sve zahvate unutar granica zaštićenih seoskih naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Za zaštićena seoska naselja potrebno je izraditi provedbene dokumente prostornog uređenja, koji će sadržavati konzervatorsku podlogu s detaljnim mjerama zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

 

7.3.3. Povijesni sklop i građevina

Ovim planom obuhvaćeni su zaštićeni povijesni sklopovi i građevine - graditeljski sklopovi, civilne građevine i sakralne građevine na prostoru Grada Zagreba.

U postupku zaštite povijesnih sklopova i građevina provedena je valorizacija po principu očuvanosti i vrijednosti kulturno-povijesnih i arhitektonsko-graditeljskih značajki.

Mjere zaštite graditeljskih sklopova unutar obuhvata Plana, kao sastavni dio ove Konzervatorske podloge, prate kartografski prikazi s ucrtanim prostornim međama kulturnog dobra.

 

7.3.3.1. Graditeljski sklop

Zaštićeni graditeljski sklopovi su očuvanja vrijedni graditeljski i urbanističko-arhitektonski kompleksi različitih namjena (stambena, proizvodno/gospodarska, industrijska, javna, sakralna i sl.) koji svojom visokom očuvanošću i arhitektonskom, pejzažnom vrijednošću predstavljaju najvažnije prostorne akcente na području Grada Zagreba.

Zaštita graditeljskog sklopa podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu njegove povijesne i graditeljske strukture, prostornih i pejzažnih specifičnosti te pripadajućih pojedinačnih građevina.

Za zaštićene graditeljske sklopove, u postupku izrade rješenja o zaštiti, izrađena je konzervatorska dokumentacija s detaljnim mjerama njegove zaštite i očuvanja.

Mjere zaštite za zaštićene graditeljske sklopove razlikuju se i primjenjuju ovisno o njihovim urbanističko-arhitektonskim, graditeljskim i ambijentalnim specifičnostima.

 

Mjere zaštite:

-    sanacija i održavanje cjelovite povijesne i graditeljske strukture u cilju očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije graditeljskog sklopa;

-    sanacija i održavanje pojedinačnih i formativnih građevina sklopa s očuvanim izvornim graditeljskim obilježjima;

-    obavezna je valorizacija i izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije s propozicijama zaštite i očuvanja te dopuštenim i mogućim intervencijama unutar definiranih prostornih međa sklopa;

-    gradnja i uređenje unutar sklopa mogući su prema detaljnim konzervatorskim i urbanističkim propozicijama nadležnih tijela, osim za sklopove za koje je obvezna izrada detaljne urbanističke dokumentacije na temelju konzervatorske podloge s propozicijama zaštite i očuvanja građevina te mogućih intervencija;

-    do donošenja detaljnijeg plana na područjima označenih graditeljskih sklopova mogući su samo zahvati s ciljem održavanja postojeće graditeljske strukture, uz mogućnost uklanjanja isključivo pojedinih građevina ili njihovih dijelova neprimjerenih elemenata i sadržaja, u cilju usklađivanja sa spomeničkim i ambijentalnim vrijednostima sklopa;

-    nije dopušteno uklanjanje građevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara;

-    za gradnju unutar prostorne međe zaštićenog sklopa preporuča se provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja;

-    za sve zahvate unutar granica zaštićenih graditeljskih sklopova potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

 

7.3.3.2. Civilna građevina

Zaštićene civilne građevine su očuvanja vrijedne pojedinačne građevine koje posjeduju određeni kulturno-povijesni značaj i/ili visoke arhitektonsko-graditeljske kvalitete, različitih graditeljskih i tipoloških značajki te stupnja očuvanosti izvornih obilježja. Uz stambene građevine to su i građevine javne namjene te građevine specifičnih funkcija i sadržaja: dvorci, ljetnikovci, kurije, stare škole, župni dvorovi, planinarski domovi i sl.

Zaštita civilne građevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu svih očuvanih izvornih obilježja u vanjštini i unutrašnjosti građevine, mjerila, oblikovanja, graditeljskih i konstruktivnih elemenata, posebno pročelja, krovišta, stubišta, te osnovnog konstruktivnog sustava, kao i očuvanih vrijednih izvornih elementa oblikovanja i opreme u interijeru te izvorne namjene. Također, zaštita obuhvaća i pripadajuće parcele, odnosno posjed s kojima čini izvornu kvalitetnu cjelinu.

 

Mjere zaštite:

-    očuvanje i sanacija civilne građevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i tipološkim karakteristikama i izvornoj namjeni; zajedno s pripadajućom parcelom ili posjedom s kojima čini cjelinu, a sve u cilju očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije;

-    nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja civilne građevine,

-    preuzimanje i provođenje zakonske obveze vlasnika, odnosno korisnika, da se brine o kulturnom dobru;

-    svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karakteristika civilne građevine te pripadajuće parcele ili posjeda, u pravilu uz očuvanje izvorne namjene, a eventualna nova namjena mora se prilagoditi očuvanoj građevnoj strukturi;

-    nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji ili prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru građevine, odnosno karakteru šireg okoliša;

-    nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru građevine;

-    nije dopušteno uklanjanje građevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara;

-    za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

 

7.3.3.3. Sakralna građevina

Zaštićene sakralne građevine su očuvanja vrijedne pojedinačne sakralne građevine koje spadaju među najstarije i najvrjednije kulturno-povijesne i arhitektonsko-graditeljske spomenike na zagrebačkom prostoru. Župne crkve najstarijih zagrebačkih župa, očuvane crkve, kapele i poklonci na užem i širem području grada, nezaobilazni su dio povijesnog kontinuiteta naseljenih prostora, ujedno i prepoznatljivi orijentiri i akcenti u prostoru.

Zaštita sakralnih građevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu svih očuvanih izvornih obilježja u vanjštini i unutrašnjosti građevine, mjerila, oblikovanja, graditeljskih i konstruktivnih elemenata, kao i vrijednih izvornih elementa oblikovanja i opreme u interijeru te očuvanih sakralnih inventara. Također, zaštita obuhvaća i pripadajuće neposredno okruženje koje, svojom funkcijom, povijesno-kulturološkim značajkama i ambijentalnim vrijednostima, čini sa sakralnom građevinom nedjeljivu cjelinu.

 

Mjere zaštite:

-    očuvanje i sanacija sakralne građevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i tipološkim karakteristikama; zajedno s pripadajućom parcelom ili parcelama s kojima čini cjelinu, a sve u cilju očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije;

-    nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja sakralne građevine,

-    preuzimanje i provođenje zakonske obveze vlasnika odnosno korisnika da se brine o kulturnom dobru;

-    svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karakteristika sakralne građevine te pripadajuće parcele ili posjeda, uz očuvanje izvorne namjene;

-    nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, dogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji ili prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru građevine, odnosno karakteru šireg okoliša;

-    nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru građevine;

-    nije dopušteno uklanjanje građevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara;

-    za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

 

7.3.4. Memorijalna baština

Ovim planom obuhvaćeno je memorijalno (povijesno) područje kao podvrsta zaštićene memorijalne baština na prostoru Grada Zagreba.

U postupku zaštite provedena je valorizacija memorijalnih, kulturno-povijesnih i arhitektonsko-graditeljskih značajki memorijalne baštine.

Mjere zaštite memorijalne baštine unutar obuhvata Plana, kao sastavni dio ove Konzervatorske podloge, prate kartografski prikazi s ucrtanim prostornim međama kulturnog dobra.

 

7.3.4.1. Memorijalno (povijesno) područje

Groblja, kao memorijalna (povijesna) područja, višestoljetni su sastavni dio prostorne organizacije povijesnih seoskih i gradskih naselja i nalaze se unutar zaštićenih središta naselja.

Također, memorijalna (povijesna) područja su i autentična područja povijesnog događaja, visokih memorijalnih i povijesnih vrijednosti.

Na području Plana zaštićeno je mjesto povijesnih događaja - kompleks šume Dotrščina.

Zaštita memorijalnog (povijesno) područja podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu povijesnih i memorijalnih obilježja, pejzažnih i ambijentalnih vrijednosti, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja te strukture.

 

Mjere zaštite:

-    očuvanje povijesne matrice memorijalnog (povijesnog) područja i svih njegovih dijelova u cilju kvalitetne spomeničke prezentacije;

-    očuvanje pejzažnih i ambijentalnih karakteristika memorijalnog (povijesnog) područja;

-    očuvanje pojedinačnih izvornih elemenata koji su sastavni dio memorijalnog (povijesnog) područja;

-    svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih obilježja memorijalnog (povijesnog) područja, uz očuvanje izvorne namjene;

-    nisu dopuštene intervencije na prostoru memorijalnog (povijesnog) područja ili u njegovoj neposrednoj blizini koje mogu ugroziti njegov spomenički karakter;

-    nije dopuštena primjena elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru memorijalnog (povijesnog) područja;

-    za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

 

7.3.4.2. Spomen (memorijalni) objekt

Sukladno razini Plana ovom Konzervatorskom podlogom nisu obuhvaćeni spomen (memorijalni) objekti. Spomen (memorijalni) objekti obrađeni su konzervatorskom dokumentacijom Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.

 

7.3.5. Etnološka baština

Ovim planom obuhvaćena je zaštićena etnološka baština - etnološko područje i etnološka građevina.

U postupku zaštite etnološke baštine provedena je valorizacija po principu očuvanosti i vrijednosti tradicijske prostorne i graditeljske strukture, te je za etnološka područja provedeno zoniranje kulturnih dobara na zone zaštite 'A', 'B' i/ili 'C'.

Mjere zaštite etnoloških područja unutar obuhvata Plana, kao sastavni dio ove Konzervatorske podloge, prate kartografski prikazi s ucrtanim prostornim međama kulturnog dobra i utvrđenim zonama zaštite 'A', 'B' i/ili 'C'.

 

7.3.5.1. Etnološko područje

Zaštita etnoloških područja podrazumijeva očuvanje njihove autentičnosti, očuvane povijesne matrice, prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, tradicijske građevne strukture i karakteristične slike područja. Moguće intervencije u njima ponajprije se odnose na sanaciju i održavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine etnološke građevine, poštujući tradicijski način gradnje i građevinske materijale.

Zaštićena etnološka područja su očuvanja vrijedne prepoznatljive prostorne i ambijentalno-graditeljske cjeline za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrđene zone zaštite 'A', 'B' i 'C".

 

Zona zaštite 'A' - područje iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture

Zona zaštite 'A'valorizacijom je utvrđena za etnološka područja iznimno izraženih kulturno-povijesnih, graditeljskih, pejzažnih i ambijentalnih vrijednosti, s očuvanom tradicijskom graditeljskom arhitekturom visoke spomeničke vrijednosti, koji ukazuje na povijesni kontinuitet življenja na tom prostoru i njegovanje tradicijskog načina života i gospodarenja.

Na području zone zaštite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zaštita povijesne matrice područja, prostornih i pejzažnih obilježja te pojedinačnih etnoloških građevina.

 

Zona zaštite 'B' - područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

Zona zaštite 'B' valorizacijom je utvrđena za etnološka područja ili njihove dijelove s vrijednom prostornom i pretežno očuvanom kvalitetnom tradicijskom graditeljskom strukturom.

Na području zone zaštite 'B' primjenjuje se konzervatorska zaštita očuvanih elemenata povijesne matrice područja i pejzažnih vrijednosti te očuvanih pojedinih skupina i pojedinačnih etnoloških građevina.

 

Zona zaštite 'C' - područje sačuvanih pojedinačnih elementa povijesne strukture

Zona zaštite 'C' valorizacijom je utvrđena za etnološka područja ili njihove dijelove s pojedinim sačuvanim elementima povijesne matrice, mjerila, tipologije i/ili ambijentalnih karakteristika, te se njome osigurava kvalitetna prezentacija vrijednosti zona zaštite 'A' i 'B'.

Na području zone zaštite 'C' primjenjuje se konzervatorska zaštita pojedinih sačuvanih elemenata osnovne povijesne strukture etnološkog područja, prvenstveno radi zaštite prirodnih i kulturno povijesnih vrijednosti, očuvanje kompozicijskih vrijednosti naselja, zaštita vizura, panorama i obrisa te drugih vrijednosti krajolika uz očuvanje karaktera gradnje i pojedinačnih očuvanih građevina, u svrhu osiguranja kvalitetne prezentacije vrijednosti zona zaštite 'A' i 'B'.

Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar zaštićenih etnoloških područja razlikuju se i primjenjuju ovisno o ambijentalnim i pejzažnim specifičnostima, njegovoj povijesnoj matrici te karakterističnoj tradicijskoj tipologiji izgradnje.

 

Mjere zaštite:

-    očuvanje povijesne slike, gabarita i obrisa etnološkog područja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda-vizura;

-    zaštita povijesne matrice, parcelacije i karakterističnog mjerila gradnje;

-    zaštita reljefa i specifičnih osobina pripadajućeg krajobraza;

-    očuvanje autohtonih elemenata pejzaža - vinograda, voćnjaka, oranica, livada, šuma;

-    afirmiranje sadnje i njegovanje autohtonih biljnih vrsta;

-    zaštita i sanacija vodotoka i njihovih karakterističnih krajobraznih obilježja u sastavu etnološkog područja ili njegovoj blizini, kao i sprečavanje zagađivanja i degradacije njihovog prirodnog toka;

-    očuvanje povijesnih oblika, trasa i dimenzija komunikacija (stare ceste, pješačke staze, putovi obilježeni raspelima i pokloncima);

-    očuvanje prostornih detalja, visokog i niskog zelenila, ograda, mostića, prilaza okućnicama odnosno parcelama, zdenaca, bunara, raspela i drugih elementa opreme vanjskih prostora;

-    zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva dijelova zemljišta, vodotoka, šuma, livadnih površina od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja;

-    očuvanje tipične organizacije parcela sa stambenim i gospodarskim građevinama, odnosno očuvanje pojedinačnih okućnica etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti;

-    pojedinačne etnološke građevine koje su smještene unutar etnoloških područja potrebno je obnavljati i zadržati 'in situ';

-    očuvanje i obnova zatečene tradicijske drvene izgradnje što podrazumijeva njezino održavanje, sanaciju i eventualno rekonstrukciju pojedinačnih građevina prema propozicijama nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

-    njegovanje tradicijskog načina oblikovanja, građenja i materijala te sprečavanje unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata;

-    zadržavanje visine izgradnje u granicama postojećeg mjerila, s uporabom uglavnom kosog krova, oblikovno usklađenog s karakterističnim postojećim krovovima naselja;

-    ograničavanje širenja etnološkog područja i zadržavanje zelenih prirodnih cezura prema okolnom prostoru kako bi se zadržala njegova samosvojnost i povijesni identitet;

-    za sve zahvate unutar granica zaštićenih etnoloških područja potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Za zaštićena etnološka područja potrebno je izraditi provedbene dokumente prostornog uređenja, koji će sadržavati detaljniju konzervatorsku dokumentaciju s posebnim uvjetima zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

 

7.3.5.2. Etnološka građevina

Zaštićene etnološke građevine su očuvanja vrijedne pojedinačne građevine koje posjeduju specifičnu tradicijsku graditeljsko-tipološku kvalitetu i određeni kulturno-povijesni značaj. Uz stambene građevine i komore to su i gospodarske građevine različitih namjena: kuharne s krušnim pećima, koševi za kukuruz, štale, sjenici, svinjci, klijeti i mlinovi-vodenice.

Zaštita etnološke građevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu svih očuvanih izvornih obilježja u vanjštini i unutrašnjosti građevine, mjerila, oblikovanja, graditeljskih i konstruktivnih elemenata kao i očuvanih vrijednih izvornih elementa oblikovanja i opreme u interijeru te izvorne namjene. Također, zaštita obuhvaća i pripadajuće parcele, odnosno okućnicu, s kojima čini izvornu kvalitetnu cjelinu.

 

Mjere zaštite:

-    očuvanje i sanacija etnološke građevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i tipološkim karakteristikama i izvornoj namjeni; zajedno s pripadajućom parcelom ili okućnicom s kojima čini kvalitetnu cjelinu, a sve u cilju očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije;

-    nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja etnološke građevine,

-    preuzimanje i provođenje zakonske obveze vlasnika, odnosno korisnika, da se brine o kulturnom dobru;

-    svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karakteristika etnološke građevine, te pripadajuće parcele ili okućnice, u pravilu uz očuvanje izvorne namjene, a eventualna nova namjena mora se prilagoditi očuvanoj građevnoj strukturi;

-    njegovanje tradicijskog načina oblikovanja, građenja i materijala;

-    nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji ili prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru građevine, odnosno karakteru šireg okoliša;

-    nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru građevine;

-    iznimno je moguće kvalitetnije primjere etnoloških građevina koje su smještene u naseljima koja su izgubila svoja izvorna tradicijska obilježja, preseliti na neku drugu lokaciju;

-    nije dopušteno uklanjanje građevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara;

-    za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara."

 

Članak 11.

 

U članku 13. u točki 8. stavak 1. mijenja se i glasi:

"Lokacija centra za gospodarenje otpadom i postrojenja za termičku obradu otpada, lokacija postojećeg odlagališta Prudinec, kao i lokacije u istraživanju za potrebe uspostave cjelovitog sustava za gospodarenje otpadom Grada Zagreba, prikazane su na kartografskom prikazu 2.B. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, Vodnogospodarski sustav, Obrada, skladištenje i odlaganje otpada - izmjene i dopune 2014. u mjerilu 1:25.000 i na kartogramu Postupanje s otpadom - izmjene i dopune 2014."

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Na lokaciji centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba na Resniku i u istočnom produžetku te lokacije (do granica obuhvata ovog plana), omogućuje se, osim postrojenja za termičku obradu otpada, i gradnja ostalih sadržaja centra za gospodarenje otpadom sukladno posebnim propisima o otpadu i Planu gospodarenja otpadom."

U točki 8.1. podtočki (2.) stavku 2. riječi: "ili primarna" zamjenjuju se slovom "i".

U stavku 3., na početku zagrade dodaje se riječ: "npr.", riječ: "PET" zamjenjuje se riječju: "plastika", iza riječi: "otpad" dodaju se riječi: " i drugo", a riječi: "gustoćom 500 stanovnika po spremniku za jednu vrstu otpada" zamjenjuju se riječima: "ovisno o lokalnim uvjetima".

U stavku 4. riječ: "biootpada" zamjenjuje se riječju: "biorazgradivog otpada".

U stavku 6. riječ: "primarne" briše se, a riječi: "športske" zamjenjuju se riječju: "sportske".

U stavku 7. riječi: "ili sekundarna reciklaža" brišu se, a u alineji 2., riječi: "ili spaljivanje" zamjenjuju se riječima: "koja podrazumijeva proizvodnju električne i toplinske energije".

U podtočki (3.) riječi: "predviđeno je na najprihvatljiviji način za okoliš na novi sanitarni deponij u okviru Centra za gospodarenje otpadom." zamjenjuju se riječima: "riješit će se u skladu s Planom gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu."

Podtočka (4.) briše se.

U točki 8.2. stavku 1., riječ: "formiranje" zamjenjuje se riječju: " progušćenje", riječi: "u najvećem dijelu odložiti ili spaliti" zamjenjuju se riječima: "obraditi postupcima određenima posebnim propisima," a riječi: "na sanitarnu deponiju" brišu se.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2., koji glasi:

"Ako nije moguće osigurati postavljanje spremnika unutar građevina ili na vlasničkoj parceli, spremnici se mogu postaviti na javnim površinama pod uvjetima koji će osigurati propisani način korištenja i usklađenost s lokalnim uvjetima."

U točki 8.3. u podtočki (1.) stavak 1. mijenja se i glasi:

"Odlaganje otpada na sanacijom pripremljenu površinu odlagališta Prudinec predviđeno je najdulje do 31. prosinca 2015. godine. Do otvaranja novog Centra za gospodarenje otpadom komunalni i inertni otpad će se odlagati na uređenom dijelu odlagališta Prudinec, na način koji će omogućiti uređivanje ove površine u skladu s namjenom određenom GUP-om grada Zagreba, odnosno drugim prostornim planom užeg područja."

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2., koji glasi:

"Do zatvaranja odlagališta na ovoj lokaciji je moguće i provoditi sortiranje i predobradu komunalnog otpada, glomaznog otpada, građevnog otpada, sortiranje odvojeno prikupljenih komponenti otpada te biološku obradu otpada u postojećoj kompostani."

Ispred dosadašnjeg stavka 2. podtočke (1.) dodaje se oznaka podtočke (2.) koja postaje nova podtočka (2.).

U stavku 1. iza riječi "te" dodaju se riječi "sanacija i".

Dosadašnji stavci 3. do 6. podtočke (1.), postaju stavci 2. do 5. podtočke (2.).

U stavku 2. riječi: ", s rekreativnim sadržajima, a bez građevina i sadržaja za trajni boravak ljudi." zamjenjuju se riječima: "s mjerama zaštite koje će se utvrditi posebnim propisima."

Stavci 3. i 4. brišu se.

Dosadašnji stavak 5., koji postaje stavak 3., mijenja se i glasi:

"Za uređenje šireg prostora odlagališta Prudinec izradit će se posebna studija s obzirom na složenost lokacije."

U točki 8.4. stavak 1. mijenja se i glasi:

"Za potrebe uspostave cjelovitog sustava za gospodarenje otpadom Grada Zagreba predlažu se i omogućuje se istraživanje sljedećih lokacija:

(1.) Kao lokacija za reciklažu i odlaganje neopasnog građevnog otpada i zemljanog iskopa u funkciji sanacije klizišta Kostanjek istražuje se lokacija unutar šireg područja nekadašnje tvornice cementa u Podsusedu, sukladno posebnom projektu.

(2.) Lokacija Resnik - Ostrovci, sjeverno od Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba, istražuje se za potrebe reciklaže i odlaganja zemljanog iskopa i neopasnog građevnog otpada.

(3.) Istražuje se nastavak biološke obrade biorazgradivog otpada u kompostani na lokaciji u Markuševcu.

(4.) Istražuje se lokacija Obreščica za potrebe smještaja kompostane.

(5.) Istražuje se lokacija Savica - Šanci uz postojeću TE-TO - kao rezervna lokacija u istraživanju za postrojenje za termičku obradu otpada."

 

Članak 12.

 

U članku 14. podtočki (1.) u alineji 2., riječi: "planiranu vrstu vode utvrđene kategorije" zamjenjuju se riječima: "stanje prihvatljivo za okoliš".

U alineji 6., riječ:i "propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama" zamjenjuju se riječima: "sukladno posebnim propisima".

Alineja 9. mijenja se i glasi:

"- sanacija postojećih, te kontrolirano odlaganje i zbrinjavanje otpada u sklopu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, a prema posebnim propisima;".

 

Članak 13.

 

U članku 15. točki 10.1., riječi: "dokumenata prostornog uređenja" zamjenjuju se riječima: "prostornih planova".

U točki 10.1.1. stavak 1. mijenja se i glasi:

"Za područje parka prirode Medvednica donesen je Prostorni plan područja posebnih obilježja Park prirode Medvednica.

Prostorni planovi područja posebnih obilježja donijet će se i za slijedeće prirodne cjeline i resurse:

- Vukomeričke gorice,

- priobalje rijeke Save (krajobraz uz Savu-Savski park),

- park Maksimir."

U stavku 2. iza riječi: "izmjene i dopune" brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom: "2014."

U točki 10.1.2. stavku 2. iza riječi: "izmjene i dopune" brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom: "2014."

Naslov točke 10.1.3. mijenja se i glasi: "Urbanistički planovi uređenja".

U stavku 1. riječi: "detaljniji planovi" zamjenjuju se riječima: "urbanistički planovi", a riječi: "za prostore za koje su uvjeti i rokovi utvrđeni programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, te" brišu se.

U alineji 6., riječ: "športsko" zamjenjuje se riječju: "sportsko".

U stavku 2. riječ: "detaljnijih" briše se, a iza riječi: "izmjene i dopune" brojka: "2008." zamjenjuje se brojkom: "2014.".

Stavak 3. briše se.

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 3., riječ: "planova" briše se.

U točki 10.2. riječi: " programom mjera za unapređenje stanja u prostoru i programom zaštite okoliša" brišu se.

U točki 10.2.1. stavku 1., iza riječi: "prirode" dodaju se riječi: "i drugim propisima.".

U stavku 2. iza riječi: "Medvednica" riječi: "izradit će se prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica" zamjenjuju se riječima: "donesen je Prostorni plan posebnih područja Park prirode Medvednica."

Stavak 4. briše se.

U točki 10.2.2. stavak 2. mijenja se i glasi:

"Kulturna dobra s pripadajućim prostornim međama i utvrđenim detaljnim mjerama zaštite posebno vrijednih povijesnih graditeljskih cjelina, povijesnih sklopova i građevina, etnološke, arheološke i memorijalne baštine, a koja se nalaze unutar granica područja GUP-a Grada Zagreba i GUP-a Sesveta detaljnije su obrađena konzervatorskom dokumentacijom izrađenom za te planove."

U točki 10.2.4. podtočka (7.) briše se.

Dosadašnje podtočke (8.) do (12.) postaju podtočke (7.) do (11.).

U podtočki (7.) riječi: "Konzervatorskom podlogom - Knjiga 1. Nepokretna kulturna dobra" zamjenjuju se riječima: "Konzervatorskom podlogom: Nepokretna kulturna dobra i zaštićena prirodna područja s mjerama zaštite - revizija, (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, svibanj 2012.)".

U podtočki (11.) stavku 2. alineji 5., riječ: "šport" zamjenjuje se riječju: "sport".

Podtočka (13.) briše se.

Dosadašnja podtočka (14.) postaje podtočka (12.).

U točki 10.4.1. u stavku 1. riječi: "može se odobriti i prenamjena i funkcionalna preinaka postojećih stambenih i stambeno-poslovnih građevina u postojećem gabaritu." zamjenjuju se riječima: "odnosno UPU-a moguća je rekonstrukcija postojeće građevine, zamjenska gradnja, promjena namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl. sukladno zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja."

Stavak 2. iste točke briše se.

U točki 10.5. u stavku 2., riječi: "rješenja o uvjetima građenja" zamjenjuju se riječima: "drugih akata za provedbu prostornih planova.".

 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 14.

 

Prostorni plan Grada Zagreba - (Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba - Službeni glasnik Grada Zagreba 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09 i 8/09) primjenjivat će se u postupcima izdavanja upravnih akata pokrenutih prije stupanja na snagu ove odluke.

 

Članak 15.

 

Pri prijenosu granica iz kartografskih prikaza Prostornoga plana u mjerilu 1:25.000 na podloge u većim mjerilima, osim onih elemenata Plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000, dopuštena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge.

 

Članak 16.

 

Detaljno određivanje položaja vodnih građevina i vodnog dobra (obala stajaćih i tekućih voda, trase potoka), odredit će se na način propisan podzakonskim aktima donesenim u skladu sa Zakonom o vodama, prostornim planovima užih područja i drugim aktima za provedbu prostornih planova.

Detaljno određivanje položaja i razgraničenje prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora što su određeni u Prostornom planu, odredit će se prostornim planovima užih područja i drugim aktima za provedbu prostornih planova, ovisno o lokalnim uvjetima.

 

Članak 17.

 

Za građevine javne namjene, značajne za pojedina naselja, za parkove, park-šume i groblja, izradit će se idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje kao sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole.

 

Članak 18.

 

Prostorni planovi užih područja čija je obveza donošenja za pojedina područja utvrđena ovom odlukom, donijet će se u skladu s odredbama ove odluke.

Prostorni planovi užih područja čija će obveza donošenja biti utvrđena GUP-om grada Zagreba i GUP-om Sesveta, donijet će se u skladu s programskim smjernicama utvrđenim tim planovima.

Do donošenja planova iz članka 15., točke 10.1.3., moguća je rekonstrukcija postojeće građevine, zamjenska gradnja, promjena namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl., sukladno zakonima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja.

 

Članak 19.

 

Odredbe prostornih planova koje nisu u skladu s ovom odlukom, prestaju vrijediti njezinim stupanjem na snagu, te će se primijeniti odredbe ove odluke.

 

Članak 20.

 

Izmjene i dopune Prostornog plana Grada Zagreba izrađene su u 6 (šest) izvornika ovjerenih pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba.

Izvornici Izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Zagreba čuvaju se u dokumentaciji prostora.

 

Članak 21.

 

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

 

KLASA: 021-05/14-01/332

URBROJ: 251-01-05-14-11

Zagreb, 9. listopada 2014.

Predsjednik

Gradske skupštine

Darinko Kosor, v.r.