Na temelju članka 26

Na temelju članka 26. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 20/01 - pročišćeni tekst), Gradska skupština Grada Zagreba, na 23. sjednici, 11. srpnja 2003., donijela je

 

ODLUKU

o donošenju Generalnoga urbanističkog plana Sesveta

 

I. TEMELJNE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Donosi se Generalni urbanistički plan Sesveta (u nastavku teksta: Generalni urbanistički plan), što ga je 2003. izradio Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

 

Članak 2.

 

Generalnim se urbanističkim planom, u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Grada Zagreba, utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena površina s prijedlogom uvjeta i mjera njihova uređenja.

Generalni urbanistički plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša, područja s posebnim i drugim obilježjima, te druge elemente važne za područje Sesveta.

 

POLAZIŠTA I CILJEVI

 

Članak 3.

 

Prostor Sesveta razvijat će se i obnavljati usporedno i u međuzavisnosti s uravnoteženim, ravnomjernim i kvalitativnim razvojem Grada Zagreba, glavnoga grada Republike Hrvatske, uz očuvanje i razvijanje identiteta i individualnosti Sesveta.

Cilj prostornog uređenja Sesveta je urbana obnova i konsolidacija njegova urbanog teritorija, što će se poticati sljedećim planskim mjerama:

-           dopunjavanjem (pogušćivanjem) izgrađenog teritorija;

-           očuvanjem i uređivanjem neizgrađenih prostora;

-           poboljšavanjem urbane mreže i komunikacijskih sustava, posebice javnog prometa, te prometnog povezivanja sa Zagrebom;

-           unapređivanjem sustava urbanog uređenja, gospodarenja prostorom i razvijanjem kvalitetne gospodarske strukture;

-           očuvanjem povijesnih i prirodnih vrijednosti, te sustavnim evidentiranjem i sanacijom ugroženih vrijednosti zaštićene povijesne jezgre i drugih nositelja povijesnog identiteta.

 

Članak 4.

 

Generalni urbanistički plan donosi se za građevinsko područje Sesveta utvrđeno Prostornim planom Grada Zagreba, površine 1.790 ha i za planiranih 60.000 stanovnika.

 

Članak 5.

 

Generalni urbanistički plan sastoji se od:

A             Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom Generalni urbanistički plan Sesveta         

B             Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5.000 i to:

1.             KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA

2.             MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.a           PROMETNA MREŽA

3.b           KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

                Energetski sustav, pošta i telekomunikacije

3.c           KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

                Vodnogospodarski sustav i gospodarenje otpadom

4.a           UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

Urbana pravila

4.b           UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode i nepokretna kulturna dobra

4.c           UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

Područja primjene planskih mjera zaštite

Generalni urbanistički plan iz stavka 1. točaka A i B, ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Elaborat GUP Sesvete - I. Konzervatorska podloga - nepokretna kulturna dobra, II. Evidentirani dijelovi prirode s uvjetima uređenja i korištenja (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, 2001., revizija 2003.) i kartografski prikaz Plan zona ugroženosti, u mjerilu 1:10.000, prilozi su Generalnome urbanističkom planu.

 

Članak 6.

 

Izrazi i pojmovi koji se koriste u smislu ove odluke imaju sljedeće značenje:

1.             Generalni urbanistički plan Sesveta - prostorni plan koji se, u skladu sa zakonom, donosi za građevinsko područje dijela naselja Sesvete (urbani dio) granice kojega su određene Prostornim planom Grada Zagreba;

2.             urbana matrica - mreža javnih prostora, ulica, trgova i drugih površina neophodnih za ostvarivanje drugih namjena u prostoru;

3.             lokalni uvjeti - temeljna su polazišta za izradu detaljnijih prostornih planova i urbanističko-tehničkih uvjeta za zahvat u prostoru, a sadrže elemente stanja i prostornih mogućnosti kao npr.:

-           reljef, voda i zelenilo;

-           posebno vrijedni dijelovi prirodne baštine i kulturno-povijesnih građevina i cjelina;

-           karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

-           ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine građevine;

-           trgovi, ulice i drugi javni prostori;

-           veličina i izgrađenost građevnih čestica, način gradnje, te visina i površina postojećih građevina;

-           opremljenost komunalnom infrastrukturom;

-           komunalna opremljenost;

-           druge posebnosti i vrijednosti.

Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvrđuju lokalni uvjeti je ulični potez ili dio uličnog poteza koji čini prostornu cjelinu ili urbani blok - zona omeđena javnom površinom.

Lokalne uvjete i prostorni obuhvat za koje se oni definiraju određuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša u suradnji s upravnim tijelom nadležnim za prostorno uređenje.

4.            etaža - oznaka bilo kojega kata građevine uključujući i prizemlje (ali ne podrum i potkrovlje); najveća visina etaže za obračun visine građevine, mjereno od poda do poda, iznosi za:

-           stambenu etažu do 3.5 m;

-           poslovnu etažu do 4 m;

-           iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila najveća visina etaža prizemlja iznosi do 4.5 m.

Etaže građevine mogu biti i više od navedenih ukoliko to zahtijeva namjena građevine, ali visina građevine ne može biti viša od najveće visine određene urbanim pravilom, izuzevši vjerske građevine.

5.             visoka građevina - građevina od četiri i više etaža s mogućnošću gradnje podruma;

6.             niska građevina - građevina do tri etaže s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja;

7.             individualna građevina - građevina do dvije etaže s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja; stambene ili pretežito stambene namjene s najviše tri stana i BRP-om do 400 m2;

8.            visoka gradnja - gradnja visokih građevina;

9.            niska gradnja - gradnja niskih građevina;

10.          individualna gradnja - gradnja individualnih građevina;

11.          mješovita gradnja - gradnja niskih i individualnih građevina;

12.          samostojeća građevina - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

13.          poluugrađena građevina - građevina kojoj se jedna strana nalazi na međi građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu česticu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

14.          ugrađena građevina - građevina kojoj se dvije strane nalaze na međama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu česticu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

15.          niz - građevna cjelina od najmanje tri međusobno prislonjene građevine približno jednakih gabarita i oblikovanja, gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja kojih uvjetuje cjelovito rješenje građevne cjeline;

16.          interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu;

17.          zamjenska građevina - građevina gradnji koje prethodi uklanjanje postojeće građevine na građevnoj čestici, gradi se prema urbanim pravilima za gradnju novih građevina, osim ako u urbanim pravilima nije navedeno drugačije;

18.                pomoćna građevina - građevina koja namjenom upotpunjuje individualnu i nisku građevinu (garaže, spremišta i druge pomoćne prostorije što služe za redovnu uporabu građevine), s najviše jednom etažom visine do 3.0 m, uz mogućnost gradnje podruma i krovišta bez nadozida;

19.                nadstrešnica - građevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane kada se postavlja uz glavnu, pomoćnu građevinu, potporni zid ili među susjedne građevne čestice);

20.                paviljon - građevina koja natkriva prostor u funkciji javnog korištenja neizgrađenih površina (Z, Z1, Z2);

21.          postojeća građevina - građevina sagrađena na temelju odobrenja za građenje, odnosno građevina koja ima legalan status na temelju posebnoga materijalnog propisa;

22.          postojeća katastarska čestica - čestica evidentirana katastarskim planom;

23.          građevna čestica - čestica određena za gradnju građevina;

24.          TP - tlocrtna površina građevine - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu;

25.          izgrađenost građevne čestice - odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima;

26.          BRP - bruto razvijena površina - ukupna površina zatvorenih prostora svih etaža svih građevina na građevnoj čestici, uključujući i podrum (i u slučaju kad nije potpuno zatvoren) i površinu potkrovlja svijetle visine više od 2 m;

27.          ki - koeficijent iskoristivosti građevne čestice - odnos ukupne bruto razvijene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice;

28.          h - visina građevine - visinski gabarit građevine određen brojem etaža, podrumom i potkrovljem, na kosom terenu visina se određuje na nepovoljnijoj strani (gdje je visina veća);

29.          podrum - dio građevine što je s najmanje jednom polovicom volumena ukopan u uređen teren;

-           na ravnom terenu kota poda prizemlja može biti udaljena najviše 120 cm od kote uređenog terena;

-           na kosom terenu kota poda prizemlja može biti udaljena najviše 320 cm od kote uređenog terena;

30.         potkrovlje - tavan - dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad stropne konstrukcije posljednje etaže;

-           kod potkrovlja oblikovanog kosim krovom najveći gabarit potkrovlja je određen visinom nadozida do 90 cm, mjereno u ravnini pročelja građevine i nagibom krova do 35o, mjereno u visini nadozida;

-           potkrovlje oblikovano ravnim krovom, krovom blagog nagiba do 10o, bačvastim krovom ili mješovitim krovom može imati površinu do 75% površine karakteristične etaže, uvučeno pretežito s ulične strane;

-           - u potkrovlju se može planirati samo korisni prostor u jednoj razini, uz mogućnost gradnje galerije;

tavan - isključivo ispod kosog krovišta bez nadozida, bez namjene, s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje;

31.          krovna kućica - dio krovne konstrukcije iznad ravnine krovne plohe, ukupna dužina krovnih kućica može biti do jedne trećine dužine pripadajućeg pročelja građevine;

32.          balkoni, lođe, istaci - dijelovi građevine, u višim etažama, konzolno izbačeni izvan građevnog pravca prizemlja;

-           balkoni su otvoreni dio građevine;

-           lođe su otvoreni natkriveni dijelovi građevine;

-           istaci su zatvoreni dio građevine izvan građevnog pravca;

33.          prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez podzemne gradnje, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.;

34.          koridor ulice - prostor između regulacijskih linija ulice - "građevna čestica ulice";

35.         urbani blok - dio gradskog prostora omeđen sa svih strana uličnom mrežom ili drugim javnim prostorom (trg, park, javne zelene površine i sl.);

36.         gradski projekt - složene aktivnosti u uređenju prostora od osobitog interesa za Grad, u gradskim se projektima Grad javlja kao sudionik u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljišta bilo da je uložio ili će tek ulagati u novu gradsku infrastrukturu ili u neku drugu novu gradsku kvalitetu;

37.          izvorni urbanistički plan - plan po kojem se počelo graditi naselje;

38.         Gbst - gustoća stanovanja - odnos broja stanovnika i površine obuhvata detaljnijeg plana;

39.         načelna lokacija - sadržaj, u pravilu, društvene djelatnosti, koji je obvezan u prostoru, točan položaj, odnosno lokacija i površina čestice određuje se detaljnijim planom, a, iznimno, cjelovitim prostornim rješenjem urbanog bloka;

40.          vodno dobro - zemljište definirano Zakonom o vodama;

41.          tihi obrt - obrt koji u okviru svoje djelatnosti bukom, mirisom i intenzivnim prometom ne ometa stanovanje.

 

II. ODrEDBE ZA PROVOĐENJE

 

UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

 

Članak 7.

 

Uvjeti određivanja korištenja površina za javne i druge namjene u Generalnome urbanističkom planu su:

-            temeljna obilježja prostora te ciljevi razvoja urbane kulture i razvoja Sesveta;

-            valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;

-            održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša i unapređivanje kvalitete života;

-            postojeći i planirani broj stanovnika;

-            poticanje razvoja pojedinih prostornih cjelina;

-            povećanje broja radnih mjesta na području Sesveta;

-            racionalno korištenje infrastrukturnih sustava.

 

KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA

 

Članak 8.

 

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora, u mjerilu 1 : 5.000 i to:

1. Stambena namjena                                                                 (žuta)                                                   S

2. Mješovita namjena                                                          (narančasta)                                             M

3. Mješovita - pretežito stambena namjena                     (narančasta)                                             M1

4. Javna i društvena namjena:                                                (crvena)                                                 D

-           socijalna                                                                                                                                     D2

-           zdravstvena                                                                                                                               D3

-           predškolska                                                                                                                               D4

-           školska                                                                                                                                       D5

-           vjerska                                                                                                                                        D8

Na površinama označenima planskim znakom D moguće su sve namjene navedene u ovoj točki i gradnja građevina za upravu, kulturu i znanost, te političke organizacije i diplomatska predstavništva.

5. Gospodarska namjena:                                                     (ljubičasta)                                              G

-            poslovna namjena                                                                                                                    K

-            ugostiteljsko - turistička namjena                                                                                          T

Na površinama označenima planskim znakom G moguće su sve namjene navedene u ovoj točki i proizvodna namjena (I).

6. Športsko - rekreacijska namjena                                        (zelena)                                                 R

      Športsko-rekreacijska namjena - golf igralište               (zelena)                                                 R1

7. Javne zelene površine:                                                        (zelena)                                                

-            javni park                                                                                                                                   Z1

-            sesvetske park - šume                                                                                                             Z2

8. Zaštitne zelene površine                                                     (zelena)                                                 Z

9. Posebna namjena                                                              (ljubičasta)                                              N

10. Površine infrastrukturnih sustava                                   (bijela)                                                  IS

11. Groblje                                                                                   (znak)

12. Vodno dobro - potoci, kanali                                      (svijetloplava)                                            V

13. Koridor posebnog režima potoka                               (svijetloplava)                                           

14. Koridor posebnog režima dalekovoda                       (svijetlosiva)

GUP-om su detaljno određene granice mješovite gospodarske namjene koje su načelno planirane Prostornim planom Grada Zagreba.

Daljnje razgraničavanje unutar namjena iz ovoga članka moguće je izradom detaljnijih planova.

 

1. STAMBENA NAMJENA - S

 

Članak 9.

 

Na površinama stambene namjene postojeće i planirane građevine su stambene ili pretežito stambene.

Na površinama stambene namjene mogu se graditi građevine i uređivati prostori i za prateće sadržaje:

-            prodavaonice robe dnevne potrošnje;

-            predškolske ustanove i škole;

-            ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

-            druge namjene koje dopunjavaju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi, športsko-rekreacijski sadržaji i površine i sl.);

-            javne i zaštitne zelene površine i dječja igrališta.

Prateći sadržaji iz prethodnoga stavka mogu biti u sklopu stambene građevine, a njihova površina može biti najviše 20% ukupnog BRP-a na građevnoj čestici.

Postojeći prateći sadržaji veći od propisanih mogu se zadržati, ali bez povećavanja.

Na zasebnoj građevnoj čestici veličine do 1,0 ha mogu se graditi predškolske ustanove, škole, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, vjerske građevine, manje komunalne građevine, športsko - rekreacijski sadržaji i površine, te javne i zaštitne zelene površine i dječja igrališta.

Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, uslužne djelatnosti što onečišćuju okoliš (servisi), ugostiteljstvo, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i intenzivnim prometom smetaju stanovanju. Postojeći takvi sadržaji mogu se zadržati bez mogućnosti širenja, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

 

2. MJEŠOVITA NAMJENA - M

 

Članak 10.

 

Na površinama mješovite namjene postojeće su građevine stambene, stambeno-poslovne ili poslovne, dok su planirane građevine stambeno-poslovne ili poslovne, a mogu biti i stambene u skladu s urbanim pravilima ove odluke.

Pod poslovnom namjenom podrazumijevaju se trgovački, uslužni i uredski sadržaji.

Na površinama mješovite namjene mogu se graditi građevine i uređivati prostori i za:

-            javnu namjenu;

-            tržnice, manje robne kuće, hotele;

-            ugostiteljstvo;

-            komunalne građevine i uređaje;

-            šport i rekreaciju;

-            javne garaže;

-            posebnu namjenu;

-            javne i zaštitne zelene površine i dječja igrališta.

Na površinama mješovite namjene ne mogu se graditi trgovački kompleksi, te skladišta kao osnovna namjena, osim priručnih skladišta.

 

3. MJEŠOVITA - PRETEŽITO STAMBENA NAMJENA - M1

 

Članak 11.

 

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, postojeće i planirane građevine su pretežito stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne smetaju stanovanju.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene mogu se graditi građevine i uređivati prostori i za:

-            prodavaonice robe dnevne potrošnje;

-            predškolske ustanove i škole;

-            ustanove za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb;

-            tihi obrt i usluge domaćinstvima;

-            političke i društvene organizacije i sadržaje kulture (izložbeni prostori i sl.), vjerske zajednice;

-            pošte, banke i slično;

-            šport i rekreaciju na otvorenim prostorima i u manjim dvoranama bez gledališta;

-            druge namjene koje dopunjavaju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, ordinacije, poslovni prostori - uredi, razna predstavništva i drugo);

-            ugostiteljstvo;

-            javne garaže;

-            javne i zaštitne zelene površine i dječja igrališta.

Prateći sadržaji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene građevine, a njihova površina može iznositi najviše do 30% ukupnog BRP-a na građevnoj čestici.

Na zasebnoj građevnoj čestici veličine do 1,0 ha mogu se graditi predškolske ustanove i škole, ustanove za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, vjerske građevine i građevine djelatnosti kulture, trgovačko-uslužni centri stambenog susjedstva, športsko-rekreacijski sadržaji i igrališta, javne i zaštitne zelene površine, javne garaže, te manje komunalne građevine i uređaji.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi veći trgovački centri koji svojim opsegom premašuju potrebe stambenog susjedstva, građevine za proizvodnju i obrt, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način smetaju stanovanju.

Postojeći sadržaji iz prethodnog stavka mogu se zadržati bez mogućnosti širenja, ali s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti.

 

4. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - D

 

Članak 12.

 

Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje.

Građevine za javnu i društvenu namjenu mogu biti:

-            upravne                                                                                                                             D1,

-            socijalne                                                                                                                            D2,

-            zdravstvene                                                                                                                      D3,

-            predškolske                                                                                                                      D4,

-            školske                                                                                                                              D5,

-            za visoko učilište i znanost                                                                                            D6,

-            za kulturu                                                                                                                          D7,

-            vjerske                                                                                                                               D8.

U građevinama javne i društvene namjene mogu se graditi i prostori za sadržaje što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se u njima obavlja.

Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi manje komunalne građevine i autobusni kolodvor s pratećim sadržajima (trgovačko-poslovnim i ugostiteljsko- turističkim).

Na površinama javne i društvene namjene ne mogu se graditi stambene ni poslovne građevine.

 

5. GOSPODARSKA NAMJENA - G

 

Članak 13.

 

Za gospodarsku namjenu određene su površine:

-            gospodarske namjene                                                                                                     G,

-            poslovne namjene                                                                                                           K,

-            ugostiteljsko-turističke namjene                                                                                   T.

Na površinama gospodarske namjene - G mogu se graditi građevine sljedeće namjene:

proizvodna namjena - I:

-            industrijski, obrtnički i gospodarski pogoni svih vrsta, skladišni prostori,

-            poslovni, uredski i trgovački sadržaji koji upotpunjuju osnovnu proizvodnu djelatnost;

poslovna namjena - K:

-            poslovni, upravni, uredski, trgovački, uslužni i komunalno-servisni sadržaji te poslovni hoteli.

Na površinama gospodarske namjene - G mogu se graditi građevine i za druge sadržaje:

-            prodavaonice, izložbeno-prodajni prostori i građevine sličnih sadržaja;

-            ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;

-            komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i javne garaže;

-            športsko-rekreacijski sadržaji;

-            javne i zaštitne zelene površine, te rasadnici;

-            istraživački centri i škole vezane uz gospodarske djelatnosti i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu;

-            benzinske postaje.

Na površinama poslovne namjene - K mogu se graditi građevine za sljedeće sadržaje:

-            poslovni, upravni, uredski, trgovački, uslužni i komunalno-servisni sadržaji te poslovni hoteli.

Na površinama poslovne namjene - K mogu se graditi građevine i za druge sadržaje:

-            prodavaonice, izložbeno-prodajni prostori i građevine sličnih sadržaja;

-            ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;

-            komunalne građevine i uređaji, te prometne građevine i javne garaže;

-            športsko-rekreacijski sadržaji,

-            javne i zaštitne zelene površine;

-            benzinske postaje.

Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene - T mogu se graditi:

-            hotel, izletište, kamp, te ugostiteljski sadržaji.

 

6. ŠPORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENA - R, R1

 

Članak 14.

 

Na površinama športa i rekreacije mogu se smjestiti športsko-rekreacijski sadržaji.

Površine športa i rekreacije dijele se, ovisno o položaju u prostoru i vrsti športa i rekreacije, na površine na kojima se mogu graditi zatvorene ili otvorene športske građevine i drugi prateći prostori što upotpunjuju osnovnu namjeru i služe njoj, te na površine na kojima se mogu uređivati otvorena igrališta s manjim pratećim prostorima.

Površina športa i rekreacije - R1 uređuje se kao golf igralište s manjim pratećim sadržajima.

 

7. JAVNE ZELENE POVRŠINE

 

Članak 15.

 

JAVNI PARK - Z1

Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških i estetskih obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina.

Tipologija javnog parka određena je načinom i razinom opremljenosti sadržajima, građevinama i drugom opremom. Prema tipologiji javni se parkovi diferenciraju na gradske parkove i parkove susjedstva.

SESVETSKE PARK - ŠUME - Z2

Sesvetske park - šume su šume kojih su funkcionalno-oblikovne karakteristike definirane njihovim prirodnim obilježjima.

Sesvetske park - šume moguće je oblikovati kao parkovne površine tako da se gospodarenjem zadrži izvorna struktura šume, uz mogućnost opremanja samo onim sadržajima koji će imati naglašeniju rekreativnu funkciju od opće korisnih funkcija šume.

Razinu opremanja i površinu šume što će se opremati sadržajima određuju tijela nadležna za upravljanje šumama i za zaštitu prirode.

 

8. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE - Z

 

Članak 16.

 

Zaštitne zelene površine su površine oblikovane radi potrebe zaštite i očuvanja okoliša (potočne doline, tradicionalni krajolici, zaštita rubova šume, zaštita od buke i druge tampon - zone).

 

9. POSEBNA NAMJENA - N

 

Članak 17.

 

Zone posebne namjene određene su za potrebe Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i uređuju se prema posebnim propisima.

 

10. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA - IS

 

Članak 18.

 

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji, infrastrukturne građevine na posebnim prostorima i građevnim česticama, te linijske, površinske i druge prometne građevine.

Iznimno, na građevnim se česticama uz građevine iz prethodnoga stavka mogu graditi i poslovne građevine (uredske i prateće), vezano uz obavljanje osnovne djelatnosti.

Na površinama predviđenima za gradnju komunalnih građevina i uređaja te infrastrukturnih građevina na posebnim prostorima i građevnim česticama mogu se graditi trafostanice 110/x kV.

Na površinama predviđenima za linijske, površinske i druge prometne građevine mogu se graditi:

-            autobusni kolodvor i stajališta;

-            željeznički kolodvor i stajališta s pratećim sadržajima;

-            parkirališta, javne garaže i garaže;

-            benzinske postaje s pratećim sadržajima;

-            željezničke građevine i koridori s pratećim sadržajima;

-            ulice i trgovi.

Na površinama infrastrukturnih sustava iz ovoga članka ne mogu se graditi stambene građevine.

 

11. GROBLJE - (znak)

 

Članak 19.

 

Postojeće groblje u središtu Sesveta zadržava se u prostoru kao posebna parkovna površina te se u tom smislu i uređuje.

 

12. VODNO DOBRO - potoci, kanali - V

 

Članak 20.

 

Potoci Čučerska reka, Trnava, Vuger, Črnec, Jelkovec, Novaki, Magdalena, Kobiljak, Gornje Polje, Đurinčica, Ina i drugi održavat će se i uređivati tako da se održi režim i propisana kvaliteta voda.

Potoci se, u pravilu, uređuju otvorenog korita i prirodnog toka. Vodotoci na osobito vrijednim područjima uređuju se pejsažno.

Na potocima i u njihovu neposrednom okolišu potrebno je očuvati postojeće biljne i životinjske vrste.

 

13. KORIDOR POSEBNOG REŽIMA POTOKA

 

Članak 21.

 

Na površinama za gradnju što graniče s vodotokom, planiranom ili postojećom regulacijskom i zaštitnom vodnom građevinom, te drugim vodnim dobrom, u svrhu sprečavanja pogoršavanja vodnog režima ograničavaju se prava vlasnika i korisnika zemljišta za gradnju tako da se na udaljenosti od 5m od obale postojećeg, odnosno planiranog korita potoka u naselju, ne mogu graditi građevine ni podizati ograde.

 

14. KORIDOR POSEBNOG REŽIMA DALEKOVODA

 

Članak 22.

 

Koridorom posebnog režima određena je najmanja udaljenost od dalekovoda koja se mora poštovati prigodom gradnje građevina.

Kod nadzemnih elektroenergetskih vodova građevina mora biti udaljena:

-            od osi DV 110 kV najmanje 10 m;

-            od osi DV 220 kV najmanje 12,5 m;

-            od osi DV 400 kV najmanje 15 m.

 

RAZGRANIČENJE NAMJENA POVRŠINA

 

Članak 23.

 

Ako se katastarska čestica većim dijelom nalazi na površini na kojoj je dopuštena gradnja, te ima neposredan pristup s javne prometne površine, može se osnovati građevna čestica iz dijela katastarske čestice koji se nalazi na površini na kojoj je dopuštena gradnja i dijela katastarske čestice koji se nalazi na površini na kojoj nije dopuštena gradnja, do veličine najmanje građevne čestice propisane urbanim pravilima. U tom se slučaju propozicije za gradnju određene urbanim pravilima odnose na cijelu građevnu česticu.

Isto pravilo vrijedi kad se građevna čestica osniva od više katastarskih čestica ili njihovih dijelova.

Građevina na tako osnovanoj građevnoj čestici smjestit će se na dijelu građevne čestice koji se nalazi na površini dopuštenoj za gradnju.

Ako se postojeća katastarska čestica većim dijelom, koji je dostatan za osnivanje građevne čestice propisane urbanim pravilima, nalazi na površini dopuštenoj za gradnju, može se zadržati kao građevna čestica. U tom slučaju propozicije za gradnju određene urbanim pravilima odnose se na dio građevne čestice koji se nalazi na površini dopuštenoj za gradnju.

Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima ili urbanističko-tehničkim uvjetima određenima za zahvat u prostoru.

Prigodom razgraničavanja prostora granice se određuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora.

Detaljnim razgraničavanjem između pojedinih namjena površina ne može se formirati građevna čestica iza građevne čestice uz ulicu (drugi red gradnje).

Detaljno razgraničavanje između površina različitih namjena obavlja se uz suglasnost Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

 

UVJETI UREĐENJA PROSTORA ZA GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I GRAD ZAGREB

 

Članak 24.

 

Građevine od važnosti za Državu i Grad Zagreb - prometne, komunalne, proizvodne i športske građevine, građevine javne i društvene namjene, nepokretna kulturna dobra, te građevine posebne namjene - grade se, dograđuju, nadograđuju i rekonstruiraju u skladu s namjenom prostora i posebnim propisima.

Građevine od važnosti za Državu i Grad Zagreb mogu se smjestiti na površinama mješovite namjene, mješovite - pretežito stambene namjene, javne i društvene namjene, gospodarske namjene, poslovne namjene, športsko-rekreacijske namjene, posebne namjene, te na površinama infrastrukturnih sustava.

 

UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

 

Članak 25.

 

Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti na površinama gospodarske namjene - G, poslovne namjene - K, mješovite namjene - M, mješovite - pretežito stambene namjene - M1 i ugostiteljsko-turističke namjene - T.

Smještaj, odabir djelatnosti i tehnologija uskladit će se s mjerama zaštite okoliša i drugim prostornim karakteristikama, s tim da je dopuštena gradnja gospodarskih građevina koje nisu energetski zahtjevne, prometno su primjerene, zasnovane su na novim tehnologijama i imaju tradicijska obilježja u ovom prostoru.

Od najvećega gospodarskog značenja je gospodarska zona Sesvete, površine oko 250 ha, za koju će se detaljnijim planom odrediti zastupljenost pojedinih gospodarskih djelatnosti i pratećih sadržaja.

Gospodarske građevine koje se grade na površinama mješovite namjene, gdje se grade i stambene građevine, ne smiju smetati stanovanju što podrazumijeva poslovanje bez velikog transporta kojim se ne stvara prekomjerna buka, ne zagađuje zrak, te ne ispuštaju štetne otpadne vode.

Uvjeti smještaja i gradnje građevina gospodarskih djelatnosti određeni su urbanim pravilima ove odluke i prikazani su na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena prostora, 2. Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti i 4.a Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Urbana pravila, u mjerilu 1:5.000.

 

UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

 

Članak 26.

 

U Generalnome urbanističkom planu osigurani su prostorni uvjeti za smještaj i razvoj sustava društvenih djelatnosti: predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, visokih učilišta, znanstvenih institucija, građevina kulture i športa, zdravstvenih i socijalnih ustanova, uprave, vjerskih građevina, te drugih građevina javnog interesa.

Građevine društvenih djelatnosti mogu se smjestiti u zone javne i društvene namjene, stambene namjene, mješovite namjene, mješovite - pretežito stambene namjene, gospodarske namjene i športsko-rekreacijske namjene.

Uvjeti smještaja i gradnje građevina društvenih djelatnosti određeni su urbanim pravilima ove odluke i prikazani su u kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena prostora, 2. Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti i 4.a Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Urbana pravila, u mjerilu 1:5.000.

U kartografskim su prikazima lokacije predškolskih ustanova, osnovnih škola, te zdravstvenih i socijalnih ustanova prikazane kao definirane zone u izgrađenim područjima i kao načelne lokacije na prostorima novih regulacija.

U definiranim zonama javne i društvene namjene moguća je gradnja građevina na temelju cjelovitoga prostornog rješenja zone.

Načelne lokacije su obveza za cijelo područje na kojem se nalaze, a njihov točan položaj i površina definiraju se detaljnijim planovima koji su obveza za predmetno područje, a iznimno i cjelovitim prostornim rješenjem urbanog bloka.

 

Predškolske ustanove, osnovne i srednje škole

 

Članak 27.

 

Prigodom određivanja lokacija za predškolske ustanove te osnovne i srednje škole mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza i najveća moguća sigurnost polaznika. Pješački put djeteta, odnosno učenika, od stanovanja do predškolske ustanove, odnosno do škole ne smije biti prekidan jakim prometnicama.

Lokacija građevine planira se na kvalitetnom terenu koji će omogućavati što dulji boravak djece na otvorenom, uz korištenje ozelenjenih i igralištima organiziranih površina s primjerenom mikroklimom (primjerena udaljenost od jakih prometnica, proizvodnih pogona, većih parkirališnih površina ili drugih zdravstveno nepovoljnih građevina).

Na lokacijama uz škole, ako to dopuštaju prostorne mogućnosti, uređivat će se i otvoreni športski tereni za rekreaciju stanovnika.

Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) planiraju se tako da zadovolje potrebe određenog područja, odnosno da se njihovim rasporedom stvore optimalna gravitacijska područja i tako omogući jednakomjerna dostupnost svim potencijalnim korisnicima.

Potrebe za predškolskim ustanovama određuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu od 8%, s tim da je obuhvat u predškolskim ustanovama 76% te dobne skupine.

Površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu je 40 m2 po djetetu, odnosno 35 m2 po djetetu ako je građevina kapaciteta za više od 100 djece.

Površina građevne čestice za dvoetažnu građevinu je najmanje 25 m2 po djetetu.

Odstupanja su moguća u već formiranim dijelovima naselja u kojima, zbog postojeće izgrađenosti, nije moguće zadovoljiti spomenuti normativ, s tim da površina čestica ne može biti manja od 2.000 m2.

Osnovne škole planiraju se na temelju pretpostavljenog udjela djece od 10% u ukupnom stanovništvu i obuhvatom od 100%.

Prigodom projektiranja i gradnje osnovnih škola primjenjuju se, pored zakonskih odredbi, sljedeći normativi i standardi:

-            veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 30-50 m2 po učeniku;

-            veličina osnovne škole određena je pretpostavljenim brojem učenika koji ne smije biti veći od zakonskog maksimuma (960 učenika);

-            bruto - površina građevine po jednom učeniku je oko 4,8 m2;

-            broj učionica određuje se tako da jedna dolazi na 30 učenika.

Na zemljištu za gradnju osnovne škole mora se osigurati površina za školsku zgradu, za odmor i rekreaciju, za vanjske športske terene, za zelene površine i dr.

Postojeći srednjoškolski centar zadovoljava sadašnje i buduće potrebe za srednjoškolskim obrazovanjem, a ako bude potrebna još jedna lokacija, može se osigurati u zonama javne namjene.

 

Zdravstvo i socijalna skrb

 

Članak 28.

 

Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima, a gradnja novih odredit će se prema potrebama, u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora te urbanim pravilima ove odluke.

Lokacija na kojoj će se graditi zdravstvena odnosno, socijalna ustanova mora biti odabrana tako da pruža siguran pristup i kretanje, osobito invalidnim osobama.

Dom za starije i nemoćne osobe planira se prema normativu 20 m2 zemljišta po korisniku, od čega je 5 m2 zelenih površina po korisniku.

 

Kultura

 

Članak 29.

 

Vrste i površine za sadržaje kulture koji nedostaju, moguće je realizirati u obliku jedinstvenih građevina na površinama javne namjene ili kao sistem kulturnih sadržaja na različitim lokacijama, povoljnima u odnosu na potrebe, smještenima u zonama mješovite namjene i mješovite - pretežito stambene namjene.

Gradnja spomenika, spomen - obilježja i sl. moguća je i unutar svih planiranih namjena, uz uvjet formiranja kvalitetnih ambijentalnih mikroprostora.

 

Šport i rekreacija

 

Članak 30.

 

Športski sadržaji (otvoreni i zatvoreni) gradit će se prema potrebama i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora.

 

Vjerske građevine

 

Članak 31.

 

Nove vjerske građevine grade se prema potrebama i na lokacijama u skladu s korištenjem i namjenom prostora.

Na područjima gdje se, zbog nove gradnje, nastanjuje više od 5.000 stanovnika, osiguravat će se i omogućiti gradnja vjerskih građevina.

Manje kapelice, križevi i sl. mogu se graditi i na javnim zelenim površinama i zaštitnim zelenim površinama predviđenima planom korištenja i namjene prostora.

 

Drugi sadržaji javnog interesa

 

Članak 32.

 

Drugi sadržaji javnog interesa kao što su znanstvene institucije, uprava i pravosuđe, udruge građana, političke stranke i druge organizacije, uključujući i diplomatska predstavništva, planiraju se prema potrebama i u skladu s posebnim standardima na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora.

 

UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

 

Uvjeti gradnje stambenih građevina

 

Članak 33.

 

Stambene se građevine mogu graditi na površinama stambene - S, mješovite - pretežito stambene namjene - M1 i mješovite namjene - M, a na nekim površinama drugih namjena stanovanje je zastupljeno iznimno, kao prateći sadržaj.

Stambene se građevine mogu graditi kao individualne, niske i visoke građevine.

Individualna stambena građevina je građevina do dvije etaže, s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja, s najviše tri stana i BRP-om do 400 m2.

Niska stambena građevina je građevina do tri etaže, s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja, u pravilu, s više od tri stana.

Visoka stambena građevina je građevina sa četiri i više etaža, s mogućnošću gradnje podruma.

Na prostorima na kojima se mogu graditi stambene građevine mora postojati sljedeća najmanja komunalna opremljenost zemljišta: javnoprometna površina (postojeća ulica ili javnoprometna površina za koju je izdana građevna dozvola), priključci na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda.

Iznimno, može se omogućiti gradnja individualne građevine i uz nižu komunalnu opremljenost zemljišta, kao etapno rješenje, ali ne manje od pristupne ulice, odnosno pristupnog puta, priključka na mrežu za opskrbu električnom energijom i odvodnje otpadnih voda u nepropusnu sabirnu jamu, te opskrbe vodom prema mjesnim prilikama.

 

Način gradnje stambenih građevina

 

Članak 34.

 

Individualne se građevine mogu graditi kao samostojeće, poluugrađene i građevine u nizu.

Niske se građevine mogu graditi samo kao samostojeće građevine.

Iznimno, ako je postojeća susjedna građevina poluugrađena, moguća je gradnja nove poluugrađene građevine, s tim da ukupan BRP obje građevine ne prelazi najveći BRP samostojeće građevine određen urbanim pravilom.

Visoke se građevine mogu graditi samo kao samostojeće građevine.

Način gradnje nove građevine i gradnja zamjenske građevine određuje se prema veličini i obliku građevne čestice, a u skladu s urbanim pravilima ove odluke.

Individualna građevina koja ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici mora biti udaljena od međe te građevne čestice najmanje 3 m, ako urbanim pravilima nije drugačije određeno.

Ako niska građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici mora biti udaljena od međe te građevne čestice najmanje 5 m, ako urbanim pravilima nije drugačije određeno.

Ako visoka građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici mora biti udaljena od međe te građevne čestice najmanje h/2, ako urbanim pravilima nije drugačije određeno.

Ako individualna i niska građevina nemaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici mogu biti udaljene od međe te građevne čestice najmanje 1 m, ako urbanim pravilima nije drugačije određeno.

Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagrađeni od staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom veličine 60 x 60 cm.

Balkoni, istaci, terase i otvorena stubišta ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od međe susjedne građevne čestice.

Detaljna pravila za uvjete i način gradnje stambenih građevina određena su u urbanim pravilima ove odluke i iskazana na kartografskom prikazu 4.a Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - urbana pravila, u mjerilu 1:5.000.

 

Način gradnje pomoćnih građevina

 

Članak 35.

 

Na građevnoj čestici individualne i niske građevine može se graditi:

-    pomoćna građevina koja namjenom upotpunjuje individualnu i nisku građevinu, (garaže, spremišta i druge pomoćne prostorije što služe za redovnu uporabu građevine); s najviše jednom etažom visine do 3 m, uz mogućnost gradnje podruma i krovišta bez nadozida;

-    nadstrešnica namijenjena za natkrivanje parkirališta, terasa, stubišta, ulaznih prostora, otvorenih površina građevne čestice i sl.; uračunava se u izgrađenost građevne čestice (osim nadstrešnice nad ulazom u građevinu), ne uračunava se u BRP; za njezin se smještaj primjenjuju odredbe za pomoćne građevine.

Građevni pravac pomoćne građevine, odnosno nadstrešnice, u pravilu je iza građevnog pravca glavne građevine. Iznimno, na kosom terenu garaža se može graditi ispred glavne građevine, odnosno na regulacijskoj liniji, u skladu s lokalnim uvjetima.

Najmanja udaljenost samostojeće pomoćne građevine od susjednih građevnih čestica mora biti 1 m, odnosno 3 m ako ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici.

Poluugrađena pomoćna građevina mora biti prislonjena uz pomoćnu građevinu na susjednoj građevnoj čestici, odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici.

Pomoćna građevina u nizu mora biti dvjema stranama prislonjena na susjedne građevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevnim česticama.

 

Uređenje građevne čestice

 

Članak 36.

 

Građevne čestice oblikuju se prema urbanim pravilima ove odluke.

Postojeći se reljef terena mora sačuvati te se gradnjom podruma, terasa i potpornih zidova dopuštaju minimalne intervencije u postojećem terenu.

Građevna čestica individualne građevine uređuje se, u pravilu, na tradicionalan način uređenja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne krajobrazne karakteristike, uz upotrebu autohtonoga biljnog materijala, s tim da najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren.

Okućnica se hortikulturno uređuje visokom i niskom vegetacijom.

Obvezan je hortikulturno uređen predvrt.

Ograde prema ulici se izrađuju, u pravilu, kombinacijom čvrstog materijala i živice ili prirodnog materijala - drvo, visine do najviše 1,5 m.

Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 2,0 m, mjereno od niže kote konačno zaravnanog terena.

Građevna čestica niske građevine uređuje se ovisno o predjelu u kojem se nalazi, s tim da najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodni teren.

U rezidencijalnim prostorima svaka nova građevina mora imati prostore za vanjski boravak stanara koji se hortikulturno uređuju visokom i niskom vegetacijom autohtonoga biljnog materijala.

Ograde se, u pravilu, oblikuju niskom živicom visine do 1 m.

Građevna čestica može biti i neograđena.

U zonama i potezima urbaniteta svaka nova građevina mora imati uređene vanjske prostore za javno korištenje koji upotpunjuju nestambene sadržaje prizemlja građevine, te se hortikulturno uređuju visokom i niskom vegetacijom.

Građevna se čestica, u pravilu, ne ograđuje, izuzevši djelomično niskom živicom visine do 1 m.

 

UVJETI UTVRĐIVANJA TRASA I POVRŠINA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

 

PROMETNA MREŽA

 

Članak 37.

 

Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati:

-            ulice i trgovi;

-            javna parkirališta i garaže;

-            željezničke pruge;

-            biciklističke staze i trake;

-            pješačke površine;

-            benzinske postaje;

-            prometni terminali i drugi prateći sadržaji u funkciji prometa.

Ulice i trgovi, biciklističke staze i trake, te pješačke površine mogu se uređivati i graditi na površinama svih namjena.

 

Ulice i trgovi

Članak 38.

 

Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređenje ulične osnovne mreže koja se sastoji od gradske autoceste (gradska obilaznica), glavnih gradskih ulica, gradskih ulica, sabirnih ulica, te drugih nekategoriziranih ulica i rezerviranih koridora.

Prigodom gradnje glavnih gradskih ulica i gradskih ulica u pravilu će se planirati drvoredi.

Ukupna širina poprečnog profila, odnosno razmak između regulacijskih linija ulice, određivat će se na temelju kartografskog prikaza 3.a Prometna mreža, u mj. 1:5.000, a raspored površina unutar profila i njihovo tehničko oblikovanje na temelju urbanističko-tehničkih uvjeta.

Površine planirane za gradnju ulica mogu se, prema potrebi, proširiti, posebno radi formiranja raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i slično.

Načelne širine koridora za planirane kategorije ulica određene su za:

-            gradsku autocestu 80 m;

-            glavnu gradsku ulicu 20 - 40 m;

-            gradsku ulicu 15 - 20 m;

-            sabirnu ulicu 8,5 - 12 m.

Iznimno, kad to prostorne okolnosti nalažu, ulice će se graditi s poprečnim profilom koji za gradsku autocestu iznosi najmanje 50 m, za glavnu gradsku ulicu najmanje 15,0 m, za gradsku ulicu najmanje 12,0 m, za sabirnu ulicu najmanje 8,5 m, a za druge nekategorizirane ulice najmanje 7,0 m.

Širina prometne trake za glavne gradske ulice i gradske ulice u pravilu iznosi 3,25 m (najmanje 3,0 m), za sabirne ulice 3,0 m, a za druge nekategorizirane ulice najmanje 2,75 m.

Raskrižja na uličnoj mreži u pravilu su u istoj razini, a na glavnim gradskim ulicama mogu biti i denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe i dopuštaju prostorne mogućnosti.

Za postojeće druge ulice koje nisu kategorizirane ovim planom određeno je da udaljenost regulacijske linije ulice ne može biti manja od 4,5 m od osi kolnika, osim u već izgrađenim dijelovima s formiranim ulicama gdje, iznimno, može biti i manja, ali ne manja od 3,0 m.

Gradnja ulica koje nisu prikazane na kartografskom prikazu 3.a Prometna mreža moguća je samo na temelju cjelovitoga prometnog rješenja urbanog bloka prema lokalnim uvjetima koje određuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Pristupna ulica je slijepa ulica, najveće dužine do 180 m i najmanje širine 9 m koja na kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila; iznimno, u postojećim pristupnim ulicama može se zadržati postojeća dužina, te postojeća širina ako nije manja od 6 m.

Pristupni put je put do građevne čestice, najmanje širine 3,0 m, ako se koristi za kolni i pješački promet, odnosno najmanje širine 1,5 m ako se koristi za pješački promet, s tim da je njegova najveća dužina 50 m; iznimno, za postojeći se pristupni put može zadržati postojeća dužina i to do 75 m.

 

Parkirališta i garaže

 

Članak 39.

 

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PGM) određuje se na 1.000 m2 BRP‑a, ovisno o namjeni prostora u građevini:

 

namjena prostora                                        najmanja vrijednost

stanovanje                                                                   11

proizvodnja, skladišta i sl.                                          6

trgovine                                                                       30

drugi poslovni sadržaji                                              15

ugostiteljske građevine                                             40

fakulteti i znanstvene ustanove                               10

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta za stambenu namjenu može biti i veći od predviđenoga u stavku 1. ovoga članka, ako je tako određeno urbanim pravilima ove odluke. U bruto-izgrađenu površinu za izračun parkirališno-garažnih potreba ne računaju se površine za garaže i jednonamjenska skloništa.

Kada se potreban broj parkirališno-garažnih mjesta, s obzirom na posebnost djelatnosti ne može odrediti prema normativu iz stavka 1. ovoga članka, po jedno parkirališno-garažno mjesto odredit će se za:

-            pretežito proizvodnu gospodarsku namjenu, skladišta i sl. na 3 - 8 zaposlenih u većoj radnoj smjeni;

-            hotele, pansione, motele i sl. na 3 - 6 osoba, u skladu s propisima o vrsti i kategoriji građevine;

-            kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. - na 20 sjedala;

-            športske dvorane i igrališta s gledalištima - na 20 sjedala i za 1 autobus na 500 mjesta;

-            ugostiteljsku namjenu - na 4 - 12 sjedećih mjesta;

-            škole, predškolske ustanove - na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

-            bolnice - na 5 kreveta ili 4 zaposlena u smjeni;

-            ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl. - na 4 zaposlena u smjeni;

-            vjerske građevine - na 5 - 20 sjedala ovisno o lokalnim uvjetima;

-            prateće sadržaje u naseljima - na 3 zaposlena u smjeni.

Za određivanje broja parkirališnih mjesta za kompleksne proizvodne, uslužne, poslovne i trgovačke sadržaje treba, na temelju detaljnog programa građenja, utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe, vodeći računa o broju zaposlenih i posjetitelja, načinu dostave i otpreme robe i tehnološkim potrebama proizvodnje, blizini javnog prijevoza i slično.

Garaže se ne mogu prenamjenjivati za druge sadržaje, a parkirališta samo iznimno, uz osiguravanje alternativnog smještaja vozila.

Parkiranje je moguće, u pravilu, na svim ulicama, uz uvjet poštivanja zahtjeva sigurnosti prometa te osiguravanja prolaza za pješake, bicikliste, vatrogasna i vozila hitne pomoći. Na ulicama na kojima se predviđa gradnja parkirališta brzina kretanja motornih vozila ograničit će se na 50 km/h i manje.

Od ukupnog broja parkirališnih mjesta, na javnim parkiralištima i u javnim garažama, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida.

Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, prodavaonicu proizvoda dnevne potrošnje, poštu, restoran i predškolsku ustanovu, mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozila invalida.

Parkirališne se potrebe za pojedine građevine rješavaju na građevnoj čestici, a javna se parkirališta grade na javnim površinama (ulicama i posebnim parkirališnim površinama), te u javnim garažama.

Na područjima za koje postoji obveza donošenja detaljnijih planova, detaljnijim se planom može omogućiti rješavanje parkirališnih potreba za pojedine građevine i na javnim površinama i/ili javnim garažama.

U središtu Sesveta gradit će se javne garaže i to najmanje tri sjeverno, te jedna južno od željezničke pruge.

 

Željeznički promet

 

Članak 40.

 

Prostori za razvoj željezničkog prometa određeni su i označeni u kartografskom prikazu 3.a Prometna mreža.

Planira se modernizacija Zagrebačkoga željezničkog čvora i dogradnja dijelova željezničke mreže te osposobljavanje željeznice za daljnje uključivanje u sustav javnoga gradskog i prigradskog prijevoza putnika.

Planirani koridori omogućuju zadržavanje postojećih i gradnju novih pruga bilo na postojećoj, podignutoj ili spuštenoj niveleti, što će se definirati studijskim i projektnim rješenjima Zagrebačkoga željezničkog čvora.

Industrijski kolosijeci gradit će se u skladu s potrebama.

 

Biciklističke staze i trake

 

Članak 41.

 

Za promet biciklima gradit će se biciklističke staze bilo odvojeno od ulica bilo unutar uličnog profila kao zasebna površina, odnosno prometnom signalizacijom obilježena traka na kolniku ili nogostupu.

Obvezna je gradnja biciklističkih staza koje su označene na kartografskom prikazu 3.a Prometna mreža.

Biciklističke se staze, osim onih označenih u kartografskom prikazu, mogu graditi i na drugim mjestima.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m.

Ako je biciklistička staza ili traka neposredno uz kolnik dodaje se zaštitna širina od 0,75 m. Iznimno, zaštitna širina nije obvezna ako je u ulici trajno ograničena brzina kretanja motornih vozila na 30 km/h.

Ako je uzdužni nagib biciklističke staze ili trake izvan ulične površine, u pravilu, ne može biti veći od 8%.

 

Pješačke površine

 

Članak 42.

 

Pješačke površine su: nogostupi, trgovi i ulice (pješačke zone), pješački putevi, pothodnici, nathodnici, prolazi i šetnice.

Nogostupi i pješački putovi moraju biti dovoljne širine, u pravilu, ne uže od 1,5 m. Iznimno, u vrlo skučenim uvjetima mogu biti i uže, ali ne manje od 1,2 m.

Kad su nogostupi uži od 1,5 m na njih se ne smiju postavljati stupovi javne rasvjete ni bilo kakve druge prepreke koje otežavaju kretanje pješaka.

Prigodom formiranja novih ulica u kojima je omogućena gradnja stambenih građevina s više od tri stana, širina nogostupa ne može biti manja od 2,5 m.

Na raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Pješačke ulice i trgovi - pješačka zona u povijesnom središtu Sesveta načelno je označena u kartografskom prikazu 3.a Prometna mreža, a njezino detaljnije rješenje predmet je urbanističko-arhitektonskog natječaja, odnosno detaljnijega plana.

 

Benzinske postaje

 

Članak 43.

 

Postojeće benzinske postaje prikazane su na kartografskom prikazu 3a. Prometna mreža.

Nove benzinske postaje moguće je graditi na površinama mješovite namjene, izvan povijesne jezgre Sesveta, na građevnoj čestici površine do 1.000 m2 te na površinama gospodarske i poslovne namjene.

Postojeće i planirane benzinske postaje s pratećim sadržajima u funkciji cestovnog prometa mogu se rekonstruirati, odnosno graditi tako da se osigura:

-          sigurnost svih sudionika u prometu;

-          zaštita okoliša uređenjem najmanje 20% građevne čestice kao cjelovite hortikulturne površine, uz oblikovanje pojasa zaštitnog zelenila prema susjednim građevnim česticama;

-          izgrađenost građevne čestice najviše do 20%.

U postupku utvrđivanja urbanističko-tehničkih uvjeta za gradnju i rekonstrukciju benzinske postaje obvezno je pribaviti mišljenje Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na plinske postaje za opskrbu motornih vozila gorivom.

 

Prometni terminali i drugi prateći sadržaji u funkciji prometa

 

Članak 44.

 

U cilju poboljšanja organizacijskih i tehničkih uvjeta odvijanja javnog prometa Generalnim se urbanističkim planom omogućuje uređenje postojećih i gradnja novih terminalnih građevina i površina na mjestima sastajanja dviju i više vrsta putničkog prometa te uređaja za teretni promet pri čemu se, uz ostalo, mora osigurati dostupnost svim korisnicima terminala, a posebno osobama s teškoćama u kretanju.

Prometni terminal Sesvete, koji obuhvaća željeznički i autobusni kolodvor, središnji je putnički terminal u kojem se stječu glavne linije javnoga putničkog prometnog sustava Sesveta (željeznički vlakovi međumjesnog i prigradsko-gradskog prometa, autobusne linije prigradsko-gradskog prometa i taxi) i mjesto velikog broja putnika koji, ovisno o cilju i izvoru putovanja, mijenjaju prijevozna sredstva.

Postaje lokalnih putničkih vlakova prigradskog i gradskog prometa uređivat će se kao manji prometni terminali koji na ovim željezničkim postajama sadrže i parkirališta za automobile i bicikliste te stajalište za gradski autobus.

Stajališta gradskih autobusa u obliku ugibališta gradit će se na ulicama gdje postoje prometne potrebe i prostorne mogućnosti za njihov smještaj. Na svim stajalištima gradskog autobusa mogu se graditi nadstrešnice za putnike.

Stajališta međumjesnih autobusa uredit će se u sklopu Prometnog terminala Sesveta, a mogu se graditi i na mjestima uz glavne gradske ulice, ovisno o prometnim potrebama u skladu s propisima.

Kamionski kolodvor veličine 1.0 - 1.2 ha gradit će se na području gospodarske zone Sesveta, a pobliža lokacija odredit će se detaljnijim planom.

 

TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA

 

Članak 45.

 

Generalnim urbanističkim planom osigurani su uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne kanalizacije, gradnju nove mreže sa sinkronim prijenosnim modom i širokopojasne kabelske telekomunikacijske mreže radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u svim područjima.

Predviđa se progušćavanje mreže telefonskih govornica, uz normativ najmanje dvije telefonske govornice na 1.000 stanovnika u okolnim dijelovima, a u užem središtu Sesveta najmanje jedna telefonska govornica na 200 stanovnika.

 

KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

 

Članak 46.

 

Generalnim urbanističkim planom određeno je da se na pojedinim površinama, odnosno građevnim česticama mogu graditi i uređivati građevine komunalne infrastrukture i to:

-            građevine i uređaji za opskrbu vodom, odvodnju voda i uređenje potoka;

-            građevine za opskrbu energijom.

Građevine komunalne infrastrukturne mreže mogu se graditi na površinama svih namjena.

Komunalne instalacije s pripadajućim građevinama, zasebnim kartografskim znakovima za postojeće i za planirano stanje prikazane su na kartografskim prikazima 3.b i 3.c Komunalna infrastrukturna mreža.

 

Građevine i uređaji za opskrbu vodom, odvodnju voda i uređenje potoka

 

Članak 47.

 

Generalnim urbanističkim planom osigurane su površine i koridori za gradnju građevina i uređaja za opskrbu vodom: crpnih stanica, magistralnih vodoopskrbnih cjevovoda i drugih vodoopskrbnih cjevovoda.

Generalnim urbanističkim planom osigurane su površine i koridori za gradnju građevina i uređaja za odvodnju voda: kolektora, sabirnih kanala, kanalske mreže, odušnih kanala, ispusta i retencijskih bazena.

Generalnim urbanističkim planom osigurane su površine i koridori za gradnju građevina i uređaja za uređenje potoka: gradnju retencija za zaštitu od štetnog djelovanja potočnih voda, za uređenje postojećih potoka, posebno bujičnih voda, prema Zakonu o vodama, odnosno određeni su pojasi posebnog režima korištenja zbog održavanja vodnog režima, novo zajedničko otvoreno korito potoka Trnava - Čučerska reka.

 

Građevine za opskrbu energijom

 

Električna energija

Članak 48.

 

Generalnim urbanističkim planom zbog sigurnije opskrbe potrošača električnom energijom na području Sesveta određeno je da će se:

-            sagraditi TS 400/220/110 kV Žerjavinec, te izvesti rasplet 110 kV vodova prema Dupcu, Jertovcu, Resniku i Dugom Selu;

-            revitalizirati pojedine starije građevine te dograditi 110 kV mrežu na širem području;

-            sagraditi nova TS 110/x kV Sesvete, s priključkom na 110 kV mrežu;

-            sagraditi srednjonaponska (20 kV) i niskonaponska (0.4 kV) distribucijska mreža te interpolirati potreban broj novih TS 10 (20) / 0.4 kV u cilju sanacije stanja u "sivim zonama".

Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima, osiguravaju se sljedeći koridori:

-            DV 110 kV - širina koridora najmanje 20 m;

-            DV 220 kV - širina koridora najmanje 25 m;

-            DV 400 kV - širina koridora najmanje 30 m.

Koridori kroz šumska područja, gdje se njihova konačna širina određuje prema propisanim sigurnosnim udaljenostima, formiraju se prema najvećoj visini drveća, tako da, u slučaju pada drveta, drvo ne dosegne vodiče.

 

Plin

 

Članak 49.

 

Za opskrbu plinom upotrijebit će se postojeći koridori prema propisanim najmanjim sigurnosnim udaljenostima.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju visokotlačnih, srednjotlačnih i niskotlačnih plinovoda i građevina plinsko - regulatorskih stanica - (PRS) što se grade nadzemno.

Građevine plinsko - regulatorskih stanica (PRS) su nadzemni, zidani ili limeni kiosci, s obveznom zaštitnom čeličnom ogradom oko građevine, visine 2,0 m. Uz njih se polažu plinovodi visokog tlaka (VT), a iz njih do potrošača vode plinovodi srednjeg (ST) ili niskog tlaka (NT).

Udaljenost građevine (PRS) do susjednih osjetljivih građevina mora iznositi najmanje 10,0 m, a do javne ceste ili puta 5,0 m. Do PRS-a treba osigurati kolni pristup i dva parkirna mjesta za ekipu održavanja PRS-a.

Visokotlačni napojni plinovodi (VT) polažu se podzemno, na dubinama ukapanja najmanje 1,0 m. Udaljenost vanjske stijenke plinovoda do najbliže osjetljive građevine iznosi najmanje 10,0 m. Ako je plinovod položen u zelenom pojasu dopuštena je sigurnosna udaljenost od 7,0 m.

Srednjotlačni napojni i razvodni plinovodi polažu se podzemno na dubini ukapanja od najmanje 1,0 m. Sigurnosna udaljenost vanjske stijenke srednjotlačnog plinovoda (ST) do najbliže osjetljive građevine iznosi najmanje 2,0 m.

Radi opskrbe sjevernog i istočnog područja Sesveta planira se dogradnja plinske mreže.

 

UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH PODRUČJA I CJELINA

 

Članak 50.

 

Generalnim urbanističkim planom utvrđena su posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline za koja se određuju posebni uvjeti korištenja, uređenja i zaštite radi njihove zaštite i očuvanja:

-            posebno vrijedna područja prirode: osobito vrijedni dijelovi prirode - evidentirani dijelovi prirode, potoci i njihove obale, šume;

-            posebno vrijedna izgrađena područja: kulturna dobra, zone i potezi urbaniteta i oblikovno vrijedna područja;

-            točke i potezi kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti;

-            područja sanacije: područja i dijelovi ugroženoga okoliša, oštećenoga prirodnog ili kultiviranog krajobraza i gradske cjeline.

Posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline označeni su na kartografskom prikazu 4.b Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode i nepokretna kulturna dobra, u mjerilu 1 : 5.000.

 

Posebno vrijedna područja prirode

 

Članak 51.

 

Osobito vrijedni dijelovi prirode - evidentirani dijelovi prirode

Generalnim urbanističkim planom izdvojeni su osobito vrijedni dijelovi prirode.

Popis evidentiranih dijelova prirode i onih predloženih za zaštitu, te uvjeti uređenja i korištenja određeni su odredbama članaka 74. i 75. ove odluke te u elaboratu II. Evidentirani dijelovi prirode s uvjetima uređenja i korištenja koji je prilog Generalnome urbanističkom planu.

Potoci i njihove obale

Potoci koji nisu uređeni uređuju se, u pravilu, s otvorenim koritom, a potoci na osobito vrijednim područjima prirode uređuju se pejsažno.

Šume

Šumske površine trajno se štite namjenom sesvetske park - šume, a one utvrđene kao posebno vrijedne štite se i uvjetima određenima odredbom članka 75. ove odluke te elaboratom iz stavka 1. ovoga članka.

 

Posebno vrijedna izgrađena područja

 

Članak 52.

 

Kulturna dobra

Način zaštite, uređenja i korištenja nepokretnih kulturnih dobara određen je odredbama članaka 76. - 78. ove odluke te u elaboratu I. Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra koji je prilog Generalnome urbanističkom planu.

Zone i potezi urbaniteta te oblikovno vrijedna područja

U zonama, odnosno potezima urbaniteta i oblikovno vrijednim područjima prigodom gradnje i uređenja treba voditi računa o povijesnim, umjetničkim i ambijentalnim vrijednostima značajnih prostora, cjelina i građevina, te o oblikovanju tradicijskih i novih mjesta okupljanja i zadovoljavanja svakodnevnih potreba ljudi važnih za prepoznavanje i identitet pojedinih predjela Sesveta i Sesveta u cjelini.

 

Točke i potezi kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti

 

Članak 53.

 

Na točkama i potezima kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti može se graditi samo ako se gradnjom ne ugrožavaju kompozicijske, panoramske i vizurne vrijednosti, a u skladu s urbanim pravilima ove odluke.

 

Područja sanacije

 

Članak 54.

 

Dijelovi ugroženog okoliša i područja sanacije na kojima je ugrožen okoliš su posebno:

-            prostori u kojima je ugrožen zrak, kao što je to središnji prostor Sesveta i prostori uz glavne prometnice i proizvodne sadržaje;

-            prostori u kojima je povećana buka, kao što je to središnji prostor Sesveta, potezi uz značajnije prometnice i uz djelatnosti koje su izvor buke;

-            prostori u kojima je ugroženo tlo radi odvijanja djelatnosti, kao što su to bivše farme svinja i telića u Sesvetama i Sesvetskom Kraljevcu i skladište Ine u Sesvetama, nepropisno izvedenih septičkih i sabirnih jama, nepostojanja građevina i uređaja za odvodnju otpadnih voda, prometa, deponiranja otpada i drugo;

-            vode u potocima radi nepropisno izvedenih septičkih i sabirnih jama, nepostojanja građevina i uređaja za odvodnju otpadnih voda, deponiranja otpada i drugo;

-            prostori i građevine u kojima se obavljaju djelatnosti što povećavaju opasnost od eksplozije, požara i zagađivanja podzemnih voda, tla i zraka.

Mjere sanacije propisane su posebnim zakonima i propisima te mjerama ovoga plana.

Dijelovi oštećenoga prirodnog ili kultiviranog krajobraza, te oštećene gradske cjeline sanirat će se preoblikovanjem, prenamjenom ili oplemenjivanjem oštećenih prostora, u skladu s planiranom namjenom, posebnim propisima, urbanim pravilima ove odluke i drugim mjerama.

 

UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA URBANA PRAVILA

 

Članak 55.

Opće odredbe

Urbanim su pravilima određeni oblici korištenja i način gradnje u skladu s prirodnom i urbanističko-arhitektonskom baštinom, lokalnim uvjetima, te korištenjem i namjenom prostora.

Građevine se mogu graditi na zemljištu opremljenom javnoprometnom površinom (postojeća ulica ili javnoprometna površina za koju je izdana lokacijska dozvola ili se izdaje zajedno s građevinom), priključcima na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te za odvodnju otpadnih voda.

Iznimno, može se omogućiti gradnja individualnih građevina i uz nižu komunalnu opremljenost zemljišta, kao etapno rješenje, ali ne manje od pristupne ulice, odnosno pristupnog puta, priključka na mrežu za opskrbu električnom energijom i odvodnje otpadnih voda u nepropusnu sabirnu jamu, te opskrbe vodom prema mjesnim prilikama.

Urbanim se pravilima određuju, među ostalim, prostorni pokazatelji: veličina građevne čestice, izgrađenost građevne čestice, koeficijent iskorištenosti građevne čestice (ki), broj etaža građevine, visina građevine, te BRP građevine.

Za prostore novih regulacija određeni su i prostorni pokazatelji: Gbst - gustoća stanovanja - odnos broja stanovnika i površine obuhvata detaljnijeg plana.

Područja na koje se odnose pojedina urbana pravila prikazana su na kartografskom prikazu 4.a Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - urbana pravila.

Područja za koje postoji obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja i/ili obveza donošenja detaljnijih planova označeni su na kartografskom prikazu 4.c Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite.

Na područjima za koje je propisana obveza donošenja detaljnijeg plana, do donošenja detaljnijeg plana moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina u skladu s odredbama članka 86. i urbanim pravilima ove odluke, te članka 85. ove odluke.

Unutar zaštitne zone - zone zabranjene gradnje, koja je naznačena na kartografskom prikazu br. 4.a Urbana pravila, nije dopuštena izgradnja objekata osim onih koji su u funkciji obrane.

 

Članak 56.

 

Prostori Sesveta koriste se, uređuju i štite u skladu s prostornim posebnostima:

1.             REZIDENCIJALNI PROSTORI

Prostori postojećih regulacija - dovršeni prostori:

-            Zaštita i uređivanje vrijednog prostora individualne gradnje - Dubec, Novo Brestje, Sesvetski Kraljevec (1.1.);

-            Zaštita, uređivanje i dogradnja vrijednog prostora individualne gradnje - Inino naselje (1.2.);

-            Zaštita i uređivanje prostora visoke gradnje - Luka, Selčina, Dubec (1.3.);

-            Zaštita i uređivanje povijesne jezgre starog sela - Sesvetski Kraljevec (1.4.).

Prostori postojećih regulacija - prostori dovršenja:

-            Uređivanje i dogradnja prostora individualne gradnje (1.5.);

-            Uređivanje i dogradnja prostora niske gradnje (1.6.).

Prostori novih regulacija:

-            Prostori niske gradnje (1.7.);

-            Prostori mješovite gradnje (1.8.).

2.             PODRUČJA URBANITETA

-            Središte Sesveta (2.1.)

-            Linearni potezi urbaniteta (2.2.)

-            Lokalne zone urbaniteta (2.3.)

3.             GOSPODARSKE ZONE

-            Gospodarska zona Sesvete (3.1.)

-            Gospodarska zona Kobiljak i Sesvetski Kraljevec (3.2.)

4.             PROSTORI TRANSFORMACIJE

-            Zona Dubec (4.1.)

-            Tvornica Badel (4.2.)

-            Ciglana (4.3.)

-            Farma Sesvetski Kraljevec (4.4.)

-            Farma Sljeme (4.5.)

5.             ŠPORTSKO - REKREACIJSKI KOMPLEKSI

-            Športsko-rekreacijski kompleks s gradnjom (5.1.)

-            Športsko- rekreacijski kompleks bez gradnje (5.2.)

6.             JAVNE I ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

Javni park:

-            Gradski park (6.1.);

-            Park susjedstva (6.2.).

Sesvetske park - šume:

-            Sesvetske park - šume bez rekreacije (6.3.);

-            Sesvetske park - šume s rekreacijom (6.4.).

Zaštitne zelene površine:

-            Zaštitne zelene površine uz infrastrukturne sustave (6.5.);

-            Zaštitne zelene površine uz šume, naselja (6.6.).

 

1. REZIDENCIJALNI PROSTORI

 

Prostori postojećih regulacija - dovršeni prostori

 

Članak 57.

 

Zaštita i uređivanje dovršenog prostora individualne gradnje - Dubec, Novo Brestje, Sesvetski Kraljevec (1.1.)

Opća pravila:

-            zaštita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice;

-            zadržavanje postojeće planske regulacije i tipologije poluugrađenih građevina i građevina u nizu;

-            čuvanje, održavanje i uređivanje vrijednih građevina, parkova, drvoreda, ulica, trgova i postojeće parcelacije;

-            gradnja građevina na postojećoj parcelaciji, interpolacijom i zamjenom trošnih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina, uz uvjet da budu usklađene s okolnom gradnjom u pogledu tlocrtnih i visinskih gabarita, te oblikovnih karakteristika.

Detaljna pravila

a) Na površinama stambene namjene:

-            gradnja (interpolacija) novih građevina;

-            visina građevine određena je pretežitom visinom izgrađenoga uličnog poteza i ne može biti viša od: podrum, dvije etaže i potkrovlje;

-            građevne se čestice ne mogu spajati niti se građevna čestica može dijeliti na dvije čestice, osim ako je to bilo predviđeno izvornim urbanističkim planom;

-            najveća izgrađenost građevne čestice ograničena je postojećom izgrađenošću okolnih čestica i ne može biti veća od 30% za samostojeće građevine, 40% za poluugrađene građevine i 50% za građevine u nizu;

-            najveći ki je 1,0 za samostojeće građevine, 1,2 za poluugrađene građevine i 1,5 za građevine u nizu;

-            najveći BRP na građevnoj čestici je 400 m2;

-            postojeći kontinuirani građevni pravac je obvezan;

-            najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3 m;

-            prirodni teren mora biti najmanje 30% površine građevne čestice;

-            postojeće se garaže ne mogu nadograđivati;

-            uvjeti za gradnju pomoćnih građevina određeni su člankom 35. ove odluke;

-            uvjeti za uređivanje građevne čestice određeni su člankom 36. ove odluke;

-            potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema normativu 1 PGM/1 stan, a za druge namjene prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            prigodom zamjene postojećih građevina postojeći BRP i ki veći od određenih ovim člankom mogu se zadržati, ali bez povećavanja; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

-            prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 1 m i postojeći građevni pravac mogu se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

-            rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja poluugrađene građevine ili građevine u nizu uvjetuje idejno rješenje cjeline;

-            iznimno, u južnom dijelu Novog Brestja, gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina na građevnoj čestici, najmanje površine 350 m2 za samostojeću i 220 m2 za poluugrađenu građevinu, najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijske linije 5 m, a drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka; prigodom zamjene, rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina površina građevne čestice može biti i manja od navedenih; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima za zamjenu, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju iz ovoga članka;

-            iznimno, na sjeverozapadnom dijelu Dupca na sjevernoj strani produžene Ulice M. Studine moguća je nova parcelacija prema postojećoj parcelaciji ugrađenih građevina u toj ulici; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima za gradnju (interpolaciju) iz ovog članka.

b) Na površinama javne i društvene namjene:

-            gradnja samostojećih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina;

-            najveća visina građevine je podrum i tri etaže;

-            najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

-            najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2;

-            prirodni teren mora biti najmanje 40% površine građevne čestice, parkovno uređen;

-            potreban broj PGM-a rješava se prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            prigodom rekonstrukcije i zamjene postojećih građevina ako su postojeća izgrađenost građevne čestice i visina građevine veće od određenih ovim člankom mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

-            gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

c) Na zaštitnim zelenim površinama:

-            uređenje prema urbanim pravilima iz članka 71. ove odluke.

 

Članak 58.

 

Zaštita, uređivanje i dogradnja prostora individualne gradnje - Inino naselje (1.2.)

Opća pravila:

-            zaštita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice;

-            zadržavanje postojeće planske regulacije i tipologije samostojećih individualnih građevina;

-            čuvanje, održavanje i uređivanje vrijednih građevina, parkova, drvoreda, ulica, trgova i postojeće parcelacije;

-            gradnja građevina na postojećoj parcelaciji, interpolacijom i zamjenom trošnih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina, uz uvjet da budu usklađene s okolnom gradnjom u pogledu tlocrtnih i visinskih gabarita i oblikovnih karakteristika.

Detaljna pravila

a) Na površinama stambene namjene:

-            gradnja (interpolacija) samostojećih građevina;

-            visina građevine određena je pretežitom visinom izgrađenoga uličnog poteza i ne može biti viša od: podrum, dvije etaže i potkrovlje;

-            građevne se čestice ne mogu spajati niti se građevna čestica može dijeliti na dvije čestice, osim ako je to bilo predviđeno izvornim urbanističkim planom;

-            najveća izgrađenost građevne čestice ograničena je postojećom izgrađenošću okolnih čestica i ne može biti veća od 30%;

-            najveći ki je 1.0;

-            najveći BRP na građevnoj čestici je 400 m2;

-            postojeći kontinuirani građevni pravac je obvezan;

-            najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3 m;

-            prirodni teren mora biti najmanje 30% površine građevne čestice;

-            postojeće garaže ne mogu se nadograđivati;

-            uvjeti za gradnju pomoćnih građevina određeni su člankom 35. ove odluke;

-            uvjeti za uređivanje građevne čestice određeni su člankom 36. ove odluke;

-            potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici, prema normativu 1 PGM/1 stan, a za druge namjene prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            prigodom zamjene postojećih građevina postojeći BRP i ki veći od određenih ovim člankom mogu se zadržati, ali bez povećavanja; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

-            prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 1 m i postojeći građevni pravac mogu se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

-            iznimno, na sjevernom dijelu Ininog naselja, moguća je gradnja samostojećih građevina na građevnoj čestici najmanje površine 600 m2, uz najveću izgrađenost građevne čestice 30%, građevina u nizu na građevnoj čestici, najmanje površine 200 m2, uz najveću izgrađenost građevne čestice 50%, najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijske linije je 5 m, a drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka.

b) Na površinama javne i društvene namjene:

-            gradnja samostojećih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina;

-            najveća visina građevine je podrum i tri etaže;

-            najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

-            najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2;

-            prirodni teren mora biti najmanje 40% površine građevne čestice, parkovno uređen;

-            potreban broj PGM-a rješava se prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            prigodom rekonstrukcije i zamjene postojećih građevina ako su postojeća izgrađenost građevne čestice i visina građevine veće od određenih ovim člankom mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

-            gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

 

Članak 59.

 

Zaštita i uređivanje prostora visoke gradnje - Luka, Selčina, Dubec (1.3.)

Opća pravila:

-            zaštita i uređivanje urbanističkih cjelina naselja pretežito visoke višestambene gradnje;

-            poboljšavanje kvalitete stanovanja dovršavanjem postojećih i uvođenjem novih sadržaja, u pravilu, sadržaja društvenog i komunalnog standarda;

-            čuvanje i održavanje urbane matrice, ulica, trgova i osobito zelenih površina;

-            rješavanje prometnih problema naselja gradnjom parkirališta i garaža, uz obvezno očuvanje zelenih površina;

-            na javnim i zaštitnim zelenim površinama ne mogu se graditi građevine i uređivati parkirališta;

-            očuvanje izvornog oblikovanja građevina, karakterističnih vizura, elemenata i identiteta i slike naselja.

Detaljna pravila

a) Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene:

-            rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina, te iznimno gradnja (interpolacija) samostojećih građevina, uz obvezno poštivanje urbane matrice i tipologije gradnje prema izvornim urbanističkim planovima;

-            nova građevina može imati najviše tri etaže, uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja oblikovanoga ravnim krovom ili krovom blagog nagiba do 10o;

-            zahvat u prostoru moguć je samo uz javni prostor - trg ili ulicu, najmanje širine 9 m;

-            građevna se čestica oblikuje pod građevinom, a okoliš postaje javna površina;

-            najveća izgrađenost katastarske čestice, odnosno katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru je 50%;

-            najveći ki katastarske čestice, odnosno katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru je 2,0;

-            najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2;

-            najmanja međusobna udaljenost između građevina unutar zahvata u prostoru je zbroj polovica njihovih visina;

-            prirodni teren mora biti najmanje 20% površine katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru;

-            prirodni teren se hortikulturno uređuje;

-            potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu 1 PGM/1 stan, a za druge namjene prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            zamjena postojećih građevina prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

-            rekonstrukcija postojećih građevina moguća je uz uvjet da se očuva osnovno arhitektonsko oblikovanje građevine;

-            sanacija ravnog krova moguća je izvedbom kosog krovišta do 6o skrivenog u vijencu kojim se neće narušiti izvorno arhitektonsko oblikovanje građevine.

b) Na površinama javne i društvene namjene:

-            gradnja samostojećih građevina te rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina;

-            najveća visina građevine je podrum i tri etaže;

-            najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

-            najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2;

-            prirodni teren mora biti najmanje 40% površine građevne čestice, parkovno uređen;

-            potreban broj PGM-a rješava se prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            prigodom rekonstrukcije i zamjene postojećih građevina ako su postojeća izgrađenost građevne čestice i visina građevine veće od određenih ovim člankom, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

-            gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

 

Članak 60.

 

Zaštita i uređivanje povijesne jezgre starog sela - Sesvetski Kraljevec (1.4.)

Opća pravila:

-            očuvanje cjeline (slike naselja, njegove matrice i karakterističnog mjerila, te zaštićenih etnoloških građevina) koja je zaštićena kao autentični prostor povijesne jezgre starog sela;

-            nova gradnja mora respektirati elemente povijesne matrice sela: karakterističnu parcelaciju i organizaciju čestica, smještaj građevina na čestici, tradiciju gradnje drvenih stambenih građevina;

-            nove se građevine moraju mjerilom, tipologijom, rasporedom u prostoru i materijalima građenja uskladiti s tradicionalnim načinom gradnje;

-            zadržavanje visine gradnje u postojećim mjerilima naselja;

-            sve prema sustavu mjera zaštite sadržanima u elaboratu I. Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra;

-            na području za koje je propisana obveza donošenja detaljnijeg plana, do donošenja detaljnijeg plana moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina u skladu sa odredbom članka 86. stavka 2. ove odluke, a prema detaljnim pravilima ovog članka.

Detaljna pravila

a) Na površinama stambene namjene:

-            građevina može imati najviše dvije etaže, uz mogućnost gradnje potkrovlja s kosim krovom, bez nadozida, oblikovno usklađenog s karakterističnim postojećim krovovima naselja;

-            postojeći građevni pravac je obvezan;

-            najveći BRP građevine određen je postojećim susjednim građevinama;

-            zadržati način korištenja i uređivanja građevne čestice;

-            nije dopuštena preparcelacija zemljišta;

-            za sve zahvate potrebno pribaviti posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnoga tijela za zaštitu kulturnih dobara.

b) Na površinama javnog parka

-            uređenje prema urbanim pravilima iz članka 69. ove odluke.

 

Prostori postojećih regulacija - prostori dovršenja

 

Članak 61.

 

Uređenje i dogradnja prostora individualne gradnje (1.5.)

Opća pravila:

-            obnova i dovršavanje naselja gradnjom individualnih građevina, te građevina s javnim i društvenim sadržajima;

-            osiguravanje prostora za gradnju i rekonstrukciju ulica i komunalne infrastrukture;

-            na područjima za koje je propisana obveza donošenja detaljnijeg plana, do donošenja detaljnijeg plana moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina u skladu sa odredbom članka 86. stavka 2. ove odluke, a prema detaljnim pravilima ovog članka.

Detaljna pravila

a) Na površinama stambene i mješovite, pretežito stambene namjene:

-            gradnja samostojećih i poluugrađenih građevina;

-            najveća visina građevina je podrum, dvije etaže i potkrovlje;

-            najmanja površina građevne čestice je 500 m2 za samostojeće građevine, a 300 m2 za poluugrađene građevine;

-            najveća izgrađenost građevne čestice je 30% za samostojeće građevine, a 40% za poluugrađene građevine;

-            najveći ki je 1,0 za samostojeće, a 1,2 za dvojne građevine;

-            najveći BRP na građevnoj čestici je 400 m2 za samostojeće građevine, a 200 m2 za poluugrađene građevine;

-            građevni pravac je udaljen od regulacijske linije najmanje 5 m;

-            najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 3 m;

-            prirodni teren mora biti najmanje 30% površine građevne čestice;

-            uvjeti za gradnju pomoćnih građevina određeni su člankom 35. ove odluke;

-            uvjeti za uređivanje građevne čestice određeni su člankom 36. ove odluke;

-            potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema normativu 1 PGM/1 stan, a za druge namjene prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            prigodom interpolacije površina građevne čestice može biti manja od površine određene ovim člankom; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

-            prigodom zamjene postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od površine određene ovim člankom; postojeći BRP i ki, veći od određenih ovim člankom, mogu se zadržati, ali bez povećavanja; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

-            prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od površine određene ovim člankom; postojeća udaljenost od međe susjedne građevne čestice koja nije manja od 1 m i postojeći građevni pravac mogu se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovog članka;

-            iznimno, na građevnim česticama većima od 5.000 m2 moguća je gradnja individualnih stambenih građevina visine podrum i dvije etaže; najveći BRP je 800 m2; najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 10 m.

b) Na površinama javne i društvene namjene:

-            gradnja samostojećih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina;

-            najveća visina građevine je podrum i tri etaže;

-            najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

-            najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2;

-            prirodni teren mora biti najmanje 40% površine građevne čestice, parkovno uređen;

-            potreban broj PGM-a rješava se prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            prigodom rekonstrukcije i zamjene postojećih građevina ako su postojeća izgrađenost građevne čestice i visina građevine veće od određenih ovim člankom, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

-            gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju;

-            na području uz potok Vuger za koje je propisana obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja, do provedbe natječaja moguća je rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina prema detaljnim pravilima ovog članka.

c) Na zaštitnim zelenim površinama

-            uređenje prema urbanim pravilima iz članka 71. ove odluke.

d) Na površinama javnog parka

-            uređenje prema urbanim pravilima iz članka 69. ove odluke.

 

Članak 62.

 

Uređivanje i dogradnja prostora niske gradnje (1.6.)

Opća pravila:

-            obnova i dovršavanje naselja gradnjom niskih građevina, te građevina s javnim i društvenim sadržajima;

-            osiguravanje prostora za gradnju i rekonstrukciju ulica i komunalne infrastrukture.

Detaljna pravila

a) Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene:

-            gradnja samostojećih građevina;

-            najveća visina građevina je podrum, tri etaže i potkrovlje;

-            najmanja površina građevne čestice je 600 m2;

-            najmanje 80 m2 građevne čestice / 1 stan;

-            najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

-            najveći ki je 1,0;

-            najveći BRP na građevnoj čestici je 600 m2;

-            građevni pravac je udaljen od regulacijske linije najmanje 5 m;

-            najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 5 m;

-            prirodni teren mora biti najmanje 30% površine građevne čestice;

-            uvjeti za gradnju pomoćnih građevina određeni su člankom 35. ove odluke;

-            uvjeti za uređivanje građevne čestice određeni su člankom 36. ove odluke;

-            potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema normativu 1 PGM/1 stan, a za druge namjene prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            prigodom zamjene postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od 600 m2; postojeći BRP i ki, veći od određenih ovim člankom mogu se zadržati, ali bez povećavanja; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

-            prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od 600 m2; postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 3 m može se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka.

b) Na površinama javne i društvene namjene:

-            gradnja samostojećih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina;

-            najveća visina građevine je podrum i tri etaže;

-            najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

-            najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2;

-            prirodni teren mora biti najmanje 40% površine građevne čestice, parkovno uređen;

-            potreban broj PGM-a rješava se prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            prigodom rekonstrukcije i zamjene postojećih građevina ako su postojeća izgrađenost građevne čestice i visina građevine veće od određenih ovim člankom, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

-            gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju;

-            na području uz potok Vuger za koje je propisana obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja, do provedbe natječaja moguća je rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina prema detaljnim pravilima ovog članka.

 

Prostori novih regulacija

 

Članak 63.

 

Prostori novih regulacija su prostori nedostatne komunalne opremljenosti zemljišta ili potpuno neizgrađeni prostori za koje je utvrđena obveza donošenja detaljnijeg plana te raspisivanja arhitektonsko-urbanističkog natječaja za građevine društvenih djelatnosti i drugih sadržaja u obuhvatu detaljnijeg plana, a koji se financiraju iz sredstava državnog ili gradskog proračuna.

Do donošenja detaljnijeg plana moguća je rekonstrukcija građevina u skladu s odredbom članka 86. stavka 1. ove odluke.

Na prostorima novih regulacija građevine javne i društvene namjene grade se prema urbanim pravilima iz članka 61. ove odluke.

Na prostorima novih regulacija javne i zaštitne zelene površine uređuju se prema urbanim pravilima iz članka 69., članka 70. i članka 71. ove odluke.

Prostori niske gradnje (1.7.)

Novi rezidencijalni prostori niske gradnje s mrežom javnih prostora i javnih i društvenih sadržaja, te drugim pratećim sadržajima stanovanja planiraju se prema sljedećim uvjetima:

a) gustoća stanovanja (Gbst) je najviše 150 st /ha;

b) tipologija gradnje:

-            niske višestambene građevine;

-            uvjeti gradnje prema urbanim pravilima iz članka 62. ove odluke.

c) korištenje i namjena površina:

-            stanovanje i prateći sadržaji (predškolske i školske ustanove, ustanove zdravstvene zaštite, parkovi, dječja igrališta, trgovačko - uslužni centri stambenog susjedstva),

-            površina stambene namjene je 60 - 70% površine obuhvata detaljnijeg plana,

-            javne i zaštitne zelene površine su najmanje 10% površine obuhvata detaljnijeg plana.

Prostori mješovite gradnje (1.8.)

Novi rezidencijalni prostori individualne i niske gradnje s mrežom javnih prostora i javnih i društvenih sadržaja, te drugim pratećim sadržajima stanovanja planiraju se prema sljedećim uvjetima:

a) gustoća stanovanja (Gbst) je najviše 100 st / ha;

b) tipologija gradnje:

-            individualne građevine: samostojeće, poluugrađene ili građevine u nizu;

-            niske višestambene građevine;

-            uvjeti gradnje prema urbanim pravilima iz članka 61. i članka 62. ove odluke.

c) korištenje i namjena površina:

-            stanovanje i prateći sadržaji (predškolske i školske ustanove, ustanove zdravstvene zaštite, parkovi, dječja igrališta, trgovačko-uslužni centri stambenog susjedstva);

-            površina stambene namjene je 60 - 70% površine obuhvata detaljnijeg plana;

-            javne i zaštitne zelene površine su najmanje 10% površine obuhvata detaljnijeg plana.

 

2. PODRUČJA URBANITETA

 

Članak 64.

 

Područja urbaniteta su prostori visokoga urbanog intenziteta i većih gustoća izgrađenosti koji svojim položajem ili povijesnim značenjem igraju značajnu ulogu u stvaranju identiteta Sesveta.

Središte Sesveta (2.1.)

-            osmišljen urbanistički razvoj središnjeg prostora naselja kao nositelja identiteta mjesta, odnosno poslovnoga, administrativnog, kulturnog, zdravstvenog i prometnog gradskog središta;

-            uključivanje i osmišljavanje područja južno od pruge kao mogućnosti prostornog i sadržajnog proširenja središta;

-            planiranje prometnog rasterećenja središta i formiranje pješačke zone;

-            gradnja prometnog terminala koji uključuje željeznički i autobusni kolodvor, te javnu garažu;

-            gradnja tržnice s javnom garažom;

-            transformacija izgrađene strukture, uz očuvanje povijesnog identiteta predjela i poteza prepoznatljivih ambijentalnih vrijednosti;

-            očuvanje prostornih posebnosti, poštivanje postojećeg mjerila i karaktera zaštićene povijesne jezgre Sesveta;

-            u skladu s polazištima i mjerama zaštite detaljnije određivanje najveće etažnosti za pojedine dijelove povijesnog središta, a u dopuštenom rasponu od jedne do najviše pet etaža odredit će se detaljnijim planom;

-            uređenje javnih parkova;

-            obnova i očuvanje starog groblja kao posebne parkovne površine bez mogućnosti gradnje građevina;

-            obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja na temelju kojega se donosi detaljniji plan, te provode arhitektonski natječaji za pojedine lokacije;

-            do donošenja detaljnijeg plana moguća je rekonstrukcija građevina u skladu s odredbom članka 86. stavka 1. ove odluke.

Linearni potezi urbaniteta (2.2.)

Linearni potezi urbaniteta su potezi uz glavne sesvetske ulice Zagrebačku, Bjelovarsku, Dugoselsku i Varaždinsku ulicu.

Opća pravila

-            transformacije izgrađene strukture u cilju stvaranja urbanog identiteta uličnih poteza prepoznatljivih ambijentalnih i oblikovnih vrijednosti;

-            gradnja niskih stambeno - poslovnih ili poslovnih građevina;

-            prizemlja građevina isključivo poslovne namjene;

-            na područjima za koje je propisana obveza donošenja detaljnijeg plana, do donošenja detaljnijeg plana moguća je rekonstrukcija građevina u skladu sa odredbom članka 86. stavka 1. ove odluke.

a) Na površinama mješovite i poslovne namjene:

Detaljna pravila

-            gradnja samostojećih građevina;

-            najveća visina građevina je podrum, tri etaže i potkrovlje;

-            prizemlje građevine može biti iznad kote uređenog terena najviše 30 cm;

-            najmanja površina građevne čestice je 600 m2;

-            najmanje 80 m2 građevne čestice / 1 stan;

-            najmanja širina građevne čestice na regulacijskoj liniji je 20 m;

-            najveća izgrađenost građevne čestice je 50%;

-            najveći ki je 1,0;

-            najveći BRP na građevnoj čestici je 800 m2;

-            građevni pravac je udaljen od regulacijske linije najmanje 10 m;

-            najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 5 m;

-            najveća dužina uličnog pročelja građevine je 20 m;

-            prirodni teren mora biti najmanje 30% površine građevne čestice;

-            obavezan je predvrt; najmanje 30% površina predvrta mora biti hortikulturno uređeno;

-            uvjeti za gradnju pomoćnih građevina određeni su člankom 35. ove odluke;

-            uvjeti za uređivanje građevne čestice određeni su člankom 36. ove odluke;

-            potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema normativu 1 PGM/1 stan, a za druge namjene prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            prigodom zamjene postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od površine određene ovim člankom; ako su postojeći BRP i ki veći od određenih ovim člankom mogu se zadržati, ali bez povećavanja; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovog članka;

-            prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina površina i širina građevne čestice mogu biti manje od određenih ovim člankom; postojeća udaljenost od međe susjedne građevne čestice koja nije manja od 3 m može se zadržati; građevni pravac udaljen je najmanje 5 m od regulacijske linije; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

-            iznimno, moguća je rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja postojeće stambene individualne građevine; postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 1 m može se zadržati; građevni pravac udaljen je najmanje 5 m od regulacijske linije; najveći BRP je 400 m2; moguće je zadržati stambenu namjenu; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

-            iznimno, moguća je gradnja poluugrađene građevine ako je postojeća susjedna građevina poluugrađena; najveći BRP je 400 m2; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

-            iznimno, u zoni poslovne namjene moguća je gradnja samostojećih građevina najvećeg BRP-a 1.200 m2; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka.

b) Na površinama javne i društvene namjene:

-            gradnja samostojećih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina;

-            najveća visina građevine je podrum i tri etaže;

-            najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

-            najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2;

-            prirodni teren mora biti najmanje 40% površine građevne čestice, parkovno uređen;

-            potreban broj PGM-a rješava se prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            prigodom rekonstrukcije i zamjene postojećih građevina ako su postojeća izgrađenost građevne čestice i visina građevine veće od određenih ovim člankom, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

-            gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Lokalne zone urbaniteta (2.3.)

Lokalne zone urbaniteta planiraju se na prostorima Novog Brestja, Sesvetske Selnice - Sesvetskih Sela i Sesvetskog Kraljevca prema sljedećim uvjetima:

-            formiranje mreže javnih prostora, te uređenje trgova, parkova, dječjih igrališta i gradnja građevina javnih sadržaja;

-            gradnja niskih stambeno-poslovnih ili poslovnih građevina prema urbanim pravilima 2.2. iz članka 64. i /ili urbanim pravilima za gradnju (interpolaciju) iz članka 59. ove odluke;

-            gradnja građevina javne i društvene namjene prema urbanim pravilima iz članka 61. ove odluke;

-            uređenje javnih i zaštitnih zelenih površina prema urbanim pravilima iz članka 69., članka 70. i članka 71. ove odluke;

-            uređenje športsko - rekreacijskih površina prema urbanom pravilu 5.1. iz članka 68. ove odluke;

-            obveza donošenja detaljnijeg plana;

-            do donošenja detaljnijeg plana moguća je rekonstrukcija građevina u skladu sa odredbom članka 86. stavka 1. ove odluke.

 

3. GOSPODARSKE ZONE

 

Članak 65.

 

Gospodarska zona Sesvete (3.1.)

Opća pravila

-            gospodarska zona gradskog značenja, površine oko 250 ha, dijelom na arheološkom lokalitetu;

-            uz Ulicu Ljudevita Posavskog i Slavonsku aveniju planira se poslovna namjena, a na drugim se prostorima planira i poslovna i proizvodna namjena;

-            skladišta kao osnovna djelatnost ne mogu se graditi;

-            skladišni prostor može biti površine do 20% BRP-a poslovne ili proizvodne građevine;

-            osigurati prostor površine oko 1 ha za kamionski kolodvor;

-            osigurati prostor za smještaj reciklažnog dvorišta;

-            površine za koje postoji obveza donošenja detaljnijeg plana prikazane su u kartografskom prikazu 4.c Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite;

-            do donošenja detaljnijeg plana moguća je rekonstrukcija građevina u skladu s odredbom članka 86. stavka 1. ove odluke;

-            na području za koje ne postoji obveza donošenja detaljnijeg plana mogu se graditi građevine i uređivati prostori prema detaljnim pravilima iz ovoga članka.

Detaljna pravila:

a) na površinama gospodarske i poslovne namjene:

-            gradnja samostojećih građevina;

-            najveća visina građevine je podrum i tri etaže;

-            najmanja površina građevne čestice je 2.000 m2;

-            najmanja širina građevne čestice na regulacijskoj liniji je 20 m, a najveći omjer širine i dužine čestice određen je, u pravilu, 1:5;

-            najveća izgrađenost građevne čestice je 50%;

-            najveći ki je 1,0;

-            građevni pravac od regulacijske linije udaljen je najmanje 12 m;

-            najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2, ali ne manje od 3,0 m;

-            potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            prirodni teren mora biti najmanje 30% površine građevne čestice;

-            građevna čestica mora biti hortikulturno uređena; prema susjednim česticama drugih namjena, potrebno je urediti pojaseve visokoga zaštitnog zelenila;

-            prigodom zamjene postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od površine određene ovim člankom; postojeći ki veći od 1,0 može se zadržati, ali bez povećanja; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

-            prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina površina i širina građevne čestice mogu biti manje od određenih ovim člankom; najveći ki je 1,0; postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 3 m i postojeći građevni pravac mogu se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka.

-            iznimno, za sjeverno područje gospodarske zone uz željezničku prugu, planirano kao dio područja središta Sesveta za koji postoji obveza i provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja i donošenja detaljnijeg plana, najveći ki nadzemno je 2.5; drugi uvjeti odredit će se urbanističko-arhitektonskim natječajem, odnosno detaljnijim planom.

b) na površinama infrastrukturnih sustava:

-            veličina građevne čestice, građevine i pratećih sadržaja određeni su tehnološkim zahtjevima;

-            poštivanje mjera zaštite okoliša;

-            prirodni teren mora biti najmanje 30% površine građevne čestice;

-            građevna čestica mora biti hortikulturno uređena; prema susjednim česticama drugih namjena, potrebno je urediti pojaseve visokoga zaštitnog zelenila.

 

Članak 66.

 

Gospodarske zone Kobiljak i Sesvetski Kraljevec (3.2.)

Opća pravila

-            gospodarska zona sastoji se od triju lokacija;

-            s obzirom na blizinu stanovanja, na ovom se području mogu graditi građevine za proizvodne, pretežito zanatske sadržaje s tehnološki visoko razvijenom proizvodnjom i bez štetnih utjecaja na okoliš, te poslovne građevine za pretežito uslužne, trgovačke i komunalno - servisne sadržaje;

-            u gospodarskoj zoni Kobiljak osigurati prostor za smještaj reciklažnog dvorišta.

Detaljna pravila

-            gradnja samostojećih građevina;

-            najveća visina građevine je podrum i tri etaže;

-            najmanja površina građevne čestice je 2.000 m2;

-            najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

-            najveći ki je 1,0;

-            građevni pravac udaljen je od regulacijske linije najmanje 10 m;

-            najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2, ali ne manje od 3,0 m;

-            potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            prirodni teren mora biti najmanje 30% površine građevne čestice;

-            građevna čestica mora biti hortikulturno uređena; prema susjednim česticama drugih namjena, potrebno je urediti pojaseve visokoga zaštitnog zelenila;

-            prigodom zamjene postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od površine određene ovim člankom; postojeći ki veći od 1,0 može se zadržati, ali bez povećavanja; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

-            prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina građevna čestica može biti manja od 2.000 m2; najveći ki je1,0; postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 3 m i postojeći građevni pravac mogu se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka.

 

4. PROSTORI TRANSFORMACIJE

 

Članak 67.

 

Prostori transformacije su lokacije postojeće industrije, velikih skladišta i napuštenih poljoprivrednih farmi na kojima je moguća prenamjena u:

-            sadržaje i programe koji omogućavaju urbanu transformaciju i stvaranje javnog prostora gradskog karaktera;

-            sadržaje stanovanja, kulture, znanosti, zabave, športa i rekreacije, tehnološko-znanstveno-gospodarske sadržaje, prostore za trgovinu i urede, te hotele i parkove;

-            trgovačke sadržaje koji moraju biti prilagođeni urbanom prostoru s tipologijom i ponudom gradske robne kuće (hipermarketi su isključeni).

Područja za koje postoji obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja i/ili obveza donošenja detaljnijih planova označeni su na kartografskom prikazu 4.c Područja primjene planskih mjera zaštite.

Do donošenja detaljnijeg plana moguća je rekonstrukcija građevina u skladu s odredbom članka 86. stavka 1. ove odluke.

Zona Dubec (4.1.)

-            područje površine oko 3 ha;

-            planiraju se raznoliki programi koji će obogatiti, u pravilu, nedostatnu ponudu javnih sadržaja na ovom području;

-            najveća ki zone nadzemno je 2.0;

-            najveća visina građevina do četiri etaže;

-            javne i zaštitne zelene površine su najmanje 20% površine zone.

Tvornica Badel (4.2.)

-            područje industrijskog postrojenja površine oko 5,3 ha;

-            planiraju se javni programi - kulture, znanosti i zabave kao tema gradskog parka, uz očuvanje i obnovu povijesne graditeljske strukture;

-            najveća ki zone nadzemno je 2.0;

-            najveća visina nove gradnje do četiri etaže;

-            javne i zaštitne zelene površine su najmanje 30% površine zone.

Ciglana (4.3.)

-            područje površine oko 5,5 ha koji je s športsko-rekreacijskim kompleksom površine oko 10 ha programska cjelina;

-            planira se raznolikost budućih programa od lokalnog i gradskog značenja;

-            najveća ki zone nadzemno je 2.0;

-            najveća visina građevina do četiri etaže;

-            javne i zaštitne zelene površine su najmanje 20% površine zone.

Farma Sesvetski Kraljevec (4.4.)

-            prostor nekadašnje farme površine oko 13 ha;

-            planiraju se javni, športsko-rekreacijsko-turistički i trgovački sadržaji sa stanovanjem kao pratećim sadržajem;

-            najveća ki zone nadzemno je 1.5;

-            najveća visina građevina do tri etaže;

-            javne i zaštitne zelene površine su najmanje 30% površine zone.

Farma Sljeme (4.5.)

-            područje nekadašnje svinjogojske farme površine oko 32 ha, u vlasništvu Grada;

-            planira se kao zona mješovitih, pretežito stambenih programa.

 

5. ŠPORTSKO - REKREACIJSKI KOMPLEKSI

 

Članak 68.

 

Športsko - rekreacijski kompleks s gradnjom (5.1.)

-            gradnja samostojećih građevina, te rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina na temelju cijelovitoga prostornog rješenja kompleksa;

-            građevna čestica mora imati površinu najmanje 5.000 m2;

-            najveća izgrađenost kompleksa, odnosno građevne čestice je 40%;

-            najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2;

-            visina građevine uvjetovana je specifičnim zahtjevima pojedine vrste športa;

-            prirodni teren mora biti najmanje 30% površine kompleksa, odnosno pojedine građevne čestice;

-            prirodni teren se parkovno uređuje;

-            športski sadržaji moraju zauzimati najmanje 70% BRP-a građevine, a drugo mogu biti prateći sadržaji;

-            potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            športsko-rekreacijski kompleksi za koje postoji obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja i/ili obveza donošenja detaljnijih planova označeni su na kartografskom prikazu 4.c Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite;

-            do donošenja detaljnijeg plana moguća je rekonstrukcija građevina u skladu sa odredbom članka 86. stavka 1. ove odluke.

Športsko-rekreacijski kompleks bez gradnje (5.2.)

-            uređenje otvorenih igrališta bez gledališta i gradnja građevine za prateće sadržaje koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti na temelju cjelovitoga prostornog rješenja kompleksa;

-            ukupni BRP građevina za prateće sadržaje do 150 m2/ha športsko-rekreacijskog kompleksa, odnosno građevne čestice;

-            najveća visina građevine je podrum, jedna etaža i potkrovlje bez nadozida;

-            prateće građevine mogu se graditi istodobno ili nakon uređenja otvorenih športsko-rekreacijskih sadržaja;

-            potreban broj PGM-a osigurati na građevnoj čestici prema normativima iz članka 39. ove odluke;

-            športsko-rekreacijski kompleksi za koje postoji obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja i/ili obveza donošenja detaljnijih planova označeni su na kartografskom prikazu 4.c Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite;

-            do donošenja detaljnijeg plana moguća je rekonstrukcija građevina u skladu sa odredbom članka 86. stavka 1. ove odluke.

 

6. JAVNE I ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

 

JAVNI PARK

 

Članak 69.

 

Gradski park (6.1.)

Gradski se park formira kao ekološki, estetski, rekreacijski i edukativni gradski prostor koji sadržajima i opremom i oblikovnim karakteristikama zadovoljava potrebe korištenja.

Gradski se park oblikuje pretežito visokom vegetacijom. Posebnog je pejsažnog izraza, naglašene razine opremljenosti i dobre dostupnosti.

Za gradske je parkove potrebno izraditi cjelovito prostorno i hortikulturno rješenje na temelju kojega se uređuju parkovne površine, pješački putevi, biciklističke staze, sadržaji i oprema parka, te iznimno, grade građevine sa sadržajima koji moraju biti u funkciji parkovnih površina.

U gradskim se parkovima koji se nalaze na područjima za koje postoji obveza donošenja detaljnijeg plana, može detaljnijim planom omogućiti gradnja građevine kao što su paviljoni, sjenice i odmorišta, dječja igrališta, manje javne i ugostiteljske građevine, manje komunalne građevine i građevine sanitarno-higijenskog standarda.

Ukupna izgrađenost parkovne površine koja uključuje sve izgrađene i neizgrađene površine izuzevši zelene parkovne površine može biti najviše do 10%.

Gradski parkovi na lokacijama Dubec-jug, Ciglana uz potok Črnec, središte Sesveta, te na lokaciji uz potok Vuger nalaze se na područjima za koja je obvezno donošenje detaljnijih planova, što je označeno na kartografskom prikazu 4.c Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite.

Park susjedstva (6.2.)

Parkovi susjedstva su funkcionalna cjelina sa susjedstvom. Njihova je površina određena brojem stanovnika, a opremanje parkovne površine prilagođeno je dobnim skupinama korisnika (dječja igrališta, rekreativne površine).

Oblikuju se pretežito visokom vegetacijom i trebaju zadovoljiti potrebe boravka, odmora i šetnje stanovnika iz susjedstva.

Rekreativne površine dimenzioniraju se tako da zadovolje 4 m2 po djetetu dobne skupine do 6 godina, te 3 m2 za druge dobne skupine.

Za parkove susjedstva potrebno je izraditi cjelovito prostorno i hortikulturno rješenje na temelju kojega se uređuju parkovne površine, pješački putevi, biciklističke staze, sadržaji i oprema parka, te iznimno, grade građevine.

U parkovima susjedstva mogu se graditi samo paviljoni, sjenice i dječja igrališta.

Ukupna izgrađenost parkovne površine koja uključuje sve izgrađene i neizgrađene površine izuzevši zelene parkovne površine može biti najviše do 10%.

 

SESVETSKE PARK - ŠUME

 

Članak 70.

 

Sesvetske park - šume bez rekreacije (6.3.)

Sesvetskim park - šumama koje nemaju naglašenu rekreativnu funkciju gospodari se na temelju gospodarskih osnova i programa gospodarenja šumama.

Zaštitne zelene površine uz šume uređuju se prema urbanim pravilim iz članka 71. ove odluke.

Površine posebne namjene uređuju se prema posebnim propisima.

Iznimno, na području sesvetske park-šume u gospodarskoj zoni Sesvete za koje je propisana obveza donošenja detaljnijeg plana, detaljnijim planom je moguće oblikovanje staza, odmorišta i opreme tako da se izbjegne uklanjanje postojeće vegetacije, a sukladno propozicijama osnova za gospodarenje park - šumama.

Sesvetske park - šume s rekreacijom (6.4.)

Sesvetske park - šume s rekreativnom funkcijom zadržavaju izvornu strukturu vegetacije po vrstama i obraslosti vegetacijom, uz mogućnost oblikovanja staza, odmorišta i opreme tako da se izbjegne uklanjanje postojeće vegetacije, a sukladno propozicijama osnova za gospodarenje park - šumama.

Na površinama sesvetskih park-šuma nije moguća gradnja građevina.

Režim opremanja i uređenja, te posebne uvjete koje je obvezno pribaviti za gradnju u pojasu od 50 m od ruba šume, utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, a u zaštićenim dijelovima prirode i tijelo nadležno za zaštitu prirode.

Sesvetske park-šume s rekreacijom za koje postoji obveza donošenja detaljnijih planova označeni su na kartografskom prikazu 4.c Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite.

Iznimno, na području sesvetske park-šume s rekreacijom uz potok Vuger, detaljnijim planom je moguća rekonstrukcija postojećih građevina i prenamjena u športsko-rekreativne sadržaje i/ili sadržaje kulture.

Iznimno, na čestici nekadašnjeg kampa - lokacija Gliboki Jarek, uz Varaždinsku ulicu moguća je gradnja ugostiteljsko-turističkih sadržaja prema lokalnim uvjetima koje utvrđuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša, te posebnim uvjetima nadležnoga gradskog tijela za zaštitu prirode.

 

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

 

Članak 71

 

Zaštitne zelene površine uz infrastrukturne sustave (6.5.)

Zaštitne zelene površine uz infrastrukturne sustave oblikuju se prije svega sadnjom i održavanjem visoke vegetacije.

Uz prethodno vrednovanje prostora omogućuje se uređenje pješačkih puteva i biciklističkih staza.

Gradnja građevina nije moguća osim građevina u funkciji zaštite klizišta, strmina i vodotoka kao što su potporni zidovi, nasipi, retencije, ograde, zidovi za zaštitu od buke i slično.

Površine infrastrukturnih sustava uređuju se prema urbanim pravilima iz članka 65. ove odluke.

Zaštitne zelene površine uz šume, naselja (6.6.)

Zaštitne zelene površine uz šume i naselja oblikuju se kao krajobrazni prostori koji štite rub šume ili naselja od gradnje ili negativnih utjecaja drugih namjena.

Površine se oblikuju sukladno karakteristikama prostorne krajobrazne cjeline (sesvetsko prigorje, sesvetski nizinski prostor) kojega su dio.

Uz prethodno vrednovanje prostora omogućuje se uređenje pješačkih puteva i biciklističkih staza.

Gradnja građevina nije moguća osim građevina u funkciji zaštite klizišta, strmina i vodotoka kao što su potporni zidovi, nasipi, retencije i slično.

 

MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA

 

Članak 72.

 

Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, evidentiranih dijelova prirode i nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom i drugih propisima, ovim planom, te elaboratom I. Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra i II. Evidentirani dijelovi prirode s uvjetima korištenja i zaštite, što je prilog Generalnome urbanističkom planu.

Krajobrazne i prirodne vrijednosti, evidentirani dijelovi prirode i nepokretna kulturna dobra prikazani su na kartografskom prikazu 4.b Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode i nepokretna kulturna dobra, u mjerilu 1:5.000.

 

MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

 

Članak 73.

 

Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti osigurava se općim mjerama:

-            njegovanjem specifičnosti prostornih krajobraznih cjelina i karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima i kulturno-povijesnim nasljeđem;

-            očuvanjem i obnovom prirodnih, kulturnih i estetskih krajobraznih vrijednosti;

-            zaštitom područja prirodnih biotopa i biološke raznolikosti;

-            osiguranjem ravnoteže i sklada između izgrađenih i neizgrađenih dijelova Sesveta i njihova prirodnog okruženja (šume, kultivirani krajolik);

te posebnim mjerama očuvanja temeljnih karakteristika dviju prostornih krajobraznih cjelina i to:

1.       sesvetskog prigorja

-          definiranjem namjena i korištenja prostora sukladno vrijednosti i karakteru prostora,

-          očuvanjem karakteristične konfiguracije prostora, osobito dolina potoka i istaknutih reljefnih točaka s panoramskim i vizurnim vrijednostima,

-          očuvanjem neizgrađenih površina, te struktura i primjerenog mjerila izgrađenog okoliša;

2.       sesvetskog nizinskoga prostora

-          očuvanjem temeljnih krajobraznih obilježja, osobito šuma i nizinskoga kultiviranog krajolika.

Generalnim urbanističkim planom određen je način zaštite, uređenja i korištenja sesvetskih park - šuma, krajolika i vrijednih parkova, vrtova i drvoreda, kao osobito vrijednih krajobraznih dijelova, što će se trajno štititi ovim planom.

Mjere očuvanja, zaštite i uređenja neizgrađenih površina i to parkova, sesvetskih park - šuma i zaštitnih zelenih površina, te neizgrađenih dijelova građevnih čestica kao važnih dijelova krajobrazne slike, određene su urbanim pravilima ove odluke.

 

Evidentirani dijelovi prirode

 

Članak 74.

 

Generalnim urbanističkim planom predlaže se zaštita svih evidentiranih dijelova prirode radi njihove ekološke, estetske, kulturno-povijesne, edukativne i sociološke vrijednosti.

Evidentirani dijelovi prirode sistematizirani su u kategorije: sesvetske park - šume, krajolik i vrijedni parkovi, vrtovi i drvoredi te spomenik parkovne arhitekture i štitit će se kao:

A.      dijelovi prirode predloženi za zaštitu na temelju Zakona o zaštiti prirode;

B.       dijelovi prirode predloženi za zaštitu mjerama Generalnoga urbanističkog plana.

Generalnim urbanističkim planom na temelju Zakona o zaštiti prirode u kategoriji spomenika parkovne arhitekture, predloženo je da se zaštite:

A.1. hrast - Zagrebačka ulica - Ulica V. Ružđaka,

A.2. tri hrasta - središte Sesveta.

Za svaki eventualni zahvat na dijelovima prirode iz prethodnog stavka potrebno je pribaviti posebne uvjete i suglasnost nadležnoga tijela za zaštitu spomenika kulture i prirode.

 

Članak 75.

 

Generalnim urbanističkim planom predloženi su evidentirani dijelovi prirode s uvjetima i zaštitom korištenja:

1.     sesvetske park - šume: B.1. Novoselčina; B.2. Selčina; B.3. Gajišće; B.4. Pod Magdalenom; B.5. Sopnica:

-           očuvanje šumskih površina u cijelosti;

-           cilj i smjernice gospodarenja određuju se u skladu s namjenom koja ponajprije služi za odmor i rekreaciju;

-           ophodnju treba poistovjetiti s fiziološkom zrelošću stabala;

-           čuvati prirodni integritet šume i poduzimati mjere njege za održavanje zdravstvenog stanja šumskih sastojina (čišćenje i pravilan uzgoj podmlatka);

-           degradirane dijelove šuma treba obnavljati;

-           na pojedinim mjestima gdje je slaba zastupljenost podmlatka i prizemnog raslinja potrebni su uzgojni zahvati na pomlađivanju šume;

-           urediti puteve i staze, te opremiti parkovnom opremom.

2.     krajolik: B.6. dolina potoka Čučerska reka; B.7. dolina potoka Vuger:

-           očuvanje prirodnog krajobraza s karakterističnom konfiguracijom terena, autohtonih fitocenoza šuma, travnjaka i voda;

-           zaštita krajobraznih elemenata prirodnog toka potoka s vegetacijom, te odnosa izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, livada, voćnjaka, oranica;

-           zaštita i očuvanje od degradacije prirodnih tokova potoka i pritoka i sprečavanje njihova zagađivanja;

-           čuvanje doline potoka u cijelosti s maksimalnom zaštitom od gradnje;

-           očuvanje karakterističnih i vrijednih vizura;

-           građevine se mogu dograđivati i graditi samo na površinama za gradnju, a nova gradnja ne smije prelaziti karakteristične gabarite naselja, odnosno njegove povijesne strukture;

-           izbjegavanje unošenja volumena, oblika i građevnih materijala koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji gradnje;

-           nova gradnja i sadržaji svojim gabaritima i funkcijom ne smiju utjecati na degradaciju i zagađivanje krajobraza tako da promijene njegova obilježja zbog kojih je zaštićen.

3.     vrijedni parkovi, vrtovi i drvoredi: B.8. divlji kesten, Zagrebačka ul. - Bistrička ulica, Sesvete; B.9. drvored divljeg kestena, Ninska ulica, Sesvete; B.10. parkovna površina, Ninska ulica, Sesvete; B.11. stablo platane, Trg D. Domjanića, Sesvete; B.12. divlji kesten, Sesvetska cesta 49, Sesvete; B.13. dva stabla platane uz Veterinarsku stanicu, Karlovačka ulica, Sesvete; B.14. dva stabla graba, Zagrebačka ulica 26, Sesvete; B.15. stablo jele, Zagrebačka ulica 26a, Sesvete; B.16. skupina divljeg kestena, Livadski put 11 i 12, Sesvete; B.17. četiri lipe uz raspelo, Ulica V. Holjevca - Kobiljačka ulica, Kobiljak; B.18. dva hrasta, Poljska ulica, Kobiljak; B.19. hrast, Ulica I. Politea 15, Sesvetski Kraljevec; B.20. hrast, Ulica I. Politea 19, Sesvetski Kraljevec; B.21. vrba, Ulica I. Politea 19, Sesvetski Kraljevec; B.22. hrast, Ulica I. Politea kod broja 34, Sesvetski Kraljevec; B.23. drvored platana u Ulici I. Politea, Sesvetski Kraljevec; B.24. grupacija hrastova, Ulica Bedema ljubavi, Sesvetski Kraljevec; B.25. grupacija stabala, Ulica V. Novaka uz HPT, Sesvetski Kraljevec,

-          nisu dopušteni zahvati koji bi ugrozili sam spomenik ili njegov neposredni okoliš;

-          vrijedne skupine i pojedinačne vrste drveća veće starosti potrebno je sanirati najsuvremenijom metodom;

-          zamjenska sadnja treba se izvoditi s istovjetnim vrstama, ne narušavajući prvobitnu povijesnu kompoziciju prostora;

-          potrebno je očuvati kontaktni prostor od degradacije kako se ne bi ugrozila njegova osnovna obilježja i vrijednosti;

 

MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA

 

Članak 76.

 

Zahvati na nepokretnim kulturnim dobrima trebaju slijediti temeljna načela:

-          povijesni identitet prostora mora se u cijelosti očuvati te afirmirati kvalitetom nove gradnje,

-          kvalitetu i raznolikost u arhitekturi, time i u slici grada, treba poticati kao nastavak urbane i graditeljske tradicije.

Radi zaštite i očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti utvrđena su i obrađena:

-           zaštićena kulturna dobra: povijesna jezgra Sesveta - gradsko naselje i povijesna jezgra Sesvetski Kraljevec - seosko naselje; kurija, Muzej Prigorja; bivša ljevaonica umjetnina "Torzo"; župna crkva Svih svetih; kameno raspelo; arheološko područje - antika;

-           evidentirana dobra što se štite sukladno posebnim propisima i mjerama određenima Generalnim urbanističkim planom.

 

Članak 77.

 

Nepokretna kulturna dobra sistematizirana su prema vrstama i na njih se primjenjuju sljedeće smjernice sa sustavom mjera zaštite i očuvanja.

Povijesne graditeljske cjeline

Na područja zaštićenih povijesnih graditeljskih cjelina povijesne jezgre Sesveta - gradsko naselje i povijesne jezgre Sesvetski Kraljevec - seosko naselje, primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Za sve zahvate unutar zaštićenih povijesnih graditeljskih cjelina potrebno je pribaviti posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnoga tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Povijesne graditeljske cjeline zonirane su prema stupnju očuvanosti i vrijednosti povijesne strukture te im je određen primjeren sustav zaštite:

Povijesna jezgra Sesveta

Zona zaštite "A"

-            obuhvaća kompleks crkve i Župnog dvora i na njih se odnose mjere zaštite utvrđene za sakralne građevine.

Zona zaštite "B"

-            očuvati i održavati u povijesnom kontinuitetu očuvanu urbanu matricu, mjerilo i sliku naselja, povijesnu graditeljsku strukturu, posebno vrijedne građevine i poteze, te parcelaciju;

-            respektirati kvalitetne i karakteristične elemente naselja: trase glavnih komunikacija, središnji prostor - Trg D. Domjanića, karakterističnu parcelaciju i organizaciju čestice, te građevni pravac uz glavne komunikacije, dominantnu poziciju župne crkve, neizgrađene zelene površine i zaštićene dijelove prirode;

-            održavati i sanirati svaku zgradu na kojoj su sačuvana izvorna graditeljska obilježja;

-            održavati i uređivati neizgrađene površine i pripadajuću urbanu opremu, vodeći računa o njezinim autentičnim elementima kao što su javna rasvjeta, zelenilo i hortikulturna rješenja, oblikovanje i opremanje parkovnih površina, uređenje čestica te predvrtova i karakterističnih ograda;

-            u slučaju zamjenske gradnje, pojedinačne interpolacije i rekonstrukcije postojećih zgrada svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru - oblik i veličina građevne čestice, namjena, veličina i oblikovanje građevine te njezin smještaj na čestici, uređenje čestice, način priključivanja čestice i građevine na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu - moraju se podrediti lokalnim uvjetima;

-            nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje;

-            mogućnost rekonstrukcije, zamjenske i nove gradnje, uz poštivanje mjerila i drugih lokalnih uvjeta, te uz prethodnu valorizaciju lokacije mora biti u skladu s utvrđenim urbanim pravilima.

Zona zaštite "C"

-            očuvanje pojedinih sačuvanih elemenata povijesne strukture naselja ponajprije radi zaštite ekspozicije prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti u zonama "A" i "B", što znači očuvanje kompozicijskih vrijednosti naselja, zaštitu vizura, mjerila i parcelacije;

-            prigodom uređenja i oblikovanja ovih zona potrebno je uspostaviti kvalitetni vizualni, prostorni i sadržajni odnos prema povijesnoj jezgri naselja;

-            definirati i kvalitetno oblikovati koridor između naselja i željezničke pruge;

-            mogućnost rekonstrukcije, zamjenske i nove gradnje, uz poštivanje mjerila i drugih lokalnih uvjeta mora biti u skladu s urbanim pravilima.

Povijesna jezgra Sesvetski Kraljevec

-            zaštita slike naselja, njegove matrice i karakterističnog mjerila;

-            zaštita reljefa i specifičnih osobina pripadajućeg krajobraza;

-            očuvanje autohtonih elemenata pejsaža - šuma, livada, oranica, voćnjaka;

-            afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih pejsažnih vrsta;

-            zaštita i sanacija vodotoka i karakterističnih krajobraznih obilježja u sastavu naselja ili u njihovoj blizini, te sprečavanje njihova zagađivanja i degradacije njihova prirodnog toka;

-            održavanje karakterističnih topografskih oblika i prostorne organizacije naselja;

-            očuvanje prostornih detalja, uličnih ograda, pratećega visokog i niskog zelenila, prilaza zgradama, odnosno česticama, zdenaca, raspela i drugih elementa opreme vanjskih prostora;

-            čuvanje preostalih etnoloških građevina i sklopova što podrazumijeva sanaciju, restituciju i eventualno rekonstrukciju prema propozicijama nadležnoga tijela za zaštitu kulturnih dobara;

-            sprečavanje unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog načina oblikovanja i gradnje;

-            zadržavanje visine gradnje u granicama postojećega mjerila naselja, u pravilu, s uporabom kosog krova oblikovno usklađenog s karakterističnim postojećim krovovima u naselju;

-            ograničavanje širenja naselja i zadržavanje zelenih prirodnih cezura među naseljima kako bi se zadržala njihova samosvojnost i povijesni identitet.

Povijesni sklopovi i građevine

Civilne građevine

-            sanacija i održavanje zgrada s istodobnim očuvanjem pripadajućih čestica, odnosno imanja s kojima su izvorna kvalitetna cjelina;

-            detaljnijim planovima i odgovarajućom građevnom regulativom osigurat će se očuvanje ambijenata i krajobraznih kvaliteta užih i širih prostora značajnih za civilne građevine;

-            za sve zahvate na građevinama koje se nalaze unutar zaštićene povijesne jezgre Sesveta i Sesvetskog Kraljevca potrebno je pribaviti posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnoga tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Sakralne građevine

-            sakralne građevine, zajedno s neposrednim okolišem, štite se kontinuiranim održavanjem, saniranjem i restauriranjem, te uređenjem prema propozicijama nadležnoga tijela za zaštitu kulturnih dobara i uz stalan konzervatorski nadzor.

Etnološka baština

-            pojedinačne zaštićene i evidentirane etnološke građevine koje su smještene unutar sačuvanih povijesnih seoskih cjelina i ambijenata, a posebno one koje su sačuvane na česticama uz noviju stambenu gradnju, potrebno je obnavljati u svim elementima, sukladno tradicijskom načinu građenja i održati “in situ”;

-            kvalitetniji primjerci etnoloških građevina, preostalih u naseljima što su izgubila svoja tradicijska obilježja, mogu se preseliti u zaštićena naselja ili etnopark;

-            za sve zahvate na građevinama koje se nalaze unutar zaštićene povijesne jezgre Sesveta i Sesvetskog Kraljevca potrebno je pribaviti posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnoga tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Arheološka baština

-            posebnu pažnju posvetiti budućim građevnim i zemljanim radovima na ovom području, a osobito u koridoru rimske ceste (vidi grafički prikaz), imajući na umu mogućnost daljnjih arheoloških nalaza o kojima treba odmah obavijestiti nadležno tijelo za zaštitu spomenika kulture;

-            za intervencije unutar zaštićenoga arheološkog koridora trase rimske ceste potrebno je pribaviti posebne uvjete i suglasnost nadležnoga tijela za zaštitu kulturnih dobara;

-            prigodom građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na arheološkim lokalitetima koji su utvrđeni kao arheološka baština i označeni na kartografskom prikazu, obvezan je arheološki nadzor iskopa, a izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.

Memorijalna baština - groblje

-            mjerama zaštite prigodom intervencija u povijesnu matricu partera Starog groblja - Sesvete sudjelovat će nadležno tijelo.

Pojedinačna kulturna dobra

-            provođenje cjelovite zaštite građevina podrazumijeva istodobnu zaštitu same građevine i zaštitu svih dijelova i elemenata pripadajućeg prostora, odnosno čestice, u pravilu, uz očuvanje izvorne namjene i sadržaja u zaštićenim građevinama i na pripadajućim česticama;

-            zaštitu pojedinačnih kulturnih dobara - građevina i pripadajućih čestica provoditi u njihovu maksimalno izvornom obliku, uz provođenje mjera sanacije i odgovarajuće namjene kojom će se omogućiti opstanak kulturnog dobra “in situ” te njegovo redovito održavanje i funkcioniranje;

-            za sanaciju i provođenje zaštitnih radova na ugroženim, odnosno oštećenim kulturnim dobrima potrebno je izraditi odgovarajuću arhitektonsko-građevinsku dokumentaciju postojećeg stanja s prijedlogom sanacije i obnove, a prema konzervatorskim uvjetima nadležnoga tijela zaštite;

-            eventualna nova namjena mora se prilagoditi očuvanoj građevnoj strukturi;

-            nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter bilo da se radi o rekonstrukciji, preoblikovanju bilo prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru građevine, odnosno karakteru šireg okoliša;

-            nije dopuštena ugradnja novih i neprimjerenih građevnih elemenata i materijala (PVC ili metalna stolarija, pokrov bitumenskom šindrom i sl.), osim, iznimno, na onim građevinama u potezima ulica gdje su prizemlja javne namjene (lokali);

-            nije dopušteno uklanjanje građevina radi gradnje zamjenskih, osim, iznimno, pod uvjetima propisanima člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara;

-            za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je pribaviti posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnoga tijela za zaštitu kulturnih dobara.

 

Članak 78.

 

Za građevine koje nemaju obilježja kulturnog dobra, a nalaze se unutar povijesne cjeline koja je kulturno dobro, kao dio i nositelj specifičnih prostornih obilježja, njegovih povijesnih karakteristika i ambijentalnih osobitosti koji dokumentiraju kontinuitet prostora i time određuju njegovu povijesno- urbanističku ulogu i vrijednost u ukupnoj matrici i slici povijesnog prostora Sesveta, mjere zaštite su:

-            svi zahvati na tim zgradama moraju biti u cilju očuvanja i obnove osobitosti cjeline - naselja kao kulturnog dobra;

-            mogući su zahvati rekonstrukcije i prenamjene, uz očuvanje izvorne građevne supstance, radi uspostave i obnove karakterističnih ambijentalnih vrijednosti prostora, mjerila i tipologije, a koje pridonose povećavanju kvalitete i sukladne su utvrđenim urbanim pravilima;

-            uklanjanje zgrade odnosno zamjenska gradnja, moguća je isključivo na temelju prethodne valorizacije svake pojedinačne zgrade unutar pripadne cjeline;

-            na građevinama povijesne graditeljske strukture nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i materijala koji nisu primjereni graditeljskim i tipološkim karakteristikama zgrade;

-            za sve zahvate potrebno je pribaviti posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnoga gradskog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

 

GOSPODARENJE OTPADOM

 

Članak 79.

 

Na području Generalnoga urbanističkog plana s otpadom se postupa u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom Grada Zagreba što je definiran Prostornim planom Grada Zagreba.

Cjelovit sustav gospodarenja otpadom predviđen je kao sustav podložan promjenama i unapređivanjima na temelju istraživanja i prijedloga trgovačkog društva, odnosno gradskoga tijela nadležnoga za gospodarenje otpadom.

Generalnim urbanističkim planom omogućuje se:

-            postavljanje posuda (spremnika) na javnim površinama (na 500 stanovnika jedan spremnik za jednu vrstu otpada) za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir, staklo, PET, metalni ambalažni otpad i sl.);

-            formiranje prostora ograđenog zelenilom za smještaj grupacije spremnika za odvojeno prikupljanje otpada (tzv. zeleni otoci);

-            prikupljanje biootpada u posude (spremnike) u domaćinstvima, na građevnoj čestici, odnosno u građevini;

-            gradnja i uređenje reciklažnih dvorišta za prikupljanje korisnih i štetnih otpadnih tvari u gospodarskoj zoni Sesvete i zoni za gospodarsku namjenu u Kobiljaku.

U obuhvatu Generalnoga urbanističkog plana nisu planirane lokacije građevina za obradu i odlaganje otpada.

 

MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

 

Članak 80.

 

Na području Sesveta ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru i programima zaštite okoliša utvrđivat će se realizacija mjera zaštite i sanacije okoliša, te mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš utvrđenih ovim planom te drugih mjera i subjekata odgovornih za njihovo provođenje.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš određene ovim planom:

Očuvanje i unapređenje kvalitete voda:

-            zaštitom potoka na području Sesveta sa ciljem očuvanja, odnosno dovođenja u planiranu vrstu vode utvrđene kategorije;

-            planiranjem i gradnjom građevina za odvodnju otpadnih voda;

-            zabranom, odnosno ograničavanjem ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama;

-            sanacijom zatečenog stanja u industriji i odvodnji, te sanacijom i uklanjanjem izvora onečišćavanja;

-            kontroliranim odlaganjem otpada;

-            zaštitom podzemnih voda odgovarajućim režimima zaštite, razvojem komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija i gospodarenje otpadom), te praćenjem primjene propisanih mjera zaštite u proizvodnim djelatnostima, prometu i korištenju otrova 1. skupine (kloriranih ugljikohidrata i spojeva koji sadrže nitrate).

Očuvanje i unapređenje kakvoće zraka:

-            u središnjem prostoru Sesveta unapređivanjem javnoga gradskog prijevoza putnika (uvođenjem za okoliš prihvatljivih vrsta pogona i načina prijevoza, odnosno mobilnosti kao što su autobusi na plin, elektromobili, bicikli, pješačenje, itd.);

-            plinofikacijom, te štednjom i racionalizacijom energije, energetski učinkovitom gradnjom i uporabom obnovljivih izvora energije;

-            prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti.

Zaštita i sanacija tla:

-            zoniranjem područja gradnje, propisivanjem urbanih pravila, te mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti racionalizirat će se korištenje zemljišta i sačuvati prirodne karakteristike tla negradivih područja;

-            sanirat će se onečišćenja tla nastala ranijim gospodarskim aktivnostima na području napuštenih farmi u Sesvetama i Sesvetskom Kraljevcu te na području napuštenog skladišta Ine u središtu Sesveta;

-            sukladno inžinjersko-geološkim i biološko-geomorfološkim obilježjima prostora odredit će se mogućnosti korištenja i sanacije područja nestabilnih padina i područja ugroženih erozijom.

Zaštita od buke:

-            promišljenim uzajamnim lociranjem izvora buke ili objekata u kojima su izvori buke (emitenata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata) u cilju sprečavanja nastajanja buke;

-            izradom karte imisija buke Grada Zagreba koja je prikaz postojećih i/ili predviđenih razina buke na svim mjestima unutar promatranoga područja;

-            utvrđivanjem uvjeta pod kojima se sa stajališta zaštite od buke može locirati neki objekt;

-            planiranjem namjena tako da se dopuštene razine buke susjednih površina razlikuju međusobno za najviše 5 dB (prikazano u kartogramskom prikazu 15. Zaštita od buke), kako bi se mjere zaštite na granici različitih namjena mogle provoditi uz gospodarski prihvatljivu cijenu;

-            izradom konfliktnih karata buke;

-            izradom akcijskih planova za površine na kojima razina imisije buke prelazi dopuštene granice;

-            primjenom akustičkih zaštitnih mjera na mjestima emisije i imisije te na putevima njezina širenja;

-            upotrebom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva koji nisu bučni;

-            stalnim nadzorom;

-            do izrade karte buke uvjeti se utvrđuju na temelju mjerenja imisija buke unutar izgrađenih područja ili proračuna predviđenih imisija buke na temelju podataka o zvučnoj snazi izvora, akustičkim karakteristikama objekta u kojem se izvor nalazi, utjecajima na putu širenja od mjesta emisije do mjesta imisije i akustičkim karakteristikama objekta u kojem je namjena koju treba štititi od buke;

-            svrstavanjem površina različitih namjena prema pravilu da se dopuštene razine susjednih površina razlikuju međusobno za najviše 5 dB, preliminarno prema posebnom propisu, što se potvrđuje mjerenjem postojećega stanja (prikazano u kartogramskom prikazu 15. Zaštita od buke).

Sprečavanje daljnjega prostornog širenja i povećanoga štetnog djelovanja proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik

Daljnje prostorno širenje i povećavanje štetnog djelovanja proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik, odnosno opasnost po okoliš onečišćavanjem zraka, vode i tla ili stvaraju prekomjernu buku, te su izvor mogućih akcidenata (eksplozija, požar i sl.), posebno unutar gušće izgrađenih dijelova Sesveta, sprečavat će se saniranjem štetnog djelovanja tih djelatnosti na okoliš i promjenom namjene prostora u sadržaj koji ne smeta okolišu. Saniranje štetnog utjecaja na okoliš postiže se prostornim razmještajem, uklanjanjem izvora onečišćavanja, ograničavanjem ispuštanja opasnih tvari i stalnom kontrolom emisija i imisija, uvođenjem kvalitetnih tehnologija, energetski učinkovitih materijala i dr.

Za provođenje mjere zaštite iz prethodnoga stavka značajna je izrada operativnih planova intervencije u zaštiti okoliša, koje su obvezne izraditi sve pravne i fizičke osobe koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju opasne tvari ili obavljaju druge radnje s njima, te naftom i njezinim derivatima.

Saniranje štetnog utjecaja na okoliš postiže se prostornim razmještajem, uklanjanjem izvora onečišćenja, ograničavanjem ispuštanja opasnih tvari i stalnom kontrolom emisija i imisija, tj. usklađivanjem s Uredbom o graničnim vrijednostima emisija, uvođenjem kvalitetnih tehnologija i energetski učinkovitih materijala.

Urbanističke mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Generalnim urbanističkim planom Sesveta određene su mjere zaštite koje su ugrađene u plan organizacijom prostora, namjenom površina, prometnim rješenjem, sustavom komunalne infrastrukture i vodoprivrede te planiranim razvojem funkcija, što se posebno ističe u sljedećim elementima:

-            planiranim gustoćama izgrađenosti, naseljenosti i tipologijom gradnje;

-            osiguranjem zelenih neizgrađenih koridora između pojedinih predjela;

-            očuvanjem postojećih šumskih površina;

-            boljom prometnom povezanošću;

-            policentričnim razvojem pojedinih predjela i omogućavanjem disperznog razvoja gospodarstva;

-            planiranim građevinama i uređajima za zaštitu od poplave potoka;

-            omogućavanjem alternativnih korištenja vodoopskrbnog sustava;

-            razmještajem javnih građevina;

-            određivanjem gradnje građevina prema stupnju ugroženosti od potresa;

-            predloženom visinom građevina i proširivanjem građevinskih površina i razmještajem stambenih, gospodarskih i drugih građevina;

-            mjerama za zaštitu i sklanjanjem stanovništva, uz obveznu gradnju skloništa prema važećim propisima;

-            mjerama za zaštitu kulturnih dobara;

-            mjerama za zaštitu od požara, uz obvezno osiguranje i gradnju svih elemenata koji su nužni za učinkovitu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje.

Provođenje projekta Odgoj i obrazovanje za okoliš

Planirano je provođenje projekta Odgoj i obrazovanje za okoliš radi unapređenja zaštite okoliša i uvođenja novoga, modernijeg metodološkog pristupa, sa ciljem razvijanja svijesti i osjetljivosti za probleme okoliša.

Sanacija pojedinih građevina i arhitektonsko-urbanističkih cjelina

Sanacija stambenih i drugih građevina te arhitektonsko-urbanističkih cjelina provodit će se na temelju ekološkog i energetskog pristupa i uključivat će prirodne, infrastrukturne i prometne uvjete uređenja okoliša.

Unapređivanje energetske učinkovitosti:

-            smanjivanjem opterećenja okoliša racionalnom proizvodnjom i upotrebom energije;

-            većim korištenjem obnovljivih izvora energije;

-            upotrebom novih tehnologija, energetski učinkovitih materijala i proizvoda.

 

MJERE PROVEDBE PLANA

 

Obveza donošenja detaljnijih planova

 

Članak 81.

 

Generalnim urbanističkim planom određene su površine za koje je obvezno donošenje detaljnijih planova.

Površine za koje nije utvrđena obveza izrade detaljnijih planova uređuju se na temelju urbanih pravila ove odluke.

Detaljniji se planovi izrađuju za gradske prostore nedostatne komunalne opremljenosti zemljišta ili potpuno neizgrađene prostore te za područja urbaniteta i prostore transformacije određene urbanim pravilima 1.7., 1.8., 3.1., 2.3., 4.1., 4.2., 4.3., 4.4., 5.1. i 5.2. ove odluke.

Površine za koje je utvrđena obveza izrade detaljnijih planova označene su na kartografskom prikazu 4.c Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite kako slijedi:

Prostori novih regulacija:

Staro Brestje - Delec

Staro Brestje - zapad

Novo Brestje - zapad

Selčina - sjever

Gajišće - jug

Sesvetska Selnica - jug

Kobiljak - središte

Sesvetski Kraljevec - jug

Gospodarske zone:

Gospodarska zona Sesvete

Područja urbaniteta:

Središte Sesveta

Novo Brestje - središte

Sesvetska Selnica - Sesvetska Sela

Sesvetski Kraljevec - središte

Prostori transformacije:

Zona Dubec

Zona Badel

Ciglana

Farma Sesvetski Kraljevec

Športsko - rekreacijski kompleksi:

Športsko-rekreacijski kompleks Sesvete

Športsko-rekreacijski kompleks Ciglana

Športsko-rekreacijski kompleks Sesvetski Kraljevec

Osim obveze donošenja detaljnijih planova za područja određena Generalnim urbanističkim planom, detaljnije planove moguće je donositi i za druga područja na temelju praćenja stanja u prostoru.

Dinamika donošenja detaljnijih planova odredit će se programom mjera za unapređenje stanja u gradskom prostoru.

Obuhvat i program detaljnijih planova izrađuje ili verificira Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Nositelj izrade detaljnijih planova je Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

 

Urbanističko-arhitektonski natječaj

 

Članak 82

 

Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređenje gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje pojedinih građevina raspisivat će se urbanističko-arhitektonski natječaji.

Površine za koje je utvrđena obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja označene su na kartografskom prikazu 4.c Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite kako slijedi:

-            središte Sesveta;

-            prostore transformacije: Zona Dubec (4.1.), Tvornica Badel (4.2.), Ciglana (4.3.), Farma Sesvetski Kraljevec (4.4.), Farma Sljeme (4.5.);

-            športsko - rekreacijske komplekse uz potok Vuger i područje Ciglane.

Urbanističko - arhitektonski natječaji raspisivat će se i za:

-            građevine i urbane zahvate koji se grade iz državnog ili gradskog proračuna;

-            za stambenu gradnju koja se realizira uz sudjelovanje gradskog proračuna.

Osim obveze provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja za područja određena Generalnim urbanističkim planom, urbanističko-arhitektonske natječaje moguće je provoditi i za druga područja na temelju praćenja stanja u prostoru.

Rezultati urbanističko - arhitektonskih natječaja polazišta su za definiranje programa za izradu detaljnijih planova ili za definiranje urbanističko-tehničkih uvjeta za zahvat uređenja prostora.

Vrstu natječaja za uređenje prostora i gradnju građevina iz ovoga članka određuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša.

Program i podloge za natječaje izrađuje ili verificira Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša koji određuje i obuhvat natječaja.

 

Gradski projekti

 

Članak 83.

 

Gradski se projekti izrađuju za zahvate u kojima je Grad sudionik u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljišta bilo da je već uložio ili će tek ulagati kako bi stvorio novu gradsku kvalitetu (građevine javne i društvene namjene, park, infrastruktura i sl.).

Teme gradskih projekata su:

-            stanovanje;

-            gradski potezi - afirmacija postojećih poteza: gradska željeznica, glavne gradske ulice i sl.;

-            prenamjena stare industrije - prostori transformacije;

-            javni sadržaji;

-            područja za rekreaciju;

-            gradski parkovi i zelene površine;

-            javni objekti gradskog značenja.

 

Mjere uređenja i zaštite zemljišta

 

Članak 84.

 

Mjere uređenja i zaštite zemljišta sadržane su u organizaciji, korištenju, namjeni, uređenju, zaštiti prostora i u obvezi donošenja detaljnijih planova kojima se utvrđuju način uređenja i korištenja građevinskog zemljišta (parcelacija, komunalno opremanje i sl.).

Uređenje i zaštita zemljišta osigurava se gradskim sustavom gospodarenja i upravljanja zemljištem.

 

Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni

 

Članak 85.

 

Građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Generalnim urbanističkim planom, mogu se, do privođenja planiranoj namjeni, rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete:

1. stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine:

-            sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

-            dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev, tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m2 BRP-a svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

-            priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

-            postavljanje novog krovišta, bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

-            sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova, radi sanacije terena;

2.   građevine drugih namjena (gospodarske građevine, javne, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

-            sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

-            dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i slično, površine do 10 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2 BRP i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

-            prenamjena i funkcionalna preinaka građevine;

-            dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

-            priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

-            dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

 

Druge mjere

 

Članak 86.

 

Na područjima za koja je propisana obveza donošenja detaljnijih planova, a građevine su prema namjeni u skladu s namjenom utvrđenom Generalnim urbanističkim planom, može se odobriti prenamjena u skladu s planiranom namjenom i funkcionalna preinaka postojećih građevina u postojećem gabaritu.

Iznimno se, do donošenja detaljnijih planova, omogućuje rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina u slučajevima kada je to određeno urbanim pravilima ove odluke.

 

Članak 87.

 

Programe za izradu detaljnijih planova i provedbu urbanističko-arhitektonskih natječaja koje izrađuje ili verificira Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša utvrđuje Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba.

 

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 88.

 

Urbanistički plan uređenja središta Sesveta (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 17/99), kojim je reguliran prostorni razvoj na tom području, uskladit će se s odredbama ove odluke u roku od dvije godine od dana njezina stupanja na snagu.

Odredbe plana iz stavka 1. ovoga članka, koje nisu u skladu s odredbama ove odluke, prestaju važiti njezinim stupanjem na snagu, te će se primjenjivati odredbe ove odluke.

 

Članak 89.

 

Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o donošenju Generalnoga urbanističkog plana naselja gradskog karaktera Sesvete (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 31/86, 9/94, 4/95 - pročišćeni tekst i 20/98).

 

Članak 90.

 

Generalni urbanistički plan izrađen je u 6 (šest) izvornika ovjerenih pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba.

Izvornici Generalnoga urbanističkog plana Sesveta čuvaju se u Dokumentaciji prostora.

 

Članak 91.

 

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

 

KLASA: 350-07/03-01/07

URBROJ: 251-11-04-03-14

Zagreb, 11. srpnja 2003.

Predsjednica

Gradske skupštine

Morana Paliković Gruden, dipl.polit., v.r.