GRADSKI URED ZA OBRAZOVANJE KULTURU I ŠPORT

Na temelju članka 10.a Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine 47/90, 27/93 i 38/09) i članka 106. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06 i 7/09), Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport donosi

 

KRITERIJE

za utvrđivanje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba

 

I. Opće odredbe

 

Članak 1.

 

U skladu sa Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi, ovim se aktom utvrđuju kriteriji i postupak utvrđivanja programa javnih potreba u kulturi, za koje se osiguravaju sredstva u proračunu Grada Zagreba, način raspoređivanja sredstava i dodjele te način praćenja korištenja dodijeljenih sredstava (dalje u tekstu: Kriteriji).

Programom javnih potreba u kulturi obuhvaćaju se svi oblici poticanja kulture i kulturnih djelatnosti koji pridonose razvitku i unapređivanju kulturnog života Grada Zagreba.

 

Članak 2.

 

Javne potrebe, za koje se sredstva osiguravaju u Proračunu Grada Zagreba, jesu kulturne djelatnosti i poslovi, akcije i manifestacije u kulturi od interesa za Grad Zagreb, a koje Grad programom utvrdi kao svoju javnu potrebu, kao i one koje su utvrđene posebnim zakonom, a osobito:

- djelatnosti i poslovi ustanova kulture, umjetničkih organizacija, udruga i drugih pravnih osoba u kulturi i samostalnih umjetnika, kao i pomaganje i poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva;

- akcije i manifestacije u kulturi koje pridonose razvitku i promicanju kulturnog života Grada;

- investicijsko održavanje, adaptacije i prijeko potrebni zahvati na objektima kulture.

 

II. Postupak utvrđivanja programa

 

Članak 3.

 

Postupak utvrđivanja programa u smislu ovih kriterija primjenjuje se na utvrđivanje kulturnih programa od interesa za Grad Zagreb, kao sastavnog dijela Programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba.

Utvrđivanje kulturnih programa od interesa za Grad Zagreb i njihovo uvrštavanje u program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba provodi se Javnim pozivom, koji raspisuje Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport (u daljnjem tekstu: Ured).

 

Članak 4.

 

Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Poziv) objavljuje se u javnim glasilima i na web stranici Grada Zagreba.

Prijave se podnose najmanje trideset (30) dana od objave Poziva. Tekst Poziva obavezno sadrži djelatnosti, odnosno područja kulture za koja se mogu predlagati programi i rok u kojemu se prijave podnose.

Poziv se objavljuje u tekućoj godini za sljedeću godinu.

 

Članak 5.

 

Poziv iz članka 3. ovih kriterija, raspisuje se za:

1. Djelatnosti ustanova kulture kojima je osnivač Grad Zagreb;

2. Programe strukovnih i drugih udruga u kulturi te umjetničkih organizacija;

3. Programe i manifestacije u književnoj, knjižničnoj i nakladničkoj djelatnosti;

4. Programe izdavanja knjiga i časopisa u kulturi;

5. Projekte, akcije i manifestacije s područja kazališne, glazbene i plesne djelatnosti;

6. Programe izložbi, akcija i manifestacija u muzejskoj djelatnosti;

7. Programe izložbi i drugih manifestacija u likovnoj djelatnosti te izdavanje likovnih

monografija od posebnog interesa za Grad Zagreb;

8. Programe i projekte u filmskoj i audiovizualnoj djelatnosti, filmske manifestacije i produkciju autorskih filmova svih vrsta audiovizualnih zapisa;

9. Programe poticanja i njegovanja tradicijske kulture, razvitka kulturno-umjetničkog amaterizma te manifestacija na području kulturno-umjetničkog amaterizma;

10. Programe urbane kulture i kulture mladih, posebno inovacije za stvaralački rad i izvođačku djelatnost u skladu s kulturnim interesima mladih i osoba s posebnim potrebama;

11. Programe zaštite knjižnične, muzejske i kazališne građe ustanova kulture, kojima je osnivač Grad Zagreb, te otkupa umjetnina spomeničkog značaja;

12. Programe međugradske, međužupanijske i međunarodne kulturne suradnje.

 

Članak 6.

 

Pravo podnošenja prijave na Poziv imaju javne gradske ustanove kulture, umjetničke organizacije, samostalni umjetnici, udruge i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost iz područja kulture i umjetnosti (dalje u tekstu: nosioci programa).

Svaki prijavljeni program, uz obrazloženje, sadrži podatke o pravnom statusu podnositelja programa te prijedlog sredstava za realizaciju programa s naznakom dijela sredstava koja se osiguravaju iz državnog proračuna, Proračuna Grada Zagreba, vlastitih prihoda i drugih izvora.

Stručne i tehničke poslove obrade podnesenih prijedloga programa obavljaju stručni savjetnici Ureda za pojedine djelatnosti kulture.

 

Članak 7.

 

Programe razmatra i vrednuje, zajedno s iznosom financijskih sredstava za njihovu realizaciju, Ured, i to na temelju stručne podloge i mišljenja kulturnih vijeća kao stručnih savjetodavnih tijela, koje imenuje Ured, u skladu s Odlukom o osnivanju kulturnih vijeća (Službeni glasnik Grada Zagreba 22/04 i 7/09).

Na temelju stručne podloge i mišljenja kulturnih vijeća iz pojedinih područja kulture, Ured odabire prijedloge programa i donosi Nacrt programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za svaku proračunsku godinu.

Ako nadležno kulturno vijeće, kao stručno savjetodavno tijelo, određeni program nije prihvatilo, Ured može, ako to smatra opravdanim, taj program uvrstiti u Nacrt programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba.

 

Članak 8.

 

Opseg programa koji se uvrštavaju u Nacrt programa javnih potreba u kulturi ovisi o njihovoj novčanoj vrijednosti i sredstvima koja se za tu namjenu planiraju u Proračunu Grada Zagreba za proračunsku godinu u kojoj se Program donosi.

Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba sadrži planirane programe po djelatnostima kulture i ukupno planirane iznose sredstava za svaku pojedinu djelatnost kulture.

 

Članak 9.

 

Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za svaku proračunsku godinu donosi Gradska skupština Grada Zagreba na prijedlog gradonačelnika Grada Zagreba, zajedno s Proračunom.

Raspored sredstava na pojedine nosioce programa utvrđuje se Planom sredstava za financiranje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba koji donosi gradonačelnik Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Plan sredstava).

 

III. Praćenje korištenja sredstava

 

Članak 10.

 

U skladu s Programom javnih potreba u kulturi Grada Zagreba i Planom sredstava, Ured s nosiocima programa sklapa ugovore o korištenju sredstava za realizaciju prihvaćenih programa.

Ugovorom se utvrđuje način praćenja programa i korištenja odobrenih sredstava.

Ovisno o specifičnosti programa, ugovorima se utvrđuje vrijeme realizacije programa, visina odobrenih sredstava s dinamikom isplate, obveza podnošenja izvješća o izvršenju programa te obveza korisnika sredstava da u slučaju nastanka objektivnih smetnji ili drugih teškoća koje onemogućuju izvršenje programa o tome obavijesti Ured.

 

Članak 11.

 

U slučaju iz članka 10. stavka 3. ovih kriterija, Ured će, u dogovoru s korisnikom sredstava, provesti postupak za promjenu ugovorenih obveza.

Kontrolu realizacije (izvršenja) pojedinog programa provodi Ured, na temelju dostavljenih izvješća o izvršenju ugovorenog programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za određenu kalendarsku godinu.

Ako korisnik sredstava u ugovorenom roku ne podnese izvješće o izvršenju programa ili se na osnovi dostavljenog izvješća i uvida u dokumentaciju utvrdi da program nije izvršen u skladu s odredbama ugovora, korisnik sredstava obvezan je vratiti primljena sredstva, uvećana za kamatnu stopu u visini važeće eskontne stope, u roku od 15 dana od isteka ugovorenog roka za izvršenje programa.

 

IV. Kriteriji vrednovanja programa prema djelatnostima kulture

 

Članak 12.

 

Kriteriji za vrednovanje programa su mjerila prema kojima nadležna kulturna vijeća kao stručna savjetodavna tijela razmatraju i odabiru programe za svaku pojedinu djelatnost, odnosno područje kulture.

Stručno vrednovanje podnesenih prijedloga programa provode kulturna vijeća za:

- knjižničnu djelatnost i časopise;

- muzejsku djelatnost;

- kazališnu djelatnost;

- glazbenu djelatnost;

- likovnu djelatnost;

- djelatnost centara za kulturu;

- filmsku djelatnost;

- kulturno-umjetnički amaterizam;

- programe urbane kulture i kulture mladih;

- međunarodnu kulturnu suradnju Grada Zagreba.

 

Članak 13.

 

Kriteriji se utvrđuju za svaku djelatnost kulture posebno.

Zajednički kriteriji u pravilu iskazuju zajedničke parametre koje trebaju ispunjavati predloženi programi u svim djelatnostima kulture.

Pri stručnom vrednovanju podnesenih prijedloga programa, primjenjivat će se sljedeći zajednički kriteriji:

- kvaliteta ponuđenoga programa;

- važnost programa za oblikovanje kulturne ponude Grada Zagreba;

- stručnost i profesionalno iskustvo nositelja programa;

- iskazana financijska potpora iz drugih izvora;

- izvršavanje ugovornih obveza iz prethodnih godina.

Osim zajedničkih kriterija iz prethodnoga stavka primjenjivat će se i posebni kriteriji kojima se iskazuju specifičnosti koje trebaju ispunjavati programi za pojedine djelatnosti kulture.

 

Članak 14.

 

Za knjižničnu djelatnost i časopise utvrđuju se posebni kriteriji:

 

1. Knjižnična djelatnost i književni programi

 

Kriterije za nabavu knjiga i periodičnih publikacija određuje Matična služba KGZ-a, prema propisanim Standardima za narodne knjižnice Republike Hrvatske.

 

a) knjižnična djelatnost

 

Vrednuju se:

- akcije za ciljane skupine korisnika (djeca, mladi, osobe s posebnim potrebama, umirovljenici i sl.);

- izložbe - tematske, studijske i likovne;

- promocije, predavanja i književne tribine;

- organizacija stručno-znanstvenih skupova i savjetovanja;

- stručno usavršavanje djelatnika.

 

b) književni programi

- sadržaji izrazito visoke razine kvalitete

 

Prednost imaju programi i manifestacije:

- koji se kontinuirano održavaju, a značajne su za Grad Zagreb;

- koji predstavljaju novu inicijativu za Grad Zagreb;

- koji su u protekloj i prethodnim godinama pokazali osobitu vrijednost.

 

c) izdavaštvo

 

Financiraju se izdavački projekti onih izdavača i autora koji su izvršili sve ugovorne obveze iz prethodnih godina.

 

Potpora izdavanju knjiga dodjeljuje se nakladnicima za objavljivanje:

- djela domaće književnosti;

- prijevoda djela koja predstavljaju opća kulturna dostignuća;

- prednost u sufinanciranju imaju djela čija je tematika vezana za Grad Zagreb, njegovu povijest, kulturu, urbanizam i budućnost.

 

Potpora izdavanju knjiga dodjeljuje se autorima za:

- pjesnička, prozna i književno-esejistička djela visoke umjetničke vrijednosti i estetske razine.

 

2. Časopisi

 

- raznolikost kulturnog i umjetničkog sadržaja;

- širina kulturnog i društvenog utjecaja;

- ažurnost i aktualnost tema;

- valorizacija tematskih brojeva ili cjelina;

- primjena novih medija i nove inicijative;

- kontinuitet programa: godišnji ili dugoročni;

- kvaliteta likovno-grafičkog oblikovanja i izvedbe;

- naklada za časopise uže specijalnosti od minimalno 200 primjeraka, a za ostale iznad 500 primjeraka;

- realizacija barem jednog izdanja časopisa za dodjelu potpore novim časopisima.

 

Članak 15.

 

Za muzejsku djelatnost utvrđuju se posebni kriteriji:

- doprinos ostvarivanju muzejske djelatnosti;

- zajednički programi dvaju ili više predlagatelja u području muzejske djelatnosti;

- originalnost i inovativnost (uključivanje u turističku ponudu, zadovoljavanje odgojno- obrazovnih, znanstvenih, zabavnih i sličnih potreba građana, dostupnost osobama s posebnim potrebama i svim dobnim skupinama, prezentacija građe preko novih tehnologija i drugo);

- interdisciplinarni i multidisciplinarni programi.

 

Za zbirke Grada Zagreba, stečene darovanjem ili kupoprodajom, utvrđuju se dodatni kriteriji:

- izvršavanje ugovornih obveza Grada Zagreba u skladu s ugovorima o darovanju ili kupoprodajnim ugovorima koji se odnose na zbirke;

- doprinos očuvanosti atraktivnosti te estetičkoj, umjetničkoj, kulturno-povijesnoj, dokumentarnoj i sličnoj vrijednosti sadržaja zbirke;

- ambijentalne i memorijalne zbirke koje promiču vrijednost cjeline i ambijenta te doprinose očuvanju izvornih, autentičnih gradskih prostora i sjećanja na zagrebačke umjetnike, povijesne osobe, donatore i kolekcionare;

- prezentacija zbirki na internetu;

- doprinos uključivanja zbirki u turističku ponudu Grada Zagreba u okviru zasebnog turističkog itinerara, prema zbirkama Grada Zagreba.

 

U muzejskoj djelatnosti vrednuju se:

 

1. Dokumentacija

- prikupljanje, obrada, inventariziranje i digitalizacija muzejske građe.

 

2. Stalni postav

- koncepcija i izvedba stalnog postava;

- dopune i osuvremenjivanje postojećih stalnih postava.

 

3. Zaštita građe, arheološka, prirodoslovna i etnografska istraživanja

a) Zaštita muzejske građe

- preventivna i kurativna zaštita.

b) Terenska istraživanja

- istraživanja vezana uz pripreme izložbi te s ciljem prikupljanja i zaštite muzejske građe.

 

4. Izdavaštvo

- katalozi i vodiči stalnog postava, fundusa i zbirki;

- zbornici, časopisi i godišnjaci muzeja;

- publikacije iz područja muzejske pedagogije.

 

5. Izložbe

- priprema i realizacija, odnosno prezentacija izložbi iz fundusa, studijskih, tematskih,

pokretnih i dr. izložbi;

- katalozi i vodiči izložbi.

 

6. Otkup muzejske građe

- otkup radi popunjavanja fundusa i stvaranja novih zbirnih fondova.

 

7. Pedagoški rad

- programi i aktivnosti za sve dobne i socijalne skupine posjetitelja te posjetitelje s posebnim potrebama, koje će se provoditi s njima.

 

8. Knjižnice

- popunjavanje i zaštita knjižnog fonda.

 

9. Manifestacije

- manifestacije i festivali u cilju prezentiranja i populariziranja muzeja i muzejske djelatnosti;

- organizacija stručno-znanstvenih skupova i savjetovanja.

 

Članak 16.

 

Za kazališnu djelatnost utvrđuju se posebni kriteriji:

1. Odgovornost

2. Sustavnost

3. Standardnost

4. Inicijativnost

5. Formativnost

6. Kompetentnost

7. Kreativnost

 

1. Odgovornost:

- predstavljanje projekata (repertoara, repertoarne jedinice zasebnog teatarskog djela, manifestacije, festivala, izvedbe, akcije i sl.);

- proces realizacije projekta;

- praćenje i briga za izvedeni projekt (održavanje izvedbene kvalitete, broj repriza, gostovanja i sl.).

 

2. Sustavnost:

- programski kontinuitet i razvoj;

- korištenje i oblikovanje ansambla ili grupe;

- izgradnja stila kazališta ili grupe;

- odgovornost u izboru projekata;

- serijalnost akcija.

 

3. Standardnost:

- briga za tradicionalne vrijednosti kazališta;

- njegovanje osnovne programske funkcije kazališta;

- briga za uposlenost ansambla (glumačkog i tehničkog) u odnosu na klasične zahtjeve kazališta;

- kadrovska obnova ansambla (umjetničkog i tehničkog) s obzirom na trajne, umjetničke i tehničke, potrebe javnog i privatnog kazališta.

 

4. Inicijativnost:

- iznalaženje repertoarnih novuma te suvremenih izvedbenih pristupa novim i klasičnim teatarskim djelima;

- pronalaženje mladih i novih hrvatskih dramskih pisaca i dramaturga, redatelja, koreografa i glumaca te njihovo angažiranje i poticanje u radu;

- praizvedbe (svjetske i domaće);

- prevođenje tekstova koji bi mogli ući u četverogodišnji program kazališta ili stalne grupe;

- eksperimentiranje teatarskog izraza kada je riječ o grupama ili pojedincima te zasebnim projektima (naročito festivalima i manifestacijama), a prema načelu "elitarnosti za svakog";

- poticanje gostovanja javnih i privatnih kazališta, grupa, akcija i projekata na rubnim područjima Grada Zagreba, ali i u regijama, prema načelu "kulturnog sudjelovanja".

 

5. Formativnost:

- utjecaj kazališne ustanove (javne ili privatne), stalne manifestacije ili festivala, stalne grupe, neprekidne akcije ili projekata, a kroz četverogodišnje ili dulje razdoblje njihova djelovanja, na razvoj zagrebačkog kazališta, odnosno hrvatskoga glumišta u cjelini;

- utjecaj godišnjega kazališnog repertoara, aktualnog projekta, akcije, manifestacije ili festivala na oblikovanje cjelokupne scene zagrebačkog kazališta, odnosno hrvatskoga glumišta u određenom trenutku.

 

6. Kompetentnost:

- prema načelu zadovoljavanja odgovornosti, sustavnosti, standardnosti, inicijativnosti i formativnosti u oblikovanju i iznošenju projekta (repertoara, repertoarne jedinice, zasebnog kazališnog djela, manifestacije, festivala, izvedbe, akcije i slično), a provjerava se načelom poredbe interne i eksterne evaluacije gotovoga projekta.

 

7. Kreativnost:

- čin protiv rutine i svega rutinskoga: repertoarnog, stilskog, izvedbenog, organizacijskog, financijskog, administrativnog i slično.

 

Članak 17.

 

Za glazbenu djelatnost utvrđuju se posebni kriteriji:

 

1. Umjetnički pristup:

- visoka umjetnička razina programa (interpretacija/umjetničko djelo);

- prikladna tehnološka opremljenost prostora za priredbe;

- studiozna znanstvena i umjetnička rekonstrukcija repertoara iz glazbene baštine.

 

2. Poticanje hrvatskoga glazbenog stvaralaštva:

- izvedbama djela suvremenih skladatelja;

- stimuliranjem domaćeg stvaralaštva;

- revitalizacijom hrvatske glazbene baštine;

- zaštitom domaćih ansambala i izvođača u financiranju programa;

- poticanjem snimanja CD-a mladih glazbenika.

 

3. Inovacije u glazbi:

- raznovrsnost repertoara i raznolikost organizacijskih oblika čime se postiže interes i glazbena educiranost slušateljstva;

- zalaganje za proširivanje tržišta kada je posrijedi stvaralaštvo, kao i djelatnost reproduktivnih umjetnika;

- posvećivanje pozornosti marketingu i propagandi kao nezaobilaznim posrednicima između umjetnički vrijednih sadržaja i publike;

- pronalaženje i analiziranje novih mogućnosti prezentacije (suradnja s radijskim, televizijskim medijima i drugim oblicima prezentacije).

 

Članak 18.

 

Za likovnu djelatnost utvrđuju se posebni kriteriji:

- autentičnost, inventivnost i sadržajna vrijednost likovnog izričaja;

- poticanje suvremenosti;

- revitalizacija likovne baštine;

- ostvarivost i cjelovitost projekta;

- poštivanje terminskog plana realizacije.

 

U okviru likovne djelatnosti vrednuju se:

 

1. Izložbe (retrospektivne, monografske, tematske/koncepcijske i samostalne)

 

a) Vrednovanje programa i pretpostavke za ostvarenje programa (muzej, galerija, drugi izložbeni prostor, autor):

- definirana koncepcija rada i programska orijentacija za tekuću godinu;

- voditelj - kustos (povjesničar umjetnosti ili likovni stvaralac) i formiran savjet galerije;

- važnost izložbenog prostora;

- kvadratura izložbenog prostora;

- opseg i trajanje pripremnih radova;

- reciprocitet (odnosi se na autore izvan Grada Zagreba i iz drugih zemalja);

- isti autor ne može se predstaviti više puta unutar dvije godine u istoj galeriji (izložbenom prostoru).

 

2. Likovno izdavaštvo

 

a) Monografije (iz likovne baštine, cjelokupnoga umjetničkog opusa umjetnika ili značajne cjeline pojedinog opusa, likovnog pravca, odnosno pojave).

 

Vrednuju se:

- značenje i uloga razdoblja ili autora u našoj umjetnosti;

- kritička i stručna obrada građe, biografija umjetnika, popis izložbi, bibliografija, kataloški dio;

- višegodišnji projekti uz poštivanje terminskog plana realizacije;

- vremenska usklađenost tiskanja i objavljivanja s odgovarajućom studijskom, retrospektivnom ili monografskom izložbom;- prioritet imaju umjetnici koji dosad nemaju ili nisu objavili likovnu monografiju ili opsežan katalog monografske ili retrospektivne izložbe kroz duži period.

 

b) Umjetničke knjige koje mogu biti i pregled cjelokupnog opusa ili značajne cjeline autora srednje i mlade generacije, autorske umjetničke knjige pojedinih autora ili grupe autora.

 

3. Manifestacije (nacionalnog, međunarodnog značaja, te one koje imaju kontinuitet umjetničkog stvaralaštva i koje su tematske cjeline i dr.).

 

4. Umjetnički projekti (umjetničke akcije, performansi, likovne intervencije i drugi oblici likovnog izričaja i događanja uz suglasnost nadležnih tijela, te grafičke mape pojedinog autora ili grupe autora).

 

5. Dizajn i arhitektura (programi koji se realiziraju u formi izložbi, likovnih monografija, predavanja, manifestacija i sl.).

 

Članak 19.

 

Za djelatnost centara za kulturu utvrđuju se posebni kriteriji:

- interes lokalne zajednice;

- usklađenost sa socijalnom, dobnom i obrazovnom strukturom stanovništva u dijelu grada gdje djeluje Centar;

- sukladnost s osnovnim elementima kulturne politike Grada Zagreba;

- doprinos kulturi lokalnog područja;

- kontinuitet programa;

- usmjerenost na istaknute ciljne skupine (mladi, ljudi treće životne dobi, nezaposleni, ljudi s posebnim potrebama);

- aktualnost teme;

- atraktivnost programa;

- uklopljenost programa u programski profil ustanove;

- inovativnost programa;

- kulturološko-edukativni značaj programa;

- kratkoročni, srednjoročni i dugoročni značaj projekta;

- komplementarnost i suradnja s ostalim centrima.

 

Članak 20.

 

Za filmsku djelatnost (audiovizualnu djelatnost) utvrđuju se posebni kriteriji:

 

1. Za programe filmske kulture vrednuju se sljedeće vrste audiovizualnih programa:

- javno, nekomercijalno prikazivanje audiovizualnih djela, autorskih, umjetničkih i nezavisnih filmova hrvatske i svjetske baštine te suvremenog stvaralaštva uz prateće programe predavanja, promocija, razgovora, izložbi, akcija i slično;

- filmski festivali, revije i smotre te druge međunarodne i domaće audiovizualne manifestacije koje se održavaju u Gradu Zagrebu;

- radionice audiovizualnog i multimedijalnog stvaralaštva za građanstvo, seminari, tečajevi, škole medijske kulture te pedagoško-animatorski rad s djecom, mladima i osobama s posebnim potrebama;

- zaštita audiovizualne baštine, klasičnih arhiva i obrada građe u novim tehnologijama, proučavanje i stvaranje baze podataka o hrvatskoj i svjetskoj audiovizualnoj kulturi za javno korištenje;

- nakladništvo u području filmologije, teorije i povijesti filma i audiovizualnih medija.

 

Elementi programa filmske kulture koji se vrednuju:

- postojanje uvjeta za realizaciju programa: stručnog kadra, opreme i prostora;

- praćenje suvremenih svjetskih kulturnih dostignuća u toj djelatnosti.

 

2. Za projekte audiovizualnog stvaralaštva vrednuju se:

- originalnost, kreativnost i kulturološka vrijednost projekta;

- stručnost autora i suradnika te njegova, odnosno njihova uspješnost i nagrađivanost;

- autorska i nekomercijalna djela koja nisu namijenjena isključivo emitiranju preko elektroničkih medija.

 

Projekt se može prijaviti u bilo kojem stupnju produkcije, pa i kao gotovo audiovizualno djelo nastalo u zadnjih godinu dana.

Podnositelji programa audiovizualnog stvaralaštva moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

- biti registrirani za proizvodnju audiovizualnih djela;

- priložiti produkcijsku studiju na hrvatskom jeziku;

- priložiti dokumente o uređenim odnosima iz područja autorskog prava i intelektualnog vlasništva;

- u projektu moraju sudjelovati većinom autori, glumci te drugi umjetnici i filmski radnici s prebivalištem u Zagrebu;

- projekti moraju ponajprije biti namijenjeni javnom prikazivanju u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj u izvornom obliku na hrvatskom jeziku.

 

Članak 21.

 

Za kulturno-umjetnički amaterizam utvrđuju se posebni kriteriji:

- estetska i stilska povezanost, autorski pristup radu, izražen stav o temi;

- nacionalni značaj programa, njegovanje tematike iz hrvatske kulturne baštine te originalnih/izvornih vrijednosti;

- originalnost, kreativnost, inovativnost;

- stručnost rada, zahtjevnost programa i njegova primjerenost umjetničko-izvedbenim mogućnostima udruge;

- kontinuitet projekata i akcija;

- sociokulturno značenje programa (za određene lokalne zajednice, za osobe s posebnim potrebama, za prevenciju neprihvatljivog ponašanja djece i mladeži, te braniteljske udruge);

- kvaliteta i opseg programa velikih manifestacija te njihova opravdanost i značenje za unapređenje razvoja amaterizma;

- opravdanost manifestacija lokalnog značaja, njihova posebnost i doprinos kulturnom životu sredine;

- suvremenost stvaralaštva i programi mladih.

 

Članak 22.

 

Za programe urbane kulture i kulture mladih utvrđuju se posebni kriteriji:

- doprinos razvoju i poticanju urbane kulture i kulture mladih;

- stručno-umjetničko voditeljstvo;

- originalnost, kreativnost i inovativnost;

- sociokulturni ili ekološko-kulturni značaj programa;

- programski kontinuitet, razvoj i izgradnja stila određene grupe ili udruge i dosljednost u izboru projekta;

- multimedijalnost pristupa i dosljednost forme i ideje programa;

- doprinos programa razvoju međunarodne i međugradske suradnje;

- doprinos razvoju alternativne scene;

- doprinos programa za razvoj demokracije i civilnog društva.

 

Članak 23.

 

Za programe međunarodne kulturne suradnje utvrđuju se posebni kriteriji:

- zastupljenost programa iz svih djelatnosti (kazališna, glazbena, muzejska, likovna, filmska, književno stvaralaštvo, urbana kultura);

- izvrsnost programa (prethodna evaulacija) i inovativnost;

- obveze Grada Zagreba, potpisnika međunarodnih ugovora o kulturnoj suradnji s gradovima partnerima;

- obogaćivanje nacionalne i međunarodne kulturne scene;

- promoviranje kulturne scene u međunarodnim okvirima (priznanja, pozivi, kritike, osvrti);

- kontinuitet i dugoročno planiranje institucija i pojedinaca;

- ostvarivanje ranije planiranog i ugovorenog gostovanja;

- promicanje hrvatske kulture u gradovima prijateljima Grada Zagreba.

 

Prioritetni programi:

- suradnja Zagreba kao glavnoga grada Republike Hrvatske s europskim glavnim gradovima;

- partnerstvo s euroskim i svjetskim gradovima;

- regionalna suradnja;

- multilateralna suradnja;

- stvaralaštvo i međunarodna suradnja mladih;

- predstavljanje djela koja svjedoče o hrvatskoj kulturnoj baštini kao i o suvremenom stvaralaštvu.

 

Članak 24.

 

Programi za koje se vrednovanjem utvrdi da ispunjavaju zajedničke i posebne kriterije za pojedine djelatnosti kulture uvrštavaju se u Nacrt programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba.

 

V. Završne odredbe

 

Članak 25.

 

Ovi se kriteriji mijenjaju i dopunjuju na način i po postupku na koji se i donose.

 

Članak 26.

 

Ovi kriteriji stupaju na snagu danom donošenja i bit će objavljeni u Službenom glasniku Grada Zagreba.

 

KLASA: 612-01/09-01/145

URBROJ: 251-10-31-09-1

Zagreb, 1. lipnja 2009.

 

Pročelnica

Jelena Pavičić Vukičević, prof., v.r.