GRAD ZAGREB

Na temelju članka 26. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05 i 2/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 18. sjednici, 26. listopada 2006., donijela je

 

ODLUKU

o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana Sesveta

 

Članak 1.

 

U Odluci o donošenju Generalnoga urbanističkog plana Sesveta (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03) u članku 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana Sesveta (u nastavku teksta: Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana), što ih je izradio Gradski zavod za prostorno uređenje."

 

Članak 2.

 

U članku 4. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Granice Generalnoga urbanističkog plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 5. stavka 1. točke B ove odluke."

 

Članak 3.

 

U članku 5., stavku 1. u točki "A", iza riječi: "Generalni urbanistički plan Sesveta", dodaju se riječi:

"s izmjenama i dopunama Generalnoga urbanističkog plana Sesveta".

U točki "B", iza riječi: "Grafičkog dijela", dodaju se riječi:

"- Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana Sesveta".

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

"Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana iz stavka 1. ovog članka ovjerene pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni su dio ove odluke."

Iza dosadašnjeg stavka 3. koji postaje stavak 4., dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

"Elaborat GUP Sesvete - I. Konzervatorska podloga - nepokretna kulturna dobra, izmjene (Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, listopad 2004.), prilog je Izmjenama i dopunama Generalnoga urbanističkog plana."

 

Članak 4.

 

Članak 6. mijenja se i glasi:

"Izrazi i pojmovi koji se koriste u smislu ove odluke imaju sljedeće značenje:

1.         balkoni, lođe, istaci - dijelovi građevine, u višim etažama, konzolno izbačeni izvan građevnog pravca prizemlja;

-       balkoni su otvoreni dio građevine;

-       lođe su otvoreni natkriveni dijelovi građevine;

-       istaci su zatvoreni dio građevine izvan građevnog pravca;

2.         bruto razvijena površina (BRP) - površina identična građevinskoj bruto površini;

3.         DPU - detaljni plan uređenja;

4.         etaža - oznaka bilo kojega kata građevine uključujući i prizemlje (ali ne podrum i potkrovlje); najveća visina etaže za obračun visine građevine, mjereno od poda do poda, iznosi za:

-       stambenu etažu do 3,5 m;

-       poslovnu etažu do 4,0 m;

-       iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila najveća visina etaža prizemlja iznosi do 4,5 m.

Etaže građevine mogu biti i više od navedenih ukoliko to zahtijeva namjena građevine, ali visina građevine ne može biti viša od najveće visine određene urbanim pravilom, izuzevši vjerske građevine;

5.         Generalni urbanistički plan Sesveta (Generalni urbanistički plan) - prostorni plan koji se, u skladu sa zakonom, donosi za građevinsko područje dijela naselja Sesvete (urbani dio) granice kojega su određene Prostornim planom Grada Zagreba;

6.         gradski projekt - složene aktivnosti u uređenju prostora od osobitog interesa za Grad, u gradskim se projektima Grad javlja kao sudionik u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljišta bilo da je uložio ili će tek ulagati u novu gradsku infrastrukturu ili u neku drugu novu gradsku kvalitetu;

7.         građevna čestica - čestica određena za gradnju građevina;

8.         gustoća stanovništva (Gnst) - odnos broja stanovnika i površine obuhvata detaljnijeg plana;

9.         individualna gradnja - gradnja individualnih građevina;

10.      individualna građevina - građevina do dvije etaže s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja; stambene ili pretežito stambene namjene s najviše tri stana i BRP-om do 400 m2;

11.      interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u pretežito izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu;

12.      izgrađenost građevne čestice - odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj         čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima;

13.      izvorni urbanistički plan - plan po kojem se počelo graditi naselje;

14.      koeficijent iskoristivosti građevne čestice (ki) - odnos ukupne bruto razvijene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice;

15.      koridor ulice - prostor između regulacijskih linija ulice - "građevna čestica ulice";

16.      krovna kućica - dio krovne konstrukcije iznad ravnine krovne plohe, ukupna dužina krovnih kućica može biti do jedne trećine dužine pripadajućeg pročelja građevine;

17.      lokalni uvjeti - temeljna su polazišta za izradu detaljnijih prostornih planova i urbanističko-tehničkih uvjeta za zahvat u prostoru, a sadrže elemente stanja i prostornih mogućnosti kao npr.:

-       reljef, voda i zelenilo;

-       posebno vrijedni dijelovi prirodne baštine i kulturno-povijesnih građevina i cjelina;

-       karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

-       ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine građevine;

-       trgovi, ulice i drugi javni prostori;

-       veličina i izgrađenost građevnih čestica, način gradnje, te visina i površina postojećih građevina;

-       opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom;

-       komunalna opremljenost;

-       druge posebnosti i vrijednosti.

Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvrđuju lokalni uvjeti je ulični potez ili dio uličnog poteza koji čini prostornu cjelinu ili urbani blok - zona omeđena javnom površinom;

18.      mješovita gradnja - gradnja niskih i individualnih građevina;

19.      načelna lokacija - sadržaj, u pravilu, društvene djelatnosti i posebne namjene, koji je obvezan u prostoru - točan položaj, odnosno lokacija i površina čestice određuje se detaljnijim planom, a, iznimno, cjelovitim prostornim rješenjem urbanog bloka;

20.      nadstrešnica - građevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane kada se postavlja uz glavnu, pomoćnu građevinu, potporni zid ili među susjedne građevne čestice);

21.      niska gradnja - gradnja niskih građevina;

22.      niska građevina - građevina do tri etaže s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja;

23.      niz - građevna cjelina od najmanje tri međusobno prislonjene građevine približno jednakih gabarita i oblikovanja, gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja kojih uvjetuje cjelovito rješenje građevne cjeline;

24.      paviljon - građevina koja natkriva prostor u funkciji javnog korištenja neizgrađenih površina (Z, Z1, Z2);

25.      podrum - dio građevine što je s najmanje jednom polovicom volumena ukopan u uređen teren;

-       na ravnom terenu kota poda prizemlja može biti udaljena najviše 120 cm od kote uređenog terena, a visina od poda do poda najviše 3,0 m;

-       na kosom terenu kota poda prizemlja može biti udaljena najviše 320 cm od kote uređenog terena, a visina od poda do poda najviše 3,0 m;

26.      poluugrađena građevina - građevina kojoj se jedna strana nalazi na međi građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu česticu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

27.      pomoćna građevina - građevina koja namjenom upotpunjuje individualnu i nisku građevinu (garaže, spremišta i druge pomoćne prostorije što služe za redovnu uporabu građevine), s najviše jednom etažom visine do 3,0 m, uz mogućnost gradnje podruma i krovišta bez nadozida;

28.      postojeća građevina - građevina sagrađena na temelju odobrenja za građenje, odnosno građevina koja ima legalan status na temelju posebnoga materijalnog propisa;

29.      postojeća katastarska čestica - čestica evidentirana katastarskim planom;

30.      potkrovlje - tavan - dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad stropne konstrukcije posljednje etaže;

-       kod potkrovlja oblikovanog kosim krovom najveći gabarit potkrovlja je određen visinom nadozida do 90 cm, mjereno u ravnini pročelja građevine i nagibom krova do 35o, mjereno u visini nadozida;

-       potkrovlje oblikovano ravnim krovom, krovom blagog nagiba do 10o, bačvastim krovom ili mješovitim krovom može imati površinu do 75% površine karakteristične etaže, uvučeno pretežito s ulične strane;

-       u potkrovlju se može planirati samo korisni prostor u jednoj razini, uz mogućnost gradnje galerije;

tavan - dio građevine isključivo ispod kosog krovišta bez nadozida, bez namjene, s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje;

31.      prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez podzemne gradnje, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.;

32.      samostojeća građevina - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

33.      tihi obrt - obrt koji u okviru svoje djelatnosti bukom, mirisom i intenzivnim prometom ne ometa stanovanje;

34.      tlocrtna površina građevine (TP) - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine, osim balkona, na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu prema članku 35. ove odluke i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

35.      ugrađena građevina - građevina kojoj se dvije strane nalaze na međama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu česticu ili javnu površinu), uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

36.      UPU - urbanistički plan uređenja;

37.      urbana matrica - mreža javnih prostora, ulica, trgova i drugih površina neophodnih za ostvarivanje drugih namjena u prostoru;

38.      urbani blok - dio gradskog prostora omeđen sa svih strana uličnom mrežom ili drugim javnim prostorom (trg, park, javne zelene površine i sl.);

39.      visina građevine (h) - visinski gabarit građevine određen brojem etaža, podrumom i potkrovljem, na kosom terenu visina se određuje na nepovoljnijoj strani (gdje je visina veća);

40.      visoka gradnja - gradnja visokih građevina;

41.      visoka građevina - građevina od četiri i više etaža s mogućnošću gradnje podruma;

42.      vodno dobro - zemljište definirano Zakonom o vodama;

43.      zamjenska građevina - građevina gradnji koje prethodi uklanjanje postojeće građevine na građevnoj čestici, a gradi se prema urbanim pravilima za gradnju novih građevina, osim ako u urbanim pravilima nije navedeno drugačije. "

 

Članak 5.

 

U članku 8.  stavku 1. iza točke 12. dodaje se nova točka 13. koja glasi:

"13. Površine za budući razvoj (siva)                                                                                                        BR".

Dosadašnje točke 13. i 14. postaju točke 14. i 15.

 

Članak 6.

 

U članku 11., stavku 2., iza alineje 6. dodaje se nova alineja 7. koja glasi:

"- sadržaji posebne namjene; ".

Dosadašnje alineje od 7. do 11. postaju alineje od 8. do 12.

U stavku 4., iza riječi: "djelatnosti kulture," dodaju se riječi: "građevine posebne namjene,".

 

Članak 7.

 

U članku 13., stavku 5., iza alineje 4. dodaje se nova alineja 5. koja glasi:

"-     uredski prostori, istraživački centri i građevine javne i društvene namjene, te drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu; ".

Dosadašnje alineje 5. i 6. postaju alineje 6. i 7.

 

Članak 8.

 

U članku 14. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

"Iznimno, u zoni zahvata planirane namjene šport i rekreacija oznake (R) na lokaciji športsko - rekreacijskog kompleksa Sesvete, utvrđuje se mogućnost izvođenja zahvata uključivanjem pratećih prodajno-poslovnih sadržaja."

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

 

Članak 9.

 

U članku 18., stavku 3., iza oznake: "110/x kV" umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: "plinske regulacijske (PRS), razdjelne (RS) i blok (BS) stanice, te ispostave za dežurne službe".

 

Članak 10.

 

Iza članka 20. dodaje se novi podnaslov i članak 20.a koji glase:

"13. POVRŠINE ZA BUDUĆI RAZVOJ - BR

 

Članak 20.a

 

Površine za budući razvoj su površine rezervirane za buduće razvojne programe.

Namjena i način gradnje na površinama za budući razvoj što su utvrđene ovim planom, odredit će se detaljnijim planovima."

Dosadašnji podnaslovi 13. i 14. postaju podnaslovi 14. i 15.

 

Članak 11.

 

Iza članka 22. dodaje se novi članak 22.a koji glasi:

"Članak 22.a

Na površinama svih namjena što su utvrđene Generalnim urbanističkim planom Sesveta mogu se graditi ulice, trgovi, dječja igrališta, infrastrukturna mreža i manje infrastrukturne građevine i uređaji."

 

Članak 12.

 

Članak 23. mijenja se i glasi:

"Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima ili urbanističko-tehničkim uvjetima za zahvat u prostoru.

Građevna čestica za određeni zahvat u prostoru može se temeljem razgraničenja oblikovati od jedne ili više katastarskih čestica uz uvjet da je veći dio građevne čestice unutar osnovne namjene.

Iznimno, građevna čestica može biti i manjim dijelom u osnovnoj namjeni, ali ne manjim od polovice minimalne površine građevne čestice određene urbanim pravilom.

Građevna čestica može se oblikovati temeljem razgraničenja, ukoliko se preostali dio građevne čestice koji nije u osnovnoj namjeni nalazi u zonama R, R1, Z1, Z2 i Z, s time da se izuzimaju zelene površine u sustavu zaštite, uz uvjet da se građevina smjesti na površinu na kojoj je gradnja dopuštena.

Urbanistički parametri za građevnu česticu oblikovanu temeljem detaljnog razgraničenja određuju se prema minimalnoj građevnoj čestici definiranoj urbanim pravilom, ili u odnosu na dio građevne čestice u osnovnoj namjeni ako je on veći od minimuma propisanog urbanim pravilom.

Suglasnost na prijedlog razgraničenja građevne čestice i osnovne ulične mreže, odnosno trgova, izdaje Gradski zavod za prostorno uređenje.

Detaljnim razgraničenjem pojedinih namjena površina ne može se osnovati građevna čestica iza građevne čestice uz ulicu (drugi red gradnje)."

 

Članak 13.

 

U članku 25., stavku 3. iza riječi: "Sesvete" briše se zarez i riječi: "površine oko 250 ha,".

 

Članak 14.

 

U članku 27., iza stavka 10. dodaje se novi stavak 11. koji glasi:

"Normativi za gradnju osnovnih škola primjenjuju se imajući u vidu da se nastava organizira u dvjema smjenama".

 

Dosadašnji stavci 11. i 12. postaju stavci 12. i 13.

 

Članak 15.

 

U članku 33. stavci 6. i 7. mijenjaju se i glase:

"Građevine se mogu graditi samo na zemljištu s postojećom ili planiranom komunalnom opremljenošću ulicama najmanje širine 9,0 m, priključcima na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda.

Individualne građevine se mogu graditi i na zemljištu s postojećom ili planiranom komunalnom opremljenošću ulicama prema članku 38. ove odluke, priključcima na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda."

Iza stavka 7. dodaju se novi stavci 8. i 9. koji glase:

"Iznimno, obiteljske kuće mogu se graditi na zemljištu s postojećom ili planiranom komunalnom opremljenošću pristupnim putom prema članku 38. ove odluke, priključkom na mrežu za opskrbu električnom energijom, opskrbu vodom prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda u nepropusnu sabirnu jamu.

Omogućuje se rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena građevina prema odgovarajućim urbanim pravilima na izgrađenim građevnim česticama, iako nemaju neposredan pristup s ulice ili pristupnog puta."

 

Članak 16.

 

U članku 34., stavak 4., briše se.

Dosadašnji stavci od 5. do 7. postaju stavci od 4. do 6.

Dosadašnji stavak 8. koji postaje stavak 7. mijenja se i glasi:

"Visoka građevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih međa na koje je prislonjena i javnoprometnih površina (ulica, trg)."

Dosadašnji stavci od 9. do 12. postaju stavci od 8. do 11.

Iza stavka 11. dodaje se novi stavak 12. koji glasi:

"Smještaj građevine na građevnoj čestici određen je urbanim pravilima ove odluke."

 

Članak 17.

 

Članak 38. mijenja se i glasi:

"Generalnim urbanističkim planom predviđa se gradnja i uređenje ulične osnovne mreže koja se sastoji od gradske autoceste (gradska obilaznica), glavnih gradskih ulica, gradskih ulica, sabirnih ulica, te drugih nekategoriziranih ulica i rezerviranih koridora.

Prigodom gradnje glavnih gradskih ulica i gradskih ulica u pravilu će se planirati drvoredi.

Ukupna širina poprečnog profila, odnosno razmak između regulacijskih linija ulice, određivat će se na temelju kartografskog prikaza 3.a Prometna mreža, u mjerilu 1:5000, a raspored površina unutar profila i njihovo tehničko oblikovanje na temelju urbanističko-tehničkih uvjeta.

Površine planirane za gradnju ulica mogu se, prema potrebi, proširiti, posebno radi formiranja raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i slično.

Načelne širine koridora za planirane kategorije ulica određene su za:

- gradsku autocestu 80 m;

- glavnu gradsku ulicu 20 - 40 m;

- gradsku ulicu 15 - 20 m;

- sabirnu ulicu 8,5 - 12 m.

Iznimno, kad to prostorne okolnosti nalažu, ulice će se graditi s poprečnim profilom koji za gradsku autocestu iznosi najmanje 50 m, za glavnu gradsku ulicu najmanje 15,0 m, za gradsku ulicu najmanje 12,0 m, za sabirnu ulicu najmanje 8,5 m, a za druge nekategorizirane ulice najmanje 7,0 m.

Širina prometne trake za glavne gradske ulice i gradske ulice u pravilu iznosi 3,25 m (najmanje 3,0 m), za sabirne ulice 3,0 m, a za druge nekategorizirane ulice najmanje 2,75 m.

Raskrižja na uličnoj mreži u pravilu su u istoj razini, a na glavnim gradskim ulicama mogu biti i denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe i dopuštaju prostorne mogućnosti.

Za postojeće druge ulice koje nisu kategorizirane ovim planom određeno je da udaljenost regulacijske linije ulice ne može biti manja od 4,5 m od osi kolnika, osim u već izgrađenim dijelovima s formiranim ulicama gdje to zahtijeva konfiguracija terena, udaljenost iznimno može biti i manja, ali ne manja od 2,75 m.

Gradnja ulica koje nisu prikazane na kartografskom prikazu 3.a Prometna mreža moguća je samo na temelju cjelovitoga prometnog rješenja urbanog bloka prema lokalnim uvjetima koje određuje Gradski zavod za prostorno uređenje.

Slijepa ulica može biti najviše dužine do 180 m, uz uvjet da na kraju obvezno ima okretište za komunalna i druga vozila. Iznimno, u postojećim ulicama može se zadržati postojeća dužina, te postojeća širina ako nije manja od 5,5 m.

Pristupni put je put do građevne čestice, najmanje širine 3,0 m, ako se koristi za kolni i pješački promet, odnosno najmanje širine 1,5 m ako se koristi za pješački promet, s tim da je njegova najveća dužina 50 m i na njega se mogu priključiti samo dvije obiteljske kuće.

Pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 5,5 m ako se koristi za kolni i pješački promet, s tim da je njegova najveća dužina 75 m i na njega se veže najviše pet obiteljskih kuća."

 

Članak 18.

 

U članku 39., stavku 1. iza riječi: "prostora u građevini" tabelarni prikaz mijenja se i glasi:

 

"Namjena prostora

Prosječna vrijednost

Lokalni uvjeti

Stanovanje (ukoliko nije propisano urbanim pravilom)

14

11-17

Proizvodnja, skladišta i sl.

8

6-10

Trgovine

40

30-50

Drugi poslovni sadržaji

20

15-25

Restorani i kavane

50

40-60

Fakulteti i znanstvene ustanove

10

10-20"

 

Stavci 2. i 3. zamjenjuju se novim stavkom 2. koji glasi:

"U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 2. ovoga članka, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele i pansione na svake dvije sobe;

- motele na svaku sobu;

- kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala;

- športske dvorane i igrališta s gledalištima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta;

- ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta;

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

- bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u smjeni;

- ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u smjeni;

- vjerske građevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima."

Dosadašnji stavci od 4. do 11. postaju stavci od 3. do 10.

 

Članak 19.

 

U članku 42., stavku 4., iza riječi: "manja od" stavlja se zarez i dodaju riječi: "u pravilu,".

 

Članak 20.

 

U članku 43. stavku 2. iza riječi: "poslovne namjene" dodaju se riječi: "i na površinama infrastrukturnih sustava osim u koridorima prometnica."

U stavku 3. iza riječi: "u funkciji", riječ "cestovnog" zamjenjuje se riječju "uličnog".

Na kraju alineje 2. umjesto točke sa zarezom stavlja se točka, a alineja 3., briše se.

Stavak 4., briše se.

 

Članak 21.

 

U članku 44. stavak 6., briše se.

 

Članak 22.

 

Članak 49. mijenja se i glasi:

"U cijelom obuhvatu Generalnoga urbanističkog plana Sesveta moguće je distribuirati prirodni plin.

Za opskrbu plinom određuju se koridori prema propisanim najmanjim sigurnosnim udaljenostima.

Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju visokotlačnih plinovoda (VTP), građevina plinskih regulacijskih (PRS), razdjelnih (RS) i blok (BS) stanica te ispostava.

Građevine plinskih regulacijskih stanica - (PRS) su nadzemni, zidani ili limeni kiosci, prema potrebi s čeličnom zaštitnom ogradom oko građevine, visine 2,0 m. Do njih se polažu plinovodi visokog tlaka (VT), a iz njih do potrošača vode plinovodi srednjeg (ST) ili niskog tlaka (NT).

Udaljenost građevine (PRS) do susjednih osjetljivih građevina mora iznositi najmanje 10,0 m, a do javnoprometne površine najmanje 3,0 m. Do PRS-a treba osigurati kolni pristup i dva parkirna mjesta za ekipu održavanja PRS-a.

Magistralni plinovodi se polažu podzemno na dubini najmanje 1,0 - 1,2 m, a udaljenost vanjske stijenke magistralnog plinovoda do najbliže osjetljive građevine iznosi najmanje 30,0 m.

Visokotlačni plinovodi (VT) polažu se podzemno, na dubinama ukapanja najmanje 1,0 m. Udaljenost vanjske stijenke plinovoda do najbliže osjetljive građevine iznosi najmanje 10,0 m. Ova najmanja sigurnosna udaljenost se može smanjiti uz primjenu posebnih mjera zaštite i suglasnost Gradske plinare Zagreb.

Minimalne sigurnosne udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija i građevina određeni su posebnim propisima ovisno o vrsti druge instalacije i građevine.

Srednjotlačni i niskotlačni plinovodi polažu se podzemno na dubini ukapanja od najmanje 1,0 m. Sigurnosna udaljenost vanjske stijenke srednjotlačnog plinovoda (ST) do najbliže osjetljive građevine iznosi najmanje 2,0 m, a niskotlačnog plinovoda (NT) najmanje 1,0 m.

Radi opskrbe plinom područja Sesveta planira se rekonstrukcija i dogradnja plinske mreže."

 

Članak 23.

 

Članak 55. mijenja se i glasi:

"Opće odredbe

Urbanim su pravilima određeni oblici korištenja i način gradnje u skladu s prirodnom i urbanističko-arhitektonskom baštinom, lokalnim uvjetima, te korištenjem i namjenom prostora.

Građevine se mogu graditi samo na zemljištu s postojećom ili planiranom komunalnom opremljenošću ulicama najmanje širine 9,0 m, priključcima na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda.

Individualne građevine se mogu graditi i na zemljištu s postojećom ili planiranom komunalnom opremljenošću ulicama prema članku 38. ove odluke, priključcima na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda.

Urbanim se pravilima određuju, među ostalim, prostorni pokazatelji: veličina građevne čestice, izgrađenost građevne čestice, koeficijent iskoristivosti građevne čestice (ki), broj etaža građevine, visina građevine, te BRP građevine.

Ulične ograde i ograde između građevnih čestica za namjene koje nisu stambene određuju se prema normativima osnovne namjene.

Za prostore novih regulacija određeni su i prostorni pokazatelji: Gnst - gustoća stanovništva - odnos broja stanovnika i površine obuhvata detaljnijeg plana.

Područja na koje se odnose pojedina urbana pravila prikazana su na kartografskom prikazu 4.a Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Urbana pravila.

Detaljno razgraničenje između urbanih pravila, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima ili urbanističko - tehničkim uvjetima određenim za zahvat u prostoru. Pri razgraničenju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora.

Područja za koje postoji obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja i/ili obveza donošenja detaljnijih planova označeni su na kartografskom prikazu 4.c Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite.

Na područjima za koje je propisana obveza donošenja detaljnijeg plana, do donošenja detaljnijeg plana moguća je rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina u skladu s odredbama članka 86. i urbanim pravilima ove odluke, te članka 85. ove odluke.

Rekonstrukcija i gradnja ulica, trgova, parkova, te komunalne infrastrukture omogućuje se na čitavom gradskom području bez obzira na propozicije iz urbanih pravila.

Gradnja manjih komunalnih građevina odredit će se tehničkim uvjetima za tu vrstu građevina, bez obzira na propozicije iz urbanih pravila.

Unutar zaštitne zone - zone zabranjene gradnje, koja je naznačena na kartografskom prikazu 4.a Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Urbana pravila, nije dopuštena izgradnja objekata osim onih koji su u funkciji obrane. "

 

Članak 24.

 

U članku 56., točka 4., mijenja se i glasi:

"4. PROSTORI TRANSFORMACIJE

-   Zona Dubec (4.1.);

-   Zona Badel (4.2.);

-   Zona Ciglana (4.3.)

-   Farma Sesvetski Kraljevec (4.4.);

-   Sopnica - Jelkovec (4.5.);

-   Duboki jarak (4.6.);

-   Sljeme - Sesvete (4.7.)

-   Zona Ciglana - sjever (4.8.)."

 

Članak 25.

 

U članku 57., stavku 2., alineji 3. iza riječi: "dvije čestice" briše se zarez i riječi: "osim ako je to bilo predviđeno izvornim urbanističkim planom".

 

Članak 26.

 

U članku 58., stavku 2., alineji 3., riječi: "bilo predviđeno izvornim urbanističkim planom" zamjenjuju se riječima: "u skladu s koncepcijom urbanističkog rješenja po kojem je građeno naselje".

 

Članak 27.

 

Članak 59., mijenja se i glasi:

"Zaštita i uređivanje prostora visoke gradnje - Luka, Selčina, Dubec (1.3.)

Opća pravila:

- zaštita i uređivanje urbanističkih cjelina naselja pretežito visoke višestambene gradnje;

- poboljšavanje kvalitete stanovanja dovršavanjem postojećih i uvođenjem novih sadržaja, u pravilu sadržaja društvenog i komunalnog standarda;

- čuvanje i održavanje urbane matrice, ulica, trgova i osobito zelenih površina;

- rješavanje prometnih problema naselja gradnjom parkirališta i garaža, uz obvezno očuvanje zelenih površina;

- na javnim i zaštitnim zelenim površinama ne mogu se graditi građevine i uređivati parkirališta;

- očuvanje izvornog oblikovanja građevina, karakterističnih vizura, elemenata i identiteta i slike naselja.

Detaljna pravila

a) Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene:

- rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina, te iznimno gradnja (interpolacija) samostojećih građevina, uz obvezno poštivanje urbane matrice i tipologije gradnje prema koncepciji urbanističkih planova po kojem je građeno naselje;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- nova građevina može imati podrum i četiri etaže, s ravnim krovom ili krovom blagog nagiba do 10o;

- građevine se mogu graditi samo uz javni prostor - trg ili ulicu, najmanje širine 9 m;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 50%;

- najveći ki građevne čestice je 2,0;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2;

- najmanja međusobna udaljenost između građevina unutar zahvata u prostoru je zbroj polovica njihovih visina;

- prirodni teren mora biti najmanje 20% površine građevne čestice;

- prirodni teren se hortikulturno uređuje;

- potreban broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu 1 PGM/1 stan, a za druge namjene prema normativima iz članka 39. ove odluke;

- zamjena postojećih građevina prema detaljnim pravilima iz ovoga članka;

- rekonstrukcija postojećih građevina moguća je uz uvjet da se očuva osnovno arhitektonsko oblikovanje građevine;

- sanacija ravnog krova moguća je izvedbom kosog krovišta do 6o skrivenog u vijencu kojim se neće narušiti izvorno arhitektonsko oblikovanje građevine.

b) Na površinama javne i društvene namjene:

- gradnja samostojećih građevina te rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina;

- najveća visina građevine je podrum i tri etaže;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2;

- prirodni teren mora biti najmanje 40% površine građevne čestice, parkovno uređen;

- potreban broj PGM-a rješava se prema normativima iz članka 39. ove odluke;

- prigodom rekonstrukcije i zamjene postojećih građevina, ako su postojeća izgrađenost građevne čestice i visina građevine veće od određenih ovim člankom, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

- gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju."

 

Članak 28.

 

U članku 61., stavku 2., u alineji 1. iza riječi: "samostojećih" stavlja se zarez i briše veznik "i", iza riječi: "poluugrađenih" dodaje se veznik "i", a iza riječi: "građevina" dodaju se riječi: "u nizu".

U alineji 3. iza riječi: "samostojeće građevine," briše se veznik "a", a iza riječi: "poluugrađene građevine" stavlja se zarez i dodaju riječi: "a 200 m2 za građevine u nizu".

U alineji 4. iza riječi: "samostojeće građevine," briše se veznik "a", a iza riječi: "poluugrađene građevine" stavlja se zarez i dodaju riječi: "a 50 % za građevine u nizu".

U alineji 5. briše se veznik "a", iza riječi: "dvojne" dodaje se veznik "i", a iza riječi: "građevine" dodaju se riječi: "u nizu".

U alineji 6. iza riječi: "poluugrađene građevine" dodaju se riječi: "i građevine u nizu".

 

Članak 29.

 

U članku 63., stavku 5., podnaslov: "a) gustoća stanovanja (Gbst)" zamjenjuje se podnaslovom: "a) gustoća stanovništva (Gnst)".

U podnaslovu b) tipologija gradnje, na kraju alineje 2., dodaje se rečenica koja glasi:

"Iznimno, na prostorima UPU Selčina - sjever i UPU Gajišće - jug najveći BRP na građevnoj čestici je 1200 m2."

U stavku 6. podnaslov: "a) gustoća stanovanja (Gbst)" zamjenjuje se podnaslovom: "a) gustoća stanovništva (Gnst)".

 

Članak 30.

 

U članku 64., pod Linearni potezi urbaniteta (2.2.), kod Detaljnih pravila u alineji 10. iza riječi: "linije" dodaju se riječi: "glavne ulice", a iza riječi: "najmanje 10 m" stavlja se zarez i dodaju riječi: "a od ostalih ulica najmanje 5,0 m".

U alineji 22. iza riječi: "namjene" dodaju se riječi: "na prostoru između Zagrebačke ulice i željezničke pruge,".

Iza alineje 22. dodaju se nove alineje 23. i 24. koje glase:

"- iznimno, u zoni poslovne namjene na prostoru između Bjelovarske ulice i željezničke pruge, moguća je gradnja trgovačko - kulturnog centra, najveće izgrađenosti građevne čestice 50%, prirodni teren mora biti najmanje 30% građevne čestice, obvezan arhitektonski natječaj, potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta mora biti osiguran većim dijelom unutar podrumske etaže građevine;

- iznimno, u zoni poslovne namjene na prostoru zapadno od križanja Zagrebačke ulice i Ulice Ljudevita Posavskog na k.č.br. 1986/1, 1987, 1988/1, 1990 i 1991/4 k.o. Sesvete moguća je gradnja poslovne građevine najvećeg BRP-a 2400 m2 i najveće duljine uličnog pročelja 30 m; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga članka."

 

Članak 31.

 

U članku 65., pod Općim pravilima, alineja 1. mijenja se i glasi:

"-     gospodarska zona gradskog značenja sastoji se od lokacija sjever i jug, dijelom na arheološkom lokalitetu;"

Alineja 5., briše se.

Dosadašnje alineje od 6. do 9. postaju alineje od 5. do 8.

Pod Detaljnim pravilima, alineja 7. mijenja se i glasi:

"-     građevni pravac od regulacijske linije udaljen je najmanje 12 m, iznimno od izdvojenih pješačkih površina i biciklističkih staza najmanje 5 m;".

 

Članak 32.

 

U članku 67., stavku 2., iza oznake: "4.c" dodaju se riječi: "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -".

U stavku 5., u podnaslovu, ispred riječi: "Badel", riječ: "Tvornica" se zamjenjuje riječju: "Zona".

U stavku 6. , u podnaslovu, ispred riječi: "Ciglana" dodaje se riječ: "Zona".

Alineja 1. mijenja se i glasi:

"-     područje površine oko 5,5 ha;"

Alineja 4. mijenja se i glasi:

"-     najveća visina građevine do četiri etaže, osim za građevine na križanju Sesvetske ceste i Ulice Blage Zadre do pet etaža;".

 

Stavci 7. i 8. mijenjaju se i glase:

"Farma Sesvetski Kraljevec (4.4.)

- prostor nekadašnje farme površine oko 13 ha;

- planira se stanovanje s javnim, športsko-rekreacijsko-turističkim i trgovačkim sadržajima kao pratećim sadržajem;

- najveći ki zone nadzemno je 1.5;

- najveća visina građevina je podrum, tri etaže i potkrovlje;

- javne i zaštitne zelene površine su najmanje 30% površine zone.

Sopnica - Jelkovec (4.5.)

- područje nekadašnje svinjogojske farme površine oko 32 ha, u vlasništvu Grada;

- planira se kao zona mješovitih, pretežito stambenih programa."

 

Iza stavka 8. dodaju se novi stavci 9., 10. i 11. koji glase:

"Duboki jarak (4.6.)

- područje bivšeg vojnog skladišta, u vlasništvu Republike Hrvatske, eksplozijom djelomično očišćeno od šumskog raslinja i kontaktnog prostora uz produženu Branimirovu ulicu;

- planiraju se mješoviti, pretežito stambeni programi u zelenilu, uz očuvanje šumske kulture.

Sljeme - Sesvete (4.7.)

- područje bivše tvornice Sljeme - Sesvete površine oko 6 ha, u vlasništvu Grada Zagreba;

- planiraju se mješoviti - pretežno stambeni programi sa osnovnom školom, dječjom ustanovom i ostalim pratećim sadržajima.

Zona Ciglana - sjever (4.8.)

- područje sjeverno od Zone Ciglana površine oko 7 ha;

- planira se aktiviranje neizgrađenog područja - konsolidacija urbanog teritorija definiranjem namjene, načina gradnje i uređenja prostora."

 

Članak 33.

 

U članku 70., stavku 10. riječi: "koje utvrđuje Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša", brišu se.

 

Članak 34.

 

U članku 71., u stavku 7., iza riječi: "uređenje" dodaju se riječi: "i gradnja ulica,".

 

 

Članak 35

 

Iza članka 71. dodaje se podnaslov SANACIJA BESPRAVNE GRADNJE i članak 71.a koji glasi:

"Članak 71.a

Na prostoru obuhvata GUP-a Sesveta, u zonama planirane stambene namjene oznake (S), omogućuje se zadržavanje stambenih građevina u zatečenim tlocrtnim gabaritima evidentiranim na orto-foto snimku iz srpnja 2003. godine, ali uz osiguravanje širine ulice za normalno odvijanje prometa i ukoliko su visinom usklađene s urbanim pravilom prostora na kojem se nalaze. Ostali parametri nisu propisani.

Omogućuje se transformacija dijelova ovih naselja u prostorne cjeline odnosno urbane blokove što uključuje izgradnju novih prometnica i pratećih sadržaja, a u skladu s odgovarajućim urbanim pravilima iz ove odluke."

 

Članak 36.

 

U članku 76., stavku 2., alineji 1. iza riječi: "svetih;" dodaju se riječi: "kaptolska kurija u Sesvetskom Kraljevcu;".

 

Članak 37.

 

Članak 81. mijenja se i glasi:

"Površine za koje je utvrđena obveza izrade detaljnijih planova označene su na kartografskom prikazu 4.c Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite kako slijedi:

Prostori novih regulacija:

UPU Staro Brestje - Delec

UPU Staro Brestje - zapad

UPU Novo Brestje - zapad

UPU Selčina - sjever

UPU Gajišće - jug

UPU Sesvetska Selnica - jug

UPU Kobiljak - središte

UPU Sesvetski Kraljevec - jug I.

UPU Sesvetski Kraljevec - jug II.

Gospodarske zone:

UPU Gospodarska zona Sesvete - sjever

UPU Gospodarska zona Sesvete - jug

Područja urbaniteta:

UPU Središte Sesveta

UPU Novo Brestje - središte

UPU Sesvetska Selnica - Sesvetska Sela

UPU Sesvetski Kraljevec - središte

Prostori transformacije:

UPU Zona Dubec

UPU Zona Badel

UPU Zona Ciglana

UPU Zona Ciglana - sjever

DPU Farma Sesvetski Kraljevec

DPU Sopnica - Jelkovec

DPU Sljeme - Sesvete

Športsko - rekreacijski kompleksi:

UPU Športsko-rekreacijski kompleks Sesvete

UPU Športsko-rekreacijski kompleks Sesvetski Kraljevec

UPU Površine športa i rekreacije - golf igralište.

Dinamika donošenja detaljnijih planova odredit će se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Zagreba.

Program za izradu detaljnijih planova izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje.

Nositelj izrade detaljnijih planova je Gradski zavod za prostorno uređenje."

 

Članak 38.

 

Iza članka 81. naslov "Urbanističko-arhitektonski natječaj", mijenja se i glasi: "Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja".

 

Članak 39.

 

Članak 82. mijenja se i glasi:

"Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređenje gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje pojedinih građevina raspisivat će se urbanističko-arhitektonski natječaji.

Površine za koje je utvrđena obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja označene su na kartografskom prikazu 4.c Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite kako slijedi:

- središte Sesveta;

- prostori transformacije: Zona Dubec (4.1.), Zona Badel (4.2.), Zona Ciglana (4.3.), Farma Sesvetski Kraljevec (4.4.), Sopnica - Jelkovec (4.5.), Duboki jarak (4.6.), Prostor uz produženu Branimirovu ulicu (4.6.), Zona Ciglana - sjever (4.8.);

- športsko - rekreacijski kompleks uz potok Vuger.

Urbanističko - arhitektonski natječaji raspisivat će se i za:

- javne površine (trgovi i parkovi);

- građevine javne namjene, osim na lokaciji za osnovnu školu sa športskom dvoranom uz Letničku ulicu;

- druge površine za koje se to odredi detaljnijim planovima.

Rezultati urbanističko - arhitektonskih natječaja polazišta su za definiranje programa za izradu detaljnijih planova ili za definiranje urbanističko-tehničkih uvjeta za zahvat uređenja prostora, u skladu s odredbama ove odluke.

Vrstu natječaja za uređenje prostora i gradnju građevina iz ovoga članka određuje Gradski zavod za prostorno uređenje.

Program i podloge za natječaje izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje koji određuje i obuhvat natječaja."

 

Članak 40.

 

Članak 83. mijenja se i glasi:

"Generalnim urbanističkim planom omogućuje se izrada gradskih projekata.

Gradski se projekti izrađuju za zahvate u kojima je Grad sudionik u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljišta bilo da je već uložio ili će tek ulagati kako bi stvorio novu gradsku kvalitetu (građevine javne i društvene namjene, park, infrastruktura i sl.).

Obuhvat gradskog projekta predlaže Gradski zavod za prostorno uređenje, u suradnji s drugim gradskim institucijama, a definiran je zonom utjecaja javne investicije.

Teme gradskih projekata su:

- stanovanje;

- gradski potezi - afirmacija postojećih poteza: gradska željeznica, glavne gradske ulice i sl.;

- prenamjena stare industrije - prostori transformacije;

- javni sadržaji;

- područja za rekreaciju;

- gradski parkovi i zelene površine;

- javni objekti gradskog značenja.

Gradski projekt je: Središte Sesveta.

Za gradski se projekt raspisuju anketni urbanističko - arhitektonski ili drugi stručni natječaji.

Gradski zavod za prostorno uređenje, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode izrađuju ili surađuju u izradi programa za gradski projekt.

Programom gradskog projekta osobito se određuju:

- ciljevi koji se žele postići gradskim projektom;

- urbanističke propozicije;

- procedure koje prethode realizaciji i slijede realizaciju (javni natječaj, pozivni natječaj i dr.).

Na temelju rezultata natječaja Gradski zavod za prostorno uređenje, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode i autori nagrađenih radova definiraju urbana pravila za uređenje područja gradskog projekta.

O rezultatima natječaja i definiranim urbanim pravilima provest će se javni uvid i javna rasprava.

Lokalna i mjesna samouprava sudjeluje u izjašnjavanju prije usvajanja programa za gradski projekt.

Program gradskog projekta je stručna podloga Gradskom poglavarstvu za odlučivanje o ulaganjima u gradskom području."

 

Članak 41.

 

U članku 86., stavak 2. mijenja se i glasi:

"Do donošenja detaljnijih planova, omogućuje se rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina u slučajevima kada je to određeno urbanim pravilima ove odluke."

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

"Iznimno, do donošenja detaljnijih planova, moguća je rekonstrukcija i gradnja prometnica kao i komunalne infrastrukture, uz suglasnost nositelja izrade plana."

 

Članak 42.

 

U članku 87. riječi: "Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša" zamjenjuju se riječima: "Gradski zavod za prostorno uređenje".

 

Članak 43.

 

Članak 88. mijenja se i glasi:

"Detaljniji planovi kojima je reguliran prostorni razvoj na području Sesveta uskladit će se s ovom odlukom u roku od dvije godine od njezinoga stupanja na snagu.

Urbanistički plan uređenja središta Sesveta (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 17/99), kojim je reguliran prostorni razvoj na tom području, stavit će se izvan snage u proceduri propisanoj posebnim propisom.

Odredbe planova iz stavka 1. ovoga članka, koje nisu u skladu s odredbama ove odluke, prestaju važiti njezinim stupanjem na snagu, te će se primjenjivati odredbe ove odluke."

 

Članak 44.

 

U članku 89. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3., 4., 5. i 6. koji glase:

"Iznimno, Generalni urbanistički plan Sesveta (Odluka o donošenju Generalnoga urbanističkog plana Sesveta - Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03) primjenjivat će se u postupcima izdavanja upravnih akata pokrenutih prije stupanja na snagu ove odluke.

Iznimno, omogućuje se dovršenje građevine na k.č.br. 2271/4, k.o. Sesvete u zatečenim gabaritima.

Iznimno, omogućuje se dogradnja postojeće poslovne građevine do ukupnog BRP-a 1800 m2 u zoni mješovite namjene (M) omeđenoj Gričkom, Kašinskom i planiranom produženom Branimirovom ulicom.

Iznimno, omogućuje se dovršenje gradnje građevine na k.č.br. 745/3 k.o. Sesvete u zatečenim gabaritima.

Iznimno, omogućuje se dovršenje gradnje građevina na k.č.br. 1134/2 i 1135/4 k.o. Sesvete, u zatečenim gabaritima."

 

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 45.

 

Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana Sesveta izrađene su u 6 (šest) izvornika ovjerenih pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednice Gradske skupštine Grada Zagreba.

Izvornici Izmjena i dopuna Generalnoga urbanističkog plana Sesveta čuvaju se u dokumentaciji prostora.

 

Članak 46.

 

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

 

KLASA: 350-07/06-01/53

URBROJ: 251-01-04-06-32

Zagreb, 26. listopada 2006.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.