KOLEKTIVNI UGOVOR

Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, što ga zastupa gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, dipl. politolog, kao poslodavac,

i

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. broj 2, što ga zastupaju predsjednik Boris Pleša, dipl. politolog, i sindikalni povjerenik Podružnice Sindikata Gradske uprave Grada Zagreba Vlado Korbar, dipl. politolog,

 

zaključili su dana 1. srpnja 2014.

 

KOLEKTIVNI UGOVOR

za službenike i namještenike u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba 

 

1. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

 

Ovaj kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) zaključuju Grad i Sindikat u ime svojih članova.

Ovim se ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika zaposlenih u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: službenici i namještenici).

 

Članak 2.

 

Pod pojmom službenici i namještenici u smislu ovoga ugovora podrazumijevaju se službenici i namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba na neodređeno ili na određeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom i vježbenici.

 

Članak 3.

 

Odredbe ovoga ugovora primjenjuju se na službenike i namještenike zaposlene u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom.

Na pitanja koja nisu uređena ovim ugovorom primjenjuju se drugi propisi ili opći akti.

 

Članak 4.

 

Ako, zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku sklapanja ovoga ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi ovoga ugovora izvršavati ili bi joj to bilo iznimno otežano, obvezuje se da će drugoj strani predložiti izmjenu ovoga ugovora. 

 

2. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

 

Radno vrijeme

 

Članak 5.

 

Puno radno vrijeme službenika i namještenika zaposlenih u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba je 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređuje se na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.

Dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od 8 niti duže od 10 sati, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada.

Iznimno, ako to priroda posla zahtijeva za pojedina radna mjesta može se odrediti drugačiji raspored i trajanje tjednog ili dnevnog radnog vremena, u kojem slučaju dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od 8 niti duže od 12 sati, a za poslove zaštite osoba i imovine kraće od 7 niti duže od 12 sati.

Službenici i namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba moraju biti pismeno obaviješteni o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena, najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada.

 

Članak 6.

 

Službenici i namještenici koji rade puno radno vrijeme imaju svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koriste ga u skladu s rasporedom što ga utvrdi čelnik upravnog tijela.

Vrijeme odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti na početku niti na kraju radnog vremena.

Između dvaju uzastopnih radnih dana službenici i namještenici imaju pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Službenici i namještenici imaju pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

Ako je prijeko potrebno da službenici i namještenici rade na dan tjednog odmora, osigurava im se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.

Ako službenici i namještenici zbog potrebe posla ne mogu koristiti tjedni odmor na način iz stavka 6. ovoga članka, mogu ga koristiti naknadno, prema odluci čelnika upravnog tijela na prijedlog neposredno nadređene osobe.

Iznimno od stavaka 3. i 4. ovoga članka službenicima i namještenicima koji obavljaju poslove zaštite osoba i imovine može se odrediti dnevni odmor od najmanje 8 sati neprekidno i tjedni odmor od najmanje 20 sati neprekidno, pod uvjetom da im se, odmah po okončanju razdoblja koje su proveli na radu zbog kojeg su koristili kraći dnevni, odnosno tjedni odmor, osigura korištenje zamjenskog dnevnog ili tjednog odmora, u trajanju jednakom propuštenim satima odmora iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.

 

Članak 7.

 

Ako priroda pojedinih poslova to zahtijeva, puno radno vrijeme može se raspodijeliti tako da tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punoga radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punoga radnog vremena.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena ne može trajati duže od 12 neprekidnih mjeseci.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punoga radnog vremena, ne smije biti duže od 56 sati tjedno, pod uvjetom da službenik, odnosno namještenik potpiše izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Kod preraspodjele radnog vremena moraju se poštivati odredbe o dnevnom i tjednom odmoru.

 

Godišnji odmor

 

Članak 8.

 

Za svaku kalendarsku godinu službenici i namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba imaju pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od, najmanje, 20 radnih dana.

 

Članak 9.

 

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službenicima i namještenicima se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Službenicima i namještenicima kojima je priroda posla takva da moraju raditi prekovremeno, noću, nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene im u prethodna tri mjeseca.

 

Članak 10.

 

Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

 

Članak 11.

 

Prigodom utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani.

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik, ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

 

Članak 12.

 

Službenici i namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima Grada Zagreba koji su se prvi put zaposlili ili imaju prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječu pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.

Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugoga zakonom određenoga opravdanog razloga ne ubraja se u rok određen u stavku 1. ovoga članka.

 

Članak 13.

 

Službenici i namještenici imaju pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki mjesec rada:

- ako u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos nisu stekli pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo šest mjeseci neprekidnog rada;

- ako im radni odnos prestaje prije nego što navrše šest mjeseci neprekidnog rada;

- ako im radni odnos prestane prije 1. srpnja;

- ako su tijekom kalendarske godine u radnom odnosu kod više poslodavaca.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.

 

Članak 14.

 

Godišnji odmor od 20 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:

 

1. s obzirom na složenost poslova:

 

- zaposleni VSS

3 dana

 

- zaposleni VŠS

2 dana

 

- zaposleni SSS

1 dan

2. s obzirom na dužinu radnog staža:

 

- od 5 do 10 godina radnog staža

1 dan

 

- od 10 do 15 godina radnog staža

2 dana

 

- od 15 do 20 godina radnog staža

3 dana

 

- od 20 do 25 godina radnog staža

4 dana

 

- od 25 do 30 godina radnog staža

5 dana

 

- od 30 do 35 godina radnog staža

6 dana

 

- od 35 i više godina radnog staža

7 dana

3. s obzirom na uvjete rada:

 

- rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada

2 dana

 

- rad u smjenama ili redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenima zakonom

1 dan

4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

 

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom

2 dana

 

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete još po

1 dan

 

- samohranom roditelju malodobnog djeteta

3 dana

 

- roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na drugu djecu

3 dana

 

- osobi s invaliditetom

3 dana

5. s obzirom na ostvarene rezultate rada:

 

- zaposleni koji je ocijenjen ocjenom odličan

2 dana

 

- zaposlenom koji je ocijenjen ocjenom vrlo dobar

1 dan

Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se na način da se 20 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama od 1. do 5. stavka 1. ovoga članka.

 

Članak 15.

 

Slijepi službenici i namještenici i službenici i namještenici donatori organa te službenici i namještenici koji rade na poslovima na kojima ih ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi od štetnih utjecaja, imaju pravo na najmanje 30 radnih dana godišnjeg odmora, ako to pravo ne ostvaruju primjenom mjerila iz članka 14. ovog ugovora.

 

Članak 16.

 

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora što ga donosi čelnik upravnog tijela.

Plan korištenja godišnjeg odmora donosi se najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

 

Članak 17.

 

Na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora čelnik upravnog tijela donosi, za svakog službenika i namještenika posebno, rješenje kojim utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz članka 14. ovoga ugovora, ukupno trajanje godišnjeg odmora i vrijeme korištenja godišnjeg odmora, vodeći računa i o pisanoj želji svakoga službenika i namještenika.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

 

Članak 18.

 

Službenici i namještenici mogu koristiti godišnji odmor u dva dijela, osim ako se s čelnikom upravnog tijela drugačije ne dogovore.

Ako službenici i namještenici koriste godišnji odmor u dijelovima, moraju tijekom kalendarske godine za koju ostvaruju pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje 10 radnih dana u neprekinutom trajanju, pod uvjetom da su ostvarili pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od 10 radnih dana.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora službenici i namještenici moraju iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.

Službenici i namještenici ne mogu prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz stavka 2. ovoga članka, ako im je bilo omogućeno korištenje toga odmora.

 

Članak 19.

 

Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili rodiljnog, roditeljskog i posvojiteljskog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugoga opravdanog razloga, službenici i namještenici imaju pravo iskoristiti do 30. lipnja sljedeće godine.

 

Članak 20.

 

U slučaju prestanka rada zbog prelaska na rad drugom poslodavcu, službenici i namještenici imaju pravo iskoristiti godišnji odmor na koji su stekli pravo u upravnom tijelu u kojem im prestaje radni odnos, u skladu sa člancima 14. i 15. ovoga ugovora.

 

Članak 21.

 

Službenici i namještenici imaju pravo koristiti dva puta godišnje po jedan dan godišnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sami odrede, ali su o tome dužni pismeno obavijestiti neposredno nadređenu osobu, najmanje jedan dan prije.

 

Članak 22.

 

Službenicima i namještenicima se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi izvršavanja važnih i neodgodivih poslova.

Odluku o odgodi, odnosno prekidu korištenja godišnjeg odmora iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik upravnog tijela.

Službenicima i namještenicima kojima je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

 

Članak 23.

 

Službenici i namještenici imaju pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

Troškovima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim se troškovima smatraju stvarni troškovi prijevoza koji su službenici i namještenici koristili u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem su koristili godišnji odmor u trenutku prekida i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja, prema propisima o naknadi troškova za službena putovanja.

Drugim se troškovima smatraju ostali izdaci koji su za službenike i namještenike nastali zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuju odgovarajućom dokumentacijom.

 

Plaćeni dopust

 

Članak 24.

 

Službenici i namještenici imaju pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

- zaključivanje braka

5 radnih dana

- rođenje djeteta

5 radnih dana

- smrt supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka

5 radnih dana

- smrt brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika

2 radna dana

- selidba u istom mjestu stanovanja

2 radna dana

- selidba u drugo mjesto stanovanja

3 radna dana

- dobrovoljni davatelj krvi za svako dobrovoljno davanje

2 radna dana

- teška bolest djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja

3 radna dana

- nastup na kulturnim i sportskim priredbama

2 radna dana

- sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr.

3 radna dana

- elementarne nepogode

5 radnih dana

Službenici i namještenici imaju pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje su, tijekom iste godine iskoristili prema drugim osnovama.

U slučaju dobrovoljnog davanja krvi dani plaćenog dopusta se, u pravilu, koriste neposredno nakon davanja krvi, a, u nemogućnosti korištenja neposredno nakon davanja krvi, dani plaćenog dopusta koristit će se u dogovoru sa čelnikom upravnog tijela.

 

Članak 25.

 

Službenici i namještenici imaju pravo na plaćeni dopust za polaganje stručnog ispita, prvi put, u trajanju od sedam radnih dana, neovisno o broju dana koje su tijekom iste godine, iskoristili prema drugim osnovama.

 

Članak 26.

 

Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlastite potrebe, službenicima i namještenicima se, za pripremanje i polaganje ispita, može odobriti godišnje do sedam radnih dana plaćenog dopusta.

 

Članak 27.

 

Službenici i namještenici koji su upućeni na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje za pripremanje i polaganje ispita imaju pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana godišnje.

Za pripremanje i polaganje završnog ispita službenici i namještenici, osim plaćenog dopusta iz stavka 1. ovoga članka, imaju pravo na još pet radnih dana plaćenog dopusta.

Ako to okolnosti zahtijevaju, službenicima i namještenicima se može odobriti plaćeni dopust za školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje i u dužem trajanju, ali ne duže od 60 radnih dana u jednoj godini.

 

Članak 28.

 

Službenici i namještenici mogu koristiti plaćeni dopust isključivo u vrijeme nastupa okolnosti na osnovi kojih imaju pravo na plaćeni dopust, osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.

Ako okolnost iz članaka 24. i 25. ovoga ugovora nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili u vrijeme odsutnosti s rada zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), službenici i namještenici ne mogu ostvariti pravo na plaćeni dopust za dane kada su koristili godišnji odmor ili su bili na bolovanju, osim u slučaju smrtnog slučaja i dobrovoljnog davanja krvi.

 

Članak 29.

 

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

 

Neplaćeni dopust

 

Članak 30.

 

Službenicima i namještenicima se može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova upravnog tijela, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na osobni trošak, sudjelovanja na kulturno-umjetničkim i sportskim priredbama, osobnog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije:

- za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi

najmanje 5 dana

- za pripremanje i polaganje ispita u višoj školi ili na fakultetu

najmanje 10 dana

- za sudjelovanje na stručnim seminarima i savjetovanjima

najmanje 5 dana

- za pripremanje i polaganje ispita zbog stjecanja posebnih znanja i vještina (učenje stranih jezika, informatičko obrazovanje i dr.).

najmanje 2 dana

Ako to okolnosti zahtijevaju, službenicima i namještenicima se neplaćeni dopust iz stavka 1. ovoga članka može odobriti i u trajanju dužem od 30 dana.

 

Članak 31.

 

Za vrijeme neplaćenog dopusta službenicima i namještenicima miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

U slučaju da za vrijeme neplaćenog dopusta do 30 dana službenici i namještenici ostvare pravo na produženo osiguranje, poslodavac će im nadoknaditi troškove toga osiguranja. 

 

3. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

 

Članak 32.

 

Upravna su tijela dužna osigurati uvjete za zdravlje i sigurnost službenika i namještenika na radu.

Upravna će tijela poduzeti sve zakonske mjere za zaštitu života te sigurnost i zdravlje službenika i namještenika, uključujući njihovo osposobljavanje za siguran rad, sprečavanje opasnosti na radu i pružanje informacija o poduzetim mjerama zaštite na radu.

Upravna su tijela dužna osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida, u skladu s posebnim propisima.

 

Članak 33.

 

Dužnost je svakog službenika i namještenika brinuti se o vlastitoj sigurnosti i zdravlju i o sigurnosti i zdravlju drugih službenika i namještenika te osoba na koje utječu njihovi postupci tijekom rada, u skladu s osposobljenošću i uputama koje im je osiguralo upravno tijelo, odnosno drugo nadležno tijelo.

Službenici ili namještenici koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napuste svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj zbog takvoga svog postupka u odnosu na druge službenike i namještenike i moraju uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih posljedica, osim ako su, prema posebnim propisima ili pravilima struke, bili dužni izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi i imovine. 

 

4. PLAĆE, DODACI NA PLAĆE I NAKNADE

 

Članak 34.

 

Plaću službenika i namještenika čine osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik ili namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

 

Članak 35.

 

Osnovica za izračun plaće utvrđuje se u visini od 4.602,00 kuna bruto.

 

Članak 36.

 

Osnovicu za izračun plaće ugovorne strane utvrđuju na način da se osnovica za svaku sljedeću proračunsku godinu uveća za postotak porasta prosječne bruto-plaće djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz tekuće godine u kojoj se donosi Proračun za sljedeću godinu, u odnosu na prosječnu bruto-plaću djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Ako troškovi života u razdoblju u kojem se utvrđuje osnovica za izračun plaće iz stavka 1. ovog članka budu rasli brže od utvrđenog postotka rasta osnovice, primijenit će se postotak rasta troškova života.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da se u 2014. odredba članka 36. Kolektivnog ugovora neće primijeniti.

 

Članak 37.

 

Službenicima i namještenicima pripada dodatak za radni staž za svaku navršenu godinu radnog staža u visini od 0,5% od 1. dana sljedećeg mjeseca, u odnosu na mjesec stjecanja prava.

Dodatak za radni staž izračunava se tako da se umnožak osnovice i koeficijenta iz članka 34. stavka 2. ovog ugovora pomnoži sa 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

 

Članak 38.

 

Plaća se isplaćuje unatrag, jedanput mjesečno za prethodni mjesec.

Od jedne do druge isplate plaće ne može proći više od 30 dana.

 

Članak 39.

 

Službenici i namještenici zaposleni u gradskim upravnim tijelima mogu primati plaću i druga primanja preko tekućih računa banaka prema osobnom odabiru.

Promjenu banke iz stavka 1. ovoga članka službenici i namještenici mogu obaviti jedanput godišnje.

Prije promjene banke iz stavka 1. ovoga članka službenici i namještenici su dužni pribaviti i predati suglasnost banke u kojoj su imali otvoren tekući račun.

 

Članak 40.

 

Poslodavac je dužan, na zahtjev službenika ili namještenika, izvršiti uplatu obustava iz plaće (kredit, uzdržavanje i sl.).

 

Članak 41.

 

Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se:

- za rad noću

50%

- za prekovremeni rad

50%

- za rad subotom i nedjeljom

35%

- za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni

10%

- za dvokratni rad s prekidom dužim od jednog sata

10%

Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.

Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnosti za rad), utvrđeno na temelju službene evidencije o satima provedenima na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku isplatit će se 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.

Ako službenici i namještenici rade na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs imaju pravo na plaću uvećanu za 150%.

Osnovna plaća uvećat će se:

- ako službenik ima akademski stupanj magistra znanosti (mr. sc.), stručni naziv magistar (mr.), odnosno akademski naziv sveučilišni specijalist (univ. spec.), za 8%,

- ako službenik ima akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.) za 15%,

ako akademski stupanj, stručni odnosno akademski naziv nije uvjet za radno mjesto na kojem službenik radi i ako je akademski stupanj, stručni odnosno akademski naziv, u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi.

Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se rad prema kojem dolazi do izmjene službenika i namještenika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut i neprekinut, uključujući izmjenu smjena.

Smjenski rad se može organizirati u smjenama od 8 ili 12 sati.

Ako je rad organiziran u smjenama od 8 sati, rad u:

I. smjeni obavlja se od 6 do 14 sati, s iznimkom komunalnih i prometnih redara kada se rad u I. smjeni obavlja od 7 do 15 sati,

II. smjeni obavlja se od 14 do 22 sata,

III. smjeni obavlja se od 22 do 6 sati idućeg dana.

Ako je rad organiziran u smjenama od 12 sati, rad u:

I. smjeni obavlja se od 6 do 18 sati,

II. smjeni obavlja se od 18 do 6 sati idućeg dana.

Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od osam sati dnevno i svaki sat rada subotom i nedjeljom.

Umjesto uvećavanja osnovne plaće na osnovi prekovremenog rada, službenik i namještenik može koristiti slobodne radne dane tako da za jedan sat prekovremenog rada ima pravo na jedan i pol sat slobodno.

 

Članak 42.

 

Za otežane uvjete rada inspektorima, komunalnim, prometnim, poljoprivrednim redarima i voditeljima ustrojstvenih jedinica koji obavljaju poslove inspekcijskog nadzora te nadzora iz nadležnosti komunalnog i prometnog redarstva koeficijent iz članka 34. stavka 2. ovog ugovora uvećava se za 10%.

 

Članak 43.

 

Službenici i namještenici imaju pravo na uvećavanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta iz članka 34. stavka 2. ovoga ugovora za neprekinuti radni staž ostvaren u upravnim tijelima gradske uprave Grada Zagreba, i to za navršenih:

- od 20 do 29 godina

4%

- od 30 do 34 godine

8%

- od 35 i više godina

10%.

 

Članak 44.

 

Prigodom odlaska u mirovinu, službenicima i namještenicima koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili ostvaren određeni mirovinski staž.

Gradonačelnik može, radi tehničkih i organizacijskih razloga, posebnom odlukom utvrditi uvjete i iznos stimulativne otpremnine.

 

Članak 45.

 

Ako su službenici i namještenici odsutni s rada zbog bolovanja prvih 42 dana, za invalide rada prvih sedam dana, pripada im naknada plaće u visini 85% od osnovice za naknadu plaće koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a čini je prosječni iznos plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.

Ako su službenici ili namještenici odsutni s rada zbog sebe 43 dana i duže, za invalide rada osam dana i duže, pripada im razlika između naknade za bolovanje koje primaju od Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje i visine naknade iz stavka 1. ovoga članka.

Ako su službenici i namještenici na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu pripada im naknada u visini 100% od osnovice za naknadu plaće koja se utvrđuje prema propisima o zdravstvenom osiguranju, a čini je prosječan iznos plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.

 

5. DRUGA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

 

Članak 46.

 

Službenicima i namještenicima pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora u neto iznosu u visini 68% jedne osnovice iz članaka 35. i 36. utvrđene za obračun plaće.

Regres iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se u cijelosti, jednokratno, najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg odmora.

Službenici i namještenici koji na temelju ovoga ugovora ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, ostvaruju pravo na isplatu regresa iz stavka 1. ovoga članka razmjerno broju mjeseci provedenih na radu u godini za koju ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Regres za korištenje godišnjeg odmora za 2014. iznosi 1000,00 kuna.

 

Članak 47.

 

Službenicima i namještenicima će se za Uskrs dati dar u naravi vrijednost kojega ne prelazi iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

Prigodom odabira ponuda sudjeluje i sindikalni povjerenik.

 

Članak 48.

 

Službenicima i namještenicima pripada pravo na jednokratni dodatak - božićnicu u neto iznosu u visini 68% jedne osnovice iz članaka 35. i 36. utvrđene za obračun plaće.

Božićnica iz stavka 1. ovoga članka isplatit će se do 20. prosinca tekuće godine.

Jednokratni dodatak - božićnica za 2014. iznosi 500,00 kuna.

 

Članak 49.

 

Službenicima i namještenicima koji odlaze u mirovinu pripada pravo na neto otpremninu u iznosu od tri prosječne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

 

Članak 50.

 

Obitelj službenika i namještenika ima pravo na pomoć u slučaju:

- smrti službenika i namještenika koji izgubi život u obavljanju ili u povodu obavljanja rada

 

5 prosječnih mjesečnih neto plaća i troškove pogreba

- smrti službenika i namještenika

 

3 prosječne mjesečne neto plaće i troškove pogreba

Pod troškovima pogreba iz stavka 1. alineje 2. ovoga članka podrazumijevaju se stvarni troškovi pogreba, ali najviše do visine dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da u 2014. obitelj službenika i namještenika ima pravo na pomoć u visini neoporezivog iznosa i troškove pogreba u visini stvarnih troškova pogreba, ali najviše do visine dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

 

Članak 51.

 

Službenici i namještenici imaju pravo na pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta ili roditelja, očuha ili maćehe, u visini jedne prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da u 2014. službeniku i namješteniku, u slučaju smrti supružnika, djeteta ili roditelja, očuha ili maćehe službenika i namještenika pripada pravo na pomoć u visini neoporezivog iznosa.

 

Članak 52.

 

Ugovorne strane sporazumne su da će se djeci, odnosno zakonskim skrbnicima djece službenika i namještenika koji je izgubio život u obavljanju službe odnosno rada, mjesečno isplatiti pomoć, i to:

- za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine;

- za dijete do završenoga osmog razreda osnovne škole 70% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine;

- za dijete do redovno završene srednje škole, odnosno za redovnog studenta, 90% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

 

Članak 53.

 

Službenici i namještenici imaju pravo na pomoć, jedanput godišnje, po svakoj osnovi u slučaju:

- nastanka teške invalidnosti na radu službenika i namještenika

 

2 prosječne mjesečne neto plaće

- nastanka teške invalidnosti službenika i namještenika, djeteta ili supružnika službenika i namještenika

 

1 prosječna mjesečna neto plaća

- za rođenje djeteta

 

1 prosječna mjesečna neto plaća

- za uklanjanje posljedica elementarne nepogode

 

u visini stvarnih troškova nastale štete, a najviše do visine jedne prosječne mjesečne neto plaće.

Prosječna mjesečna neto plaća iz prethodnog stavka je prosječna mjesečna neto plaće isplaćena po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Ugovorne strane su sporazumne da se u 2014. neće primjenjivati odredbe kojima se uređuje: pravo na pomoć u slučaju nastanka teške invalidnosti na radu službenika i namještenika; nastanka teške invalidnosti službenika i namještenika, djeteta ili supružnika službenika i namještenika; za rođenje djeteta, te za uklanjanje posljedica elementarne nepogode.

 

Članak 54.

 

Ugovorne su strane sporazumne da će se djeci službenika i namještenika nestalih ili poginulih u Domovinskom ratu isplatiti, jedanput godišnje, dvije prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

 

Članak 55.

 

Službenici i namještenici, djeca i uzdržavani supružnici imaju pravo, jedanput godišnje, na pomoć za operativne zahvate, liječenje, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala rješavanje kojih nije pokriveno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, uz mišljenje nadležnoga liječnika, u visini stvarnih troškova, a do visine dviju prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Ugovorne strane su sporazumne da se 2014. neće primjenjivati odredbe kojima se uređuje pravo na pomoć za operativne zahvate, liječenje, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala.

 

Članak 56.

 

Službenicima i namještenicima upućenima na službeno putovanje u zemlji pripada dnevnica, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja u visini iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Službenicima i namještenicima upućenima na službeno putovanje u inozemstvo pripada dnevnica, naknada prijevoznih troškova i naknada troškova noćenja na način i pod uvjetima utvrđenima propisima o izdacima za službena putovanja u inozemstvo za korisnike državnog proračuna, a do visine iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.

 

Članak 57.

 

Za vrijeme rada izvan sjedišta upravnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.

Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li službeniku i namješteniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Puni iznos terenskog dodatka dnevno je najmanje iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

Terenski se dodatak službeniku i namješteniku isplaćuje najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za sljedeći mjesec.

Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

 

Članak 58.

 

Službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život kada je upućen na rad izvan sjedišta upravnog tijela, a obitelj mu trajno boravi u mjestu sjedišta upravnog tijela.

Naknada za odvojeni život od obitelji iznosi najmanji iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

Naknada za odvojeni život od obitelji i terenski dodatak međusobno se isključuju.

 

Članak 59.

 

Službenici i namještenici imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova javnoga mjesnog i međumjesnog prijevoza, u krugu od 50 kilometara.

Naknada troškova javnoga mjesnog prijevoza u mjestu rada svim službenicima i namještenicima osigurava se kupnjom godišnje karte za mjesni javni prijevoz.

Naknada troškova međumjesnoga javnog prijevoza svim službenicima i namještenicima osigurava se kupnjom godišnje karte za međumjesni javni prijevoz i mjesni javni prijevoz u mjestu rada, odnosno kupnjom mjesečne karte za međumjesni javni prijevoz ako ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte, i kupnjom godišnje karte za mjesni javni prijevoz u mjestu rada.

Službenici i namještenici koji stanuju izvan mjesta rada, a prijevoznik koji pruža uslugu javnog prijevoza ne izdaje mjesečne karte, imaju pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene karte za drugi razred vlaka ili cijene autobusne karte uvećane za cijenu mjesečne karte javnog prijevoza u mjestu rada.

U slučaju da je međumjesni javni prijevoz organiziran tako da je mjesečnom ili godišnjom kartom osiguran mjesni i međumjesni javni prijevoz (tzv. prijevozne zone), službenik i namještenik koji koristi takvu vrstu prijevoza ne ostvaruje pravo na troškove javnoga mjesnog prijevoza u mjestu rada.

Iznimno od stavka 1. do 5. ovoga članka, naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza za dolazak na posao i s posla ne ostvaruje se za dane godišnjeg odmora, rodiljnog i roditeljskog dopusta, privremene spriječenosti za rad i za druge dane kada službenik i namještenik više od dva dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao.

Ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povoljnosti odlučuje poslodavac uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za službenika i namještenika te poštujući racionalnost troškova.

Službenici i namještenici su dužni na zahtjev poslodavca, a u svrhu utvrđivanja troškova prijevoza, dokazati mjesto stvarnog stanovanja na adresi koju su prijavili poslodavcu.

Na pisani zahtjev službenika i namještenika s 80 ili više posto tjelesnog oštećenja, odnosno službenika i namještenika koji imaju oštećenja donjih ekstremiteta 60 ili više posto, poslodavac je dužan službeniku i namješteniku isplatiti novčani iznos vrijednosti mjesečne, odnosno godišnje karte.

 

Članak 60.

 

Ako je službenicima i namještenicima odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, imaju pravo na naknadu troškova u visini iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.

 

Članak 61.

 

Učenicima i studentima za vrijeme provedeno na praksi upravna će tijela isplatiti nagradu, najviše do visine iznosa na koji se, prema poreznim propisima, ne plaća porez.

Ugovorne strane su suglasne da se u 2014. neće primjenjivati odredbe kojima se uređuje - pravo na nagradu učenicima i studentima za vrijeme provedeno na praksi.

 

Članak 62.

 

Službenici i namještenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.

Preslika police osiguranja prilog je i sastavni dio ovoga ugovora.

U postupku odabira osiguravatelja sudjeluje i sindikalni povjerenik zaštite na radu.

 

Članak 63.

 

Ugovorne su strane sporazumne da će, u okviru svojih prava i obveza, razraditi mogućnosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba zaposlenih u upravnim tijelima.

 

Članak 64.

 

Službenicima i namještenicima se isplaćuje jubilarna nagrada za neprekidni rad u upravnim tijelima Grada Zagreba za navršenih:

- 10 godina

1,0 prosječna mjesečna neto plaća

- 15 godina

1,5 prosječna mjesečna neto plaća

- 20 godina

2,0 prosječne mjesečne neto plaće

- 25 godina

2,5 prosječne mjesečne neto plaće

- 30 godina

3,0 prosječne mjesečne neto plaće

- 35 godina

3,5 prosječne mjesečne neto plaće

- 40 godina

4,0 prosječne mjesečne neto plaće

isplaćene po djelatniku u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje siječanj - kolovoz prethodne godine.

Pod neprekidnim radom u upravnim tijelima Grada Zagreba smatra se ukupan neprekinuti rad u svim upravnim tijelima Grada Zagreba.

Smatra se da je godina navršena onog dana koji po svom broju odgovara danu kada je osoba započela raditi u upravnim tijelima Grada Zagreba.

Službenicima i namještenicima isplatit će se jubilarna nagrada iz stavka 1. ovoga članka tijekom godine u kojoj su stekli pravo na isplatu.

Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da se službenicima i namještenicima u 2014. jubilarna nagrada za neprekidni rad u upravnim tijelima Grada Zagreba za navršenih 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina isplaćuje u visini neoporezivih iznosa.

 

Članak 65.

 

Ugovorne su strane sporazumne da će poslodavac službenicima i namještenicima za svako dijete koje do 31. prosinca tekuće godine navršava 15 godina starosti, u prigodi Dana svetog Nikole isplatiti, najmanje, iznos na koji se, prema propisima, ne plaća porez.

Ako su oba roditelja službenici i/ili namještenici u upravnim tijelima Grada Zagreba, sredstva iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se roditelju preko kojega je dijete zdravstveno osigurano.

 

Članak 66.

 

Službenicima i namještenicima pripada naknada za izum i tehničko unapređenje.

Posebnim ugovorom zaključenim između službenika i namještenika i poslodavca uredit će se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga članka. 

 

6. ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

 

Članak 67.

 

Sva rješenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenika obvezatno se, u pisanom obliku i s obrazloženjem, dostavljaju službeniku i namješteniku, s poukom o pravnom lijeku.

 

Članak 68.

 

Odlučujući o izjavljenoj žalbi službenika i namještenika na odluku iz članka 67. ovoga ugovora, gradonačelnik je dužan prethodno razmotriti mišljenje sindikalnog povjerenika ili druge ovlaštene osobe Sindikata, ako to službenici i namještenici zahtijevaju.

 

Članak 69.

 

U slučaju kad službenici i namještenici daju otkaz dužni su odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s poslodavcem ili osobom koju on za to ovlasti ne postignu sporazum o kraćem trajanju otkaznog roka.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je to potrebno radi dovršavanja neodgodivih poslova ili iz drugih opravdanih razloga, čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti može u rješenju o prestanku službe, odnosno rada, otkazni rok produžiti najviše do tri mjeseca.

 

Članak 70.

 

Službenicima kojima služba prestaje istekom roka u kojem su bili stavljeni na raspolaganje imaju pravo na otpremninu u visini jedne njihove prosječne neto mjesečne plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staža ostvarenoga u upravnim tijelima Grada Zagreba.

Namještenicima kojima prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog ili osobno uvjetovanog otkaza, imaju pravo na otpremninu u visini jedne njihove prosječne neto mjesečne plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku godinu radnog staža u upravnim tijelima Grada Zagreba.

Otpremnina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka isplatit će se službenicima i namještenicima posljednjeg dana službe, odnosno rada.

Kao radni staž ostvaren u upravnim tijelima Grada Zagreba smatra se neprekidni radni staž ostvaren u svim upravnim tijelima.

 

Članak 71.

 

Ako poslodavac namjerava zbog tehničkih ili organizacijskih razloga, u razdoblju od šest mjeseci otkazati rad za najmanje petero namještenika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška namještenika.

Na izradu i donošenje programa zbrinjavanja viška namještenika iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje odredba Zakona o radu.

Prigodom izrade programa zbrinjavanja viška namještenika poslodavac ili osoba koju on za to ovlasti dužan je prethodno zatražiti mišljenje Sindikata.

Namještenicima se može otkazati rad ako im mjerama iz programa zbrinjavanja viška namještenika nije moguće osigurati zaposlenje u roku od mjesec dana od dana donošenja programa.

 

Članak 72.

 

Službenici i namještenici za radom kojih je prestala potreba u upravnom tijelu Grada Zagreba imaju u roku od dvije godine, prednost prigodom prijma na rad u upravnim tijelima Grada Zagreba, ako se u tom razdoblju pokaže potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik bio raspoređen u trenutku kada je za njegovim radom prestala potreba.

 

Članak 73.

 

U slučaju otkaza, otkazni rok je najmanje:

- dva tjedna, ako su službenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli neprekidno manje od godinu dana;

- mjesec dana, ako su službenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli neprekidno godinu dana;

- dva mjeseca, ako su službenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli neprekidno dvije godine;

- tri mjeseca, ako su službenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli neprekidno pet godina;

- četiri mjeseca, ako su službenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli neprekidno deset godina;

- pet mjeseci, ako su službenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli neprekidno petnaest godina;

- šest mjeseci, ako su službenici i namještenici u radnom odnosu u gradskim upravnim tijelima proveli neprekidno dvadeset i više godina.

 

Članak 74.

 

Službenicima i namještenicima kojima nedostaje najviše pet godina života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu ne može prestati radni odnos bez osobnog pristanka, osim u slučaju prestanka rada po sili zakona.

 

Članak 75.

 

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija službenika i namještenika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu, te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

 

Članak 76.

 

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo službenika i namještenika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji te uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju. Ova zaštita uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.

 

Članak 77.

 

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje prema službenicima i namještenicima uzrokovano nekim od temelja iz članka 75. ovoga ugovora, a ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika te uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika i namještenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Za izraze "uznemiravanje" i "spolno uznemiravanje" koristi se zajednički izraz "uznemiravanje".

 

Članak 78.

 

Uznemiravanjem u tijeku rada i u vezi s radom smatra se osobito:

- neprimjereni tjelesni kontakt spolne naravi;

- nedolični prijedlozi spolne i druge naravi;

- uznemiravajući telefonski pozivi;

- upotreba nepriličnih izraza i tona u ophođenju;

- zahtjevi za obavljanjem poslova kojima se službenici i namještenici stavljaju u ponižavajući položaj.

Zaštitom od uznemiravanja obuhvaćeni su svi službenici i namještenici od svojih nadređenih i podređenih službenika i namještenika, suradnika i svake treće osobe s kojom službenici i namještenici dođu u doticaj u tijeku rada i u vezi s radom.

 

Članak 79.

 

Službenici i namještenici su dužni, prigodom obavljanja poslova svojega radnog mjesta, ponašati se i postupati na način kojim ne uznemiruju druge službenike i namještenike te, u granicama svojih ovlasti, spriječiti uznemiravanje od drugih službenika i namještenika i trećih osoba i o uznemiravanju obavijestiti nadležnu osobu.

 

Članak 80.

 

Postupak zaštite dostojanstva službenika i namještenika koji je podnio prijavu zbog uznemiravanja povjerljive je naravi.

Za primanje i rješavanje pritužaba u vezi s postupkom zaštite dostojanstva službenika i namještenika nadležna je ovlaštena osoba koju imenuje gradonačelnik, odnosno čelnik gradskog upravnog tijela.

 

Članak 81.

 

Službenik i namještenik podnosi prijavu o uznemiravanju pisanom ili usmenom pritužbom ovlaštenoj osobi iz članka 80. stavka 2. ovoga ugovora.

O usmenoj pritužbi sastavlja se bilješka koju potpisuje službenik i namještenik koji je pritužbu podnio.

Ovlaštena je osoba dužna, radi utvrđivanja osnovanosti pritužbe i sprječavanja daljnjeg uznemiravanja, najkasnije sljedećeg radnog dana nakon podnošenja pritužbe, pozvati službenika i namještenika protiv kojega je pritužba podnesena da se o pritužbi očituje. O očitovanju službenika i namještenika sastavlja se bilješka koju taj službenik i namještenik potpisuju.

Ovlaštena osoba, ako ocijeni da je to potrebno, provest će i druge relevantne radnje, poput suočenja službenika i namještenika koji su podnijeli pritužbu i službenika i namještenika na koje se pritužba odnosi, saslušati i druge osobe koje imaju saznanja o činjenicama povezanim s uznemiravanjem i dr., kako bi na dokazan način utvrdila navode iz pritužbe.

Ako se pritužba radi uznemiravanja odnosi na osobu koja nije u radnom odnosu u gradskom upravnom tijelu, gradsko će upravno tijelo poduzeti odgovarajuće mjere radi utvrđivanja činjeničnog stanja iz pritužbe, pritom vodeći računa o zaštiti dostojanstva službenika i namještenika i interesima poslodavca.

 

Članak 82.

 

O postupku utvrđivanja uznemiravanja sastavlja se zapisnik na temelju kojega ovlaštena osoba, ako je utvrdila uznemiravanje, predlaže mjere zaštite dostojanstva.

Odluka o mjeri mora se donijeti u roku od osam dana od dana primitka pritužbe o uznemiravanju. Ako ovlaštena osoba, u tom roku, ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzela očito neprimjerene, službenik i namještenik koji je uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana, zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

 

Članak 83.

 

Uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, ovlaštena osoba, kada utvrdi da uznemiravanje službenika i namještenika postoji, predlaže neku od sljedećih mjera o zaštiti dostojanstva:

- izmjenu rasporeda rada tako da se izbjegne rad uznemiravanoga i službenika i namještenika koji je izvršio uznemiravanje;

- razmještaj na način da se izbjegne međusobna fizička prisutnost uznemiravanoga službenika i namještenika i onoga koji je izvršio uznemiravanje u zajedničkom prostoru;

- usmeno upozorenje službeniku i namješteniku koji je izvršio uznemiravanje;

- pisano upozorenje službeniku i namješteniku koji je izvršio uznemiravanje, uz najavu mogućnosti pokretanja disciplinskog postupka;

- pokretanje disciplinskog postupka.

 

Članak 84.

 

Za slučaj da je prijavljeno uznemiravanje od strane osobe koja nije u radnom odnosu u gradskom upravnom tijelu, a koja poslovno dolazi u doticaj s uznemiravanim službenikom i namještenikom, ovlaštena osoba može, imajući u vidu sve okolnosti prijavljenog slučaja, predložiti gradonačelniku, odnosno čelniku gradskog upravnog tijela sljedeće mjere:

- pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu da će, u slučaju ponovnog uznemiravanja, poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu službenika i namještenika, uključujući i prekid poslovanja s tom osobom ili njegovim poslodavcem;

- o uznemiravanju obavijestiti poslodavca prijavljene osobe i predložiti poduzimanje konkretnih mjera kako bi se spriječilo daljnje uznemiravanje.

 

Članak 85.

 

Ako ovlaštena osoba, odnosno tijelo ocijeni da kod službenika i namještenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, čelnik upravnog tijela dužan je, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe, odnosno tijela, u pisanom obliku ponuditi službeniku ili namješteniku drugo radno mjesto, koje poslove je on sposoban obavljati, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima radnog mjesta na koje je prethodno bio raspoređen.

Čelnik upravnog tijela dužan je poslove radnog mjesta prilagoditi službenicima i namještenicima iz stavka 1. ovoga članka, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da im osigura povoljnije uvjete rada. 

 

Članak 86.

 

Službenicima i namještenicima, prijašnjim korisnicima prava na rad sa skraćenim radnim vremenom i na drugim odgovarajućim poslovima za vrijeme zaposlenja (čl. 174. st. 3. t. 2.-4. Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine broj 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10, 130/10, 139/10, 61/11, 114/11, 76/12, 112/13, 133/13, a u vezi sa člankom 175. stavkom 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine broj 157/13), koji su to pravo stekli zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti prema propisima do 31. prosinca 1998., pripada pravo na razliku između plaće koju bi ostvarili za puno radno vrijeme na radnim mjestima na koje su raspoređeni i zbroja invalidske mirovine i plaće koje ostvaruju za skraćeno radno vrijeme.

 

7. INFORMIRANJE

 

Članak 87.

 

Čelnik upravnog tijela dužan je službenicima i namještenicima odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za socijalni položaj službenika i namještenika, a posebno:

- o odlukama koje utječu na socijalni položaj službenika i namještenika;

- o rezultatima rada službenika i namještenika;

- o prijedlozima odluka i općih akata kojima se, u skladu s ovim ugovorom, uređuju osnovna prava i obveze iz službe, odnosno rada;

- o mjesečnim obračunima plaća službenika i namještenika, uz njihov pismeni pristanak. 

 

8. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA

 

Članak 88.

 

Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu svih prava s područja sindikalnog organiziranja utvrđenih u Ustavu Republike Hrvatske, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.

 

Članak 89.

 

Čelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba obvezuju se da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo službenika i namještenika da postanu članovi Sindikata.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se pritisak čelnika upravnog tijela ili druge ovlaštene osobe na službenike i namještenike, članove sindikata da istupe iz sindikalne organizacije.

 

Članak 90.

 

Sindikat se obvezuje da će svoje djelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovom ugovoru.

 

Članak 91.

 

Sindikat je dužan obavijestiti čelnika upravnog tijela ili drugu ovlaštenu osobu o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

 

Članak 92.

 

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika u upravnom tijelu ne smije biti sprečavana ili ometana, ako djeluje u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima, drugim propisima i ovim ugovorom.

 

Članak 93.

 

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za obavljanje sindikalnih aktivnosti, i to tri sata po članu sindikata godišnje.

Sindikalni povjerenik ima pravo na naknadu plaće za puno radno vrijeme na svakih 700 članova Sindikata.

Čelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba sindikalnom su povjereniku, osim prava iz stavka 1. ovoga članka, dužni omogućiti i izostanak s rada, uz naknadu plaće, zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija u zemlji i u inozemstvu.

Svaka ozljeda sindikalnog povjerenika prigodom obavljanja sindikalnih dužnosti smatra se ozljedom na radu.

 

Članak 94.

 

Kada sindikalni povjerenik dio svoga radnog vremena na radnom mjestu posvećuje sindikalnim zadaćama, a dio svojim redovnim radnim obavezama, tada se njegove obveze iz radnog odnosa uređuju pisanim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika upravnog tijela. 

 

Članak 95.

 

Zbog obavljanja sindikalne aktivnosti sindikalni povjerenik ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.

 

Članak 96.

 

Za vrijeme obnašanja dužnosti sindikalnog povjerenika i šest mjeseci nakon isteka te dužnosti sindikalnom povjereniku ne može bez suglasnosti Sindikata prestati rad, osim po sili zakona, niti se on može, bez njegove suglasnosti, premjestiti na drugo radno mjesto u okviru istoga ili drugoga upravnog tijela, odnosno premjestiti na rad izvan mjesta njegova stanovanja i pokrenuti protiv njega postupak zbog povrede službene dužnosti.

 

Članak 97.

 

Prije donošenja odluke važne za položaj službenika i namještenika, čelnik upravnog tijela dužan se je savjetovati sa sindikalnim povjerenikom ili drugim ovlaštenim predstavnikom Sindikata o namjeravanoj odluci i mora mu, pravodobno, dostaviti sve odgovarajuće podatke važne za donošenje odluke i razmatranje njezina utjecaja na položaj službenika i namještenika.

Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke:

- o donošenju pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada;

- o planu zapošljavanja, premještaju i otkazu;

- o mjerama zapošljavanja, premještaju i otkazu;

- o mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu;

- o mjerama u vezi sa zaštitom službenika i namještenika;

- o uvođenju nove tehnologije te promjene u organizaciji i načinu rada;

- o rasporedu radnog vremena;

- o noćnom radu;

- o naknadama za izume i tehničko unapređivanje.

Sindikalni povjerenik ili drugi ovlašteni predstavnik Sindikata može, najduže u roku od osam dana od dostave odluka iz stavka 2. ovoga članka, čelniku upravnog tijela dati primjedbe.

Čelnik upravnog tijela dužan je razmotriti primjedbe sindikalnog povjerenika prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka.

 

Članak 98.

 

Čelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba dužni su razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikata u vezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti iz rada i na osnovi rada i o zauzetim su stajalištima dužni, u roku od osam dana od primitka prijedloga, inicijative, mišljenja i zahtjeva, izvijestiti Sindikat.

Čelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba dužni su primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti pitanja sindikalne aktivnosti i materijalnu problematiku službenika i namještenika, odmah nakon predaje pismenog zahtjeva za prijam.

 

Članak 99.

 

Čelnik upravnog tijela ili druga ovlaštena osoba dužni su, bez naknade, za rad Sindikata osigurati najmanje sljedeće uvjete:

- prostoriju za rad, u pravilu, odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka;

- pravo na korištenje telefona, telefaksa, Interneta i drugih raspoloživih tehničkih pomagala;

- slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjelu tiska;

- obračun i ubiranje sindikalne članarine, a, prema potrebi, i drugih davanja preko isplatnih lista u računovodstvu, odnosno prigodom obračuna plaća doznačiti članarinu na račun Sindikata, a na temelju pisane izjave članova Sindikata (pristupnica i sl.).

 

Članak 100.

 

Sindikalni čelnik koji profesionalno obavlja dužnost predsjednika Sindikata i kojemu za vrijeme obnašanja dužnosti prestaje radni odnos u upravnom tijelu ima se pravo, nakon isteka mandata, ako ponovno ne bude imenovan na tu funkciju, vratiti u radni odnos na isto radno mjesto, odnosno na slično radno mjesto koje je imao prije odlaska na sindikalnu funkciju.

Prestanak radnog odnosa i povratak na rad uređuju se pisanim sporazumom zaključenim između Sindikata i čelnika upravnog tijela.

 

Članak 101.

 

U provođenju mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i obvezu osobito:

- sudjelovati u planiranju mjera za unaprjeđivanje uvjeta rada;

- biti informiran o svim promjenama koje utječu na sigurnost i zdravlje službenika i namještenika;

- primati primjedbe službenika i namještenika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu;

- biti nazočan inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svim zapažanjima službenika i namještenika;

- pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje službenika i namještenika, a upravno tijelo to propušta ili odbija učiniti;

- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje;

- svojom aktivnošću poticati druge službenike i namještenike za rad na siguran način.

Ako u gradskim upravnim tijelima nije izabran povjerenik zaštite na radu u skladu s propisima s područja zaštite na radu u roku od 90 dana od početka primjene ovog ugovora onda ga može imenovati sindikat.

 

9. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

 

Članak 102.

 

Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovoga ugovora, a koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, mora se provesti postupak mirenja.

 

Članak 103.

 

Postupak mirenja provodi mirovno vijeće.

Mirovno vijeće ima tri člana.

Svaka ugovorna strana imenuje po jednog člana.

Stranke su suglasne da će trećeg člana mirovnog vijeća, kao predsjednika, imenovati dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu ili osoba koju on ovlasti.

 

Članak 104.

 

Postupak mirenja pokreće se na pisani prijedlog jednog od potpisnika ovog ugovora, a mora se dovršiti u roku od pet dana od dana dostave prijedloga za pokretanje postupka mirenja.

 

Članak 105.

 

U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a, prema potrebi, prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke.

Mirovno vijeće sastavit će pisani prijedlog nagodbe.

 

Članak 106.

 

Mirenje je uspjelo ako obje ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe.

Nagodba, u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.

 

10. ŠTRAJK

 

Članak 107.

 

Ako postupak mirenja ne uspije, Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti ga kako bi zaštitio i promicao ekonomske i socijalne interese svojih članova.

Za organizaciju i provedbu štrajka Sindikat koristi sindikalna pravila o štrajku.

 

Članak 108.

 

Štrajk se drugoj ugovornoj strani mora najaviti najkasnije tri dana prije početka štrajka.

U pismu u kojem se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.

 

Članak 109.

 

Prigodom organiziranja i poduzimanja štrajka, organizator i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih, osobito o osiguravanju života, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine.

 

Članak 110.

 

Najkasnije na dan najave štrajka, Sindikat mora objaviti pravila o poslovima na kojima se za vrijeme trajanja štrajka rad ne smije prekidati.

 

Članak 111.

 

Na prijedlog poslodavca, Sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

Pravila iz stavka 1. ovoga članka sadrže osobito odredbe o radnim mjestima i broju službenika i namještenika koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, sa ciljem da se omoguće nužni rad sa strankama i nužni inspekcijski poslovi zbog sprečavanja ugrožavanja života, osobne sigurnosti ili zdravlja pučanstva.

 

Članak 112.

 

Ako se o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ne postigne sporazum u roku od osam dana od dana dostave prijedloga poslodavca Sindikatu, pravila će utvrditi arbitraža sastav koje se utvrđuje odgovarajućom primjenom članka 103. ovoga ugovora.

Pravila iz stavka 1. ovoga članka arbitraža je dužna donijeti u roku od osam dana od dana dostave prijedloga arbitraži.

 

Članak 113.

 

Ako poslodavac nije predložio utvrđivanje pravila iz članka 110. ovoga ugovora do dana početka postupka mirenja, postupak utvrđivanja tih poslova ne može pokrenuti do dana okončanja štrajka. 

 

Članak 114.

 

Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor, sastavljen od predstavnika organizatora štrajka, a koji je dužan, na pogodan način, očitovati se strani protiv koje je štrajk organiziran kako bi se nastavili pregovori i spor riješio mirnim putem.

Članovi štrajkaškog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

 

Članak 115.

 

Sukladno odredbama zakona, ovoga ugovora i pravilima Sindikata, organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku ne predstavlja povredu službe.

Sudioniku štrajka plaća i dodaci na plaću mogu se smanjiti razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

 

Članak 116.

 

Službenici i namještenici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama zakona, ovoga ugovora i pravilima Sindikata, a niti smiju biti na bilo koji način prisiljeni sudjelovati u štrajku, ako to ne žele.

 

Članak 117.

 

Ugovorne su strane suglasne da poslodavac može od mjerodavnog suda zahtijevati zabranu štrajka koji je organiziran protivno odredbama zakona, ovoga ugovora i pravilima Sindikata. 

 

11. SOCIJALNI MIR

 

Članak 118.

 

Za vrijeme primjene ovog ugovora ugovorne se strane obvezuju na socijalni mir.

Iznimno, dopušten je štrajk solidarnosti, uz najavu, prema odredbama ovoga ugovora ili korištenje drugih metoda davanja sindikalne potpore zahtjevima zaposlenih u određenoj drugoj djelatnosti.

 

12. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE OVOGA UGOVORA

 

Članak 119.

 

Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovoga ugovora ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 15 dana od dana potpisa ovoga ugovora.

Komisija ima šest članova od kojih svaka ugovorna strana imenuje tri.

Komisija donosi poslovnik o radu.

Komisija donosi sve odluke većinom glasova, a, u slučaju podijeljenog broja glasova, odlučuje glas predsjednika komisije.

Predsjednika biraju ugovorne strane, naizmjenično, svakih šest mjeseci.

Ugovorne su se strane dužne pridržavati danog tumačenja.

Sjedište komisije je u zgradi gradske uprave Grada Zagreba.

 

Članak 120.

 

Komisija će, jednom u šest mjeseci, a po potrebi i ranije, izvijestiti gradonačelnika i Sindikat o provedbi i primjeni ovog ugovora s obzirom na poštivanje njegovih odredbi, a u cilju uočavanja i rješavanja eventualnih zapreka u ostvarivanju prava službenika i namještenika utvrđenih ovim ugovorom.

Ugovorne strane suglasne su da će razmotriti slučajeve sustavnog kršenja ovog ugovora, odnosno neprimjene pojedinih njegovih odredaba radi preveniranja mogućih pokretanja sudskih sporova i odrediti mjere za njegovu provedbu.

Na pismeni zahtjev za tumačenje odredbi ovoga ugovora komisija je dužna odgovoriti, najkasnije u roku od osam dana.

 

13. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

 

Članak 121.

 

Smatra se da je ovaj ugovor zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

 

Članak 122.

 

Ovaj se ugovor sklapa na četiri godine.

 

Članak 123.

 

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovog ugovora.

Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga ugovora mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnome, stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga ugovora o postupku mirenja.

 

Članak 124.

 

Svaka strana može otkazati ovaj ugovor. Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.

 

Članak 125.

 

Pregovore o obnovi ovog ugovora strane će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

 

Članak 126.

 

Troškove u vezi s izradom ovog ugovora strane podmiruju solidarno.

 

Članak 127.

 

Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisivanja ugovornih strana.

Ugovor će nakon potpisivanja biti objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba.

 

KLASA: 112-01/14-03/2

URBROJ: 251-02-01-14-1

Zagreb, 1. srpnja 2014.

 

Za Grad Zagreb

gradonačelnik

Milan Bandić, dipl. politolog, v.r.

Za Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH

predsjednik Sindikata

Boris Pleša, dipl. politolog, v.r.

 

 

 

Za Podružnicu sindikata Gradske uprave Grada Zagreba

Vlado Korbar, dipl. politolog, v.r.