Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

Centar za socijalnu skrb Zagreb djeluje kroz 11 ureda za područje svake od bivših gradskih općina.

Prava iz sustava socijalne skrbi propisana su Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodne novine 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i 79/07) i podzakonskim aktima, ostvaruju se putem Centra za socijalnu skrb Zagreb (osim pomoći za podmirenje troškova stanovanja), a prema prebivalištu osobe. U smislu Zakona o socijalnoj skrbi potpuno neposobnom za rad smatra se osoba starija od 65 godina i osoba mlađa od 65 godina čija je nesposobnost utvrđena vještačenjem na tijelu vještačenja Centra za socijalnu skrb Zagreb.

Ostvarivanje prava starijih osoba temeljem Zakona o socijalnoj skrbi vezana su uz odredbe Obiteljskog zakona (Narodne novine 116/03,17/04,136/04 i 107/07), po kojima su punoljetna djeca dužna uzdržavati svoje roditelje koji nemaju dovoljno sredstava za uzdržavanje ukoliko su ovi uzdržavali njih do punoljetnosti. U postupku za priznavanje određenog prava Centar za socijalnu skrb procjenjuje mogućnost uzdržavanja od strane djece.

Starije i nemoćne osobe mogu ostvariti, ako ispunjavaju uvjete propisane za njihovo ostvarivanje, sljedeća prava propisana Zakonom o socijalnoj skrbi: stalnu pomoć, doplatak za pomoć i njegu, pomoć i njegu u kući, skrb izvan vlastite obitelji. Centar za socijalnu skrb može odobriti i jednokratnu pomoć te savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća.

Stalna pomoć
Pravo na stalnu pomoć ima osoba koja nema sredstava za uzdržavanje i ne može ih ostvariti prihodom od imovine, zakonskih ili ugovornih obveznika uzdržavanja (dakle, riječ je o pomoći za socijalno ugrožene pa tako i starije osobe koje nisu ostvarile mirovinu, nemaju drugih prihoda ili imovine od kojih se mogu uzdržavati i vlastita djeca ih ne mogu uzdržavati).

Pomoć za uzdržavanje ne može ostvariti samac ili član obitelji koji:
• može sam sebe uzdržavati (prodajom ili davanjem u zakup ili najam imovine koja mu ne služi za    podmirenje osnovnih životnih potreba),
• ne želi tražiti uzdržavanje od osobe koja ga je dužna uzdržavati na temelju propisa o obiteljskim    odnosima (osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da zakonski obveznik uzdržavanja nije u    mogućnosti davati uzdržavanje),
• ne želi ostvariti uzdržavanje na temelju sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju, a nije    pokrenuo postupak raskida tog ugovora,
• ima u vlasništvu registrirano osobno vozilo (osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da se vozilo    koristi za potrebe prijevoza člana obitelji – korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobne    invalidnine propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, većeg broja djece, starije teško pokretne osobe ili    za zadovoljenje neke druge osnovne životne potrebe,
• ima u vlasništvu ili suvlasništvu stan, kuću ili drugi objekt koji ne služi njemu ili članu obitelji za    podmirenje osnovnih stambenih potreba.

Visina pomoći za uzdržavanje utvrđuje se u postotku od osnovice koju određuje Vlada Republike Hrvatske (od 1. studenog 2008. iznosi 500,00 kn), a ovisi o strukturi obitelji, odnosno o dobi, radnoj sposobnosti članova obitelji i sl.

Doplatak za pomoć i njegu
Pravo na doplatak za pomoć i njegu ostvaruje osoba kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja, trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili starosti prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe jer sama ne može udovoljiti osnovnim životnim potrebama i to ako prosječni mjesečni prihod po članu obitelji ne prelazi iznos 200% osnovice koju određuje Vlada Republike Hrvatske, odnosno ako prihod samca ne prelazi iznos od 250% osnovice.

Stupanj i vrstu oštećenja utvrđuje Prvostupanjsko tijelo vještačenja Centra za socijalnu skrb. Naime, za utvrđivanje prava na doplatak za pomoć i njegu centar za socijalnu skrb pokreće postupak vještačenja kod nadležnog Prvostupanjskog tijela vještačenja. Na osnovi dokumentacije i pregleda, članovi prvostupanjskog tijela vještačenja utvrđuju težinu oštećenja zdravlja i postojeće sposobnosti te donose nalaz i mišljenje. Na temelju nalaza i mišljenja centar za socijalnu skrb donosi rješenje o ostvarivanju prava na doplatak za pomoć i njegu. Kod odobrenja prava ne uzima se u obzir prihod obitelji ili samca za puni opseg doplatka i neka u Zakonu nabrojana oboljenja ili oštećenja dok se za smanjeni opseg uzima u obzir prihod obitelji (izuzetak su osobe potpuno lišene poslovne sposobnosti te slijepe, gluhe i gluhoslijepe osobe koje su osposobljene za samostalan život i rad koje ostvaruje pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu iako je prihod veći od dozvoljenog).

Grad Zagreb osigurava korisnicima doplatka za pomoć i njegu mjesečnu pomoć kao dodatak na ostvareno pravo (vidi str. 22).

Pomoć i njega u kući
Pravo na pomoć i njegu u kući može se odobriti osobi kojoj je zbog zdravstvenog stanja ili starosti prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe koju joj nemaju mogućnosti pružiti članovi obitelji i djeca ili nema osiguranu pomoć i njegu temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju te ako prihod po članu obitelji ne prelazi 300% osnovice koju propisuje Vlada republike Hrvatske.

Korisniku doplatka za pomoć i njegu može se iznimno osigurati i pomoć i njega u kući za zadovoljenje pojedine potrebe.

Grad Zagreb osigurava pravo na pomoć i njegu u kući osobi kojoj prihod po članu obitelji ne prelazi 400% osnovice koju propisuje Vlada Republike Hrvatske, a Grad Zagreb uvećao za 20% (vidi str. 26).

Skrb izvan vlastite obitelji
Skrb izvan vlastite obitelji obuhvaća sve oblike smještaja i boravka u domu socijalne skrbi ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, obiteljskom domu i udomiteljskoj obitelji, kojima se korisniku osigurava stanovanje, prehrana, čuvanje, briga o zdravlju, psihosocijalna rehabilitacija, njega i druge potrebe.

Zahtjev za ostvarivanje navedenog prava podnosi se pisano ili usmeno Centru za socijalnu skrb Zagreb prema prebivalištu podnositelja. Centar za socijalnu skrb, sukladno Zakonu, donosi rješenje o pravu na skrb izvan vlastite obitelji starijoj osobi kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili nemoći, prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe koju joj ne mogu pružiti članovi obitelji ili se ne može osigurati na drugi način.

U domove za starije i nemoćne osobe, starije osobe mogu biti smještene po rješenju Centra za socijalnu skrb ili privatnim ugovorom.

Jednokratna pomoć
Jednokratna pomoć može se odobriti samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća, prema ocjeni Centra za socijalnu skrb, nisu u mogućnosti podmiriti neke specifične potrebe (npr. bolest ili smrt člana obitelji, elementarna nepogoda, nabavka osnovnih predmeta u kućanstvu, nabavka neophodne odjeće i obuće i sl.), a može se odobriti u novcu ili u naravi.

Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća
Usluge savjetovanja i pomaganja u prevladavanju posebnih teškoća kada je riječ o starijim osobama, odnose se najčešće na upute o pravima u drugim sustavima (mirovinski, zdravstveno osiguranje, Grad Zagreb i dr.), informacije o domovima socijalne skrbi, pravni savjeti u vezi raskida /sklapanja ugovora o uzdržavanju i drugi, izdavanja uputnica za prehranu u pučkoj kuhinji, pakete hrane, različite preporuke i slično za socijalno ugrožene starije osobe.

Pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća može se odnositi i na pomoć u rješavanju narušenih obiteljskih odnosa. Odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 116/03) propisano je postupanje u zaštiti osoba od nasilja u obitelji. U slučaju izloženosti nasilju nad starijom osobom, koje se ne može razriješiti savjetodavnim i sl. stručnim postupcima i pomaganjem starijoj osobi i obitelji, Centar za socijalnu skrb dužan je pružiti mogućnost zaštite zbrinjavanjem osobe izvan vlastite obitelji.

Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje usmjeren je na ostvarivanje prava iz područja zdravstva, socijalne zaštite te prava branitelja i članova njihovih obitelji.

Obzirom na područja prava i nadležnosti Ured je ustrojen kroz sljedeće ustrojstvene jedinice:
Sektor za zdravstvo
• Odjel za zdravstvo
• Odjel za zdravstvenu ekologiju

Sektor za socijalnu zaštitu
• Odjel za socijalnu skrb
• Odjel socijalne zaštite

Sektor za branitelje, obitelj i rad
• Odjel za branitelje
• Odjel za obitelji i stradalnike rata
• Odjel za rad
Odjel za zaštitu osoba s invaliditetom


SEKTOR ZA SOCIJALNU ZAŠTITU
ODJEL ZA SOCIJALNU SKRB
Odjel za socijalnu skrb organiziran je na način da se postupak ostvarivanja prava i pomoći propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi (Nar odne novine 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i 79/07) i Odlukom o socijalnoj skrbi (Službeni glasnik Grada Zagreba 07/08), a zbog učinkovitijeg rješavanja zahtjeva, provodi na više lokacija kako slijedi:

Odlukom o socijalnoj skrbi utvrđena su prava koja, pored prava što ih osigurava republika Hrvatska na osnovi zakona, osigurava Grad Zagreb. Na taj način Grad Zagreb, kao jedinica lokalne samouprave, dodatno skrbi za građane poboljšavajući njihove životne uvjete, a obuhvaća sve dobne skupine uključujući djecu od dojenačke dobi do građana starije životne dobi. Prava socijalne skrbi Grada Zagreba ostvaruju državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u gradu Zagrebu.

Starije i nemoćne osobe mogu ostvariti, ako ispunjavaju uvjete propisane za njihovo ostvarivanje, sljedeća prava propisana Odlukom o socijalnoj skrbi:

Novčana pomoć umirovljenicima
Novčana pomoć umirovljenicima vrsta je pomoći koju Grad Zagreb provodi od ožujka 1996. Pravo ostvaruju umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 1.500,00 kn
mjesečno. Radi ostvarivanja prava na novčanu pomoć, umirovljenici se razvrstavaju u tri skupine:

I. skupina – umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 900,00 kn mjesečno – novčana pomoć iznosi 400,00 kn mjesečno;

II. skupina – umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod
iznose od 900,01 do 1.200,00 kn mjesečno – novčana pomoć iznosi 300,00 kn mjesečno;

III. skupina – umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose od 1.200,01 do 1.500,00 kn mjesečno – novčana pomoć iznosi 200,00 kn mjesečno.

Umirovljenici koji su mirovinu ostvarili u Republici Hrvatskoj pravo ostvaruju na temelju podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i izjave umirovljenika o ukupnom mjesečnom prihodu, a oni koji su mirovinu ostvarili izvan republike Hrvatske pravo ostvaruju na temelju prijave i dokaza za ostvarivanje prava na novčanu pomoć.

Novčana pomoć korisnicima doplatka za pomoć i njegu i korisnicima osobne invalidnine
Pravo na novčanu pomoć korisnicima doplatka za pomoć i njegu i korisnicima osobne invalidnine, ostvaruju korisnici doplatka za pomoć i njegu i korisnici osobne invalidnine utvrđeni prema Zakonu o socijalnoj skrbi. Radi ostvarivanja prava na novčanu pomoć korisnici se razvrstavaju u dvije skupine:

1. skupina – korisnici doplatka za pomoć i njegu i korisnici osobne invalidnine u punom iznosu prema Zakonu, ostvaruju pravo na pomoć u iznosu od 200,00 kn mjesečno;

2. skupina – korisnici doplatka za pomoć i njegu i korisnici osobne invalidnine u smanjenom iznosu prema Zakonu, ostvaruju pravo na pomoć od 100,00 kn mjesečno.

Postupak za utvrđivanje prava na novčanu pomoć korisnicima doplatka za pomoć i njegu i korisnicima osobne invalidnine pokreće se podnošenjem zahtjeva Gradskom uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje.

Novčana pomoć za osobne potrebe (džeparac) korisnicima doma za starije i nemoćne osobe
Pravo na novčanu pomoć za osobne potrebe (džeparac) korisnicima doma za starije i nemoćne osobe mogu ostvariti korisnici smještaja u domu za starije i nemoćne osobe koji djeluje na području Zagreba, a kojima je pravo na pomoć za osobne potrebe utvrđeno rješenjem Centra za socijalnu skrb Zagreb. Pomoć se isplaćuje korisniku na adresu doma i to u iznosu 200,00 kn mjesečno.

Prijavu za ostvarivanje prava na ovu novčanu pomoć podnosi dom za starije i nemoćne osobe.

Pomoć za podmirivanje troškova stanovanja
Pomoć za podmirivanje troškova stanovanja može se odobriti samcu ili obitelji koji nemaju sredstava za uzdržavanje u visini utvrđenoj u članku 16. stavku 2. i 3. Zakona o socijalnoj skrbi. Osnovica na temelju koje se utvrđuje visina pomoći je osnovica koju određuje Vlada Republike Hrvatske za stalnu pomoć, a Odlukom o socijalnoj skrbi uvećana je za 20%.

Pomoć će se odobriti podnositelju zahtjeva koji, osim uvjeta propisanih zakonom i podzakonskim aktima, ne koristi stan koji je po svojim obilježjima iznad obilježja potrebnih za zadovoljavanje osnovnih potreba samca ili obitelji.

Pomoć za podmirivanje troškova stanovanja odobrava se na način da Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, djelomično ili u cijelosti, plati račun izravno ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja je obavila uslugu ili utvrđenu visinu najma uplati na žiro-račun najmodavca.

Prehrana u pučkim kuhinjama
Prehrana u pučkim kuhinjama organizira se svakodnevnom pripremom i podjelom jednog toplog obroka. Odlukom o socijalnoj skrbi propisano je da navedeno pravo mogu ostvariti korisnici stalne pomoći i korisnici jednokratnih pomoći dok za to postoji prijeka potreba.

Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje mjesečno utvrđuje korisnike pomoći temeljem uvjerenja Centra za socijalnu skrb. Pružanje ove vrste pomoći uređeno je ugovorom s Ustanovom „Dobri dom“ Grada Zagreba kao davateljem usluge.

Obroci se pripremaju u termičkom bloku “Kosnica-Mićevac”, a korisnici prava na prehranu objedovati mogu na dvije lokacije: Branimirova 35 i Cerska 3. Tijekom 2009. otvorit će se pučka kuhinja u Alfirevićevoj 6 koja će zamijeniti lokaciju u Branimirovoj.

Pored navedene pučke kuhinje, koje su pod ingerencijom Grada Zagreba, na području Zagreba organizirana je podjela obroka i unutar vjerskih ustanova i to na sljedećim adresama:

Samostan misionarki ljubavi, Jukićeva 24
Tel: 48 12 452
• podjela toplog obroka tijekom cijelog tjedna (osim četvrtka) od 15,30 sati
• nije potrebna uputnica

Samostan sestara milosrdnica sv. Vlaha, Frankopanska 17
Tel: 48 30 239
• podjela toplog obroka tijekom cijelog tjedna u vremenu od 10 do 11 sati, u Gundulićevoj 12

Sv. Antuna Padovanskog, Sv. Duh 33
Tel: 37 77 278
• podjela toplog obroka svaki dan osim nedjeljom, od 13,00 sati
• nije potrebna uputnica

Pravo na dnevni obrok i dostavu
Pravo na dnevni obrok i dostava obroka u kuću može se odobriti osobama koje, zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili starosti, ne mogu same ili uz pomoć člana obitelji pripremati obroke hrane.

Grad Zagreb osigurao je svakodnevnu pripremu obroka po standardima prehrane starijih osoba s posebnim potrebama ugovorom s Domovima za starije i nemoćne osobe Centar, Ksaver, Peščenica i Trešnjevka, a program se provodi od 1. veljače 2002. kontinuirano.

Pravo na besplatnu mjesečnu pokaznu kartu i besplatni prijevoz
Umirovljenici do 65 godina života koji su korisnici novčane pomoći umirovljenicima imaju pravo na besplatnu mjesečnu pokaznu kartu prema cjeniku ZET-a, ako to pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi.

Također, Grad Zagreb financira troškove javnog prijevoza za osobe koje u tekućoj godini navršavaju 65 godina.

Smještaj u prenoćište
Prenoćište d.o.o.
Heinzelova 78a
Tel: 61 87 653

Smještaj u Prenoćištu d.o.o. sukladno Odluci o socijalnoj skrbi obuhvaća noćenje i boravak preko dana punoljetnih osoba. Pravo na smještaj u prenoćištu imaju: korisnici pomoći socijalne skrbi utvrđeni Zakonom o socijalnoj skrbi (temeljem uputnica Centra za socijalnu skrb Zagreb), osobe dovedene u pratnji Hitne medicinske pomoći, osobe zatečene u skitnji (dovedene u pratnji djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova) te osobe koje uputi Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje. Usluga smještaja za korisnika je besplatna.

Prenoćište Crvenog križa
Grgura Ninskog bb
Tel: 45 77 174

Pored navedenog prenoćišta, u Zagrebu djeluje i prenoćište Crvenog križa, koji u suradnji s centrima za socijalnu skrb organizira prihvat i noćenje beskućnika do njihovog trajnog smještaja u jednu od ustanova socijalne skrbi ili vraćanja u mjesto prebivališta. Prenoćište nije cjelodnevnog karaktera, već njegovi korisnici dobivaju uslugu noćenja i doručka.

Privremeni smještaj
Privremeni smještaj obuhvaća: privremeni boravak, prehranu, hitnu medicinsku pomoć, nabavu prijeko potrebne odjeće i obuće, troškove prijevoza u mjesto prebivališta u vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi ili drugu ustanovu. Pravo na privremeni smještaj imaju osobe koje je snašla neka životna nedaća (elementarna nepogoda: požar, poplava, potres i sl.), a nisu u mogućnosti smještaj realizirati na drugi način.

Korisnike privremenog smještaja utvrđuje Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje na temelju zapisnika s mjesta događaja i izjave korisnika o nemogućnosti realizacije smještaja na drugi način, a može se koristiti najviše 30 dana od dana smještaja na teret Grada Zagreba.

Pomoć i njega u kući
Pomoć i njega u kući, kao jedno od prava Grada Zagreba, provodi se od 2004., a za korisnike je besplatna. Pravo se može odobriti osobi kojoj je zbog zdravstvenog stanja ili starosti prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe koju joj nemaju mogućnosti pružiti članovi obitelji i djeca ili nema osiguranu pomoć i njegu temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju, ako prihod po članu obitelji ne prelazi 400% osnovice koju propisuje Vlada Republike Hrvatske, a Grad Zagreb uvećao za 20%, te ako to pravo ne ostvaruje na temelju rješenja Centra za socijalnu skrb Zagreb (vidi str. 18).

Pomoć i njega u kući može obuhvatiti:
• organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću, nabava živežnih namirnica, pomoć    u pripremanju obroka, pranje posuđa i dr.);
• obavljanje kućanskih poslova (pospremanje stana, organiziranje pranja i glačanja rublja, nabava    lijekova i drugih potrepština);
• održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, kupanju i obavljanju drugih higijenskih    potreba);
• zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Pomoć i njegu moguće je provesti na cijelom području Zagreba. Pružanje ove vrste pomoći uređeno je ugovorom sa sljedećim domovima za starije i nemoćne: Centar, Dubrava, Ksaver, Maksimir, Medveščak, Peščenica, Sv. Ana, Sv. Josip, Trešnjevka i Trnje.

Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća
Odlukom o socijalnoj skrbi predviđena je pomoć pojedincu i članovima njegove obitelji kroz razne oblike materijalne pomoći, ali i putem savjetodavnog rada, kojim se kroz individualni ili grupni rad pomaže u rješavanju različitih problema.

Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća pruža se korisnicima pomoći socijalne skrbi, osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji, nezaposlenim osobama, djeci i odraslim osobama – žrtvama obiteljskog nasilja, osobama starije životne dobi i drugim osobama u socijalnoj potrebi. Savjetovanje je za korisnika besplatno. Obuhvaća savjetodavnu pomoć stručne osobe sa svrhom uspješnog prevladavanja nedaća i teškoća s područja: mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, socijalne skrbi, pravne problematike, obiteljskih odnosa i drugih područja, na vođenje kućanstva, raspolaganje novcem, nabavu odjeće, uključivanje u javne kuhinje, klubove, rješavanje problema stanovanja, uključivanje u radionice različitog sadržaja (kreativne i rekreativne, radionice usvajanja socijalnih vještina), a koje omogućavaju kvalitetnije zadovoljavanje životnih potreba i drugo.

Savjetovalište za osobe s invaliditetom i članove njihovih obitelji
Kneza Mislava 7 (prostorije Saveza gluhih grada Zagreba)
Tel: 46 19 117
• utorkom i četvrtkom od 16,00 do 18,30 sati
   Zagrebačka 4a, Sesvete
   Tel: 20 58 868
• ponedjeljkom i srijedom od 16,00 do 18,30 sati

Savjetovalište za djecu i odrasle osobe – žrtve obiteljskog nasilja
Ninska 10 (prostorije doma zdravlja Zagreb – Istok)
Tel: 0800 88 98
mirna-zona@zagreb.hr
• ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16,30 do 19,00 sati
   (socijalni radnik, socijalni pedagog i psiholog)
• petkom od 16,30 do 19,00 (pravni savjeti)

Savjetovalište socijalne zaštite
Nova cesta 1 (prostorije Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje)
Tel: 61 01 830, 61 01 831
• ponedjeljkom od 16,00 do 18,15 (socijalni radnik)
• utorkom od 16,00 do 18,15 (pravnik)
• četvrtkom od 16,00 do 18,15 (socijalni pedagog)

Savjetovalište za hrvatske branitelje domovinskog rata Grada Zagreba i članove njihovih obitelji
Nova cesta 1 (prostorije Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje)
Tel: 61 01 820
• utorkom, srijedom i četvrtkom od 16,00 do 18,30 sati

Pravo na pomoć za ogrjev
Pored navedenih prava, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi korisnicima prava na pomoć za podmirivanje troškova stanovanja, a koji se griju na drva može, jednom godišnje, osigurati 3 m3 drva ili može odobriti novčani iznos za podmirenje tog troška u visini koju odlukom odredi Grad Zagreb.

ODJEL SOCIJALNE ZAŠTITE
U Odjelu socijalne zaštite djeluju:
• Odsjek za socijalne i socijalno-zdravstvene ustanove
• Odsjek za socijalnu zaštitu i planiranje

Odsjek za socijalne i socijalno-zdravstvene ustanove
Poslovi i nadležnosti:
• sustavno praćenje rada ustanova socijalne skrbi u vlasništvu Grada Zagreba (npr. domovi za starije    i nemoćne osobe),
• izrada programa investicija u socijalnoj skrbi, predlaganje reda prvenstva za izgradnju, uređenje i    opremanje objekata,
• rješavanje u najsloženijim upravnim stvarima, izdavanje odobrenja za osnivanje domova za starije i    nemoćne osobe; o ispunjavanju uvjeta glede prostora, opreme, stručnih i drugih djelatnika,    zdravstvenih i ekoloških uvjeta za početak rada doma za starije i nemoćne osobe, obiteljskih    domova za pružanje skrbi izvan vlastite obitelji starijim i nemoćnim osobama, pružanje skrbi izvan    vlastite obitelji starijim i nemoćnima bez osnivanja doma te centra za pomoć i njegu,
• organizacija okruglih stolova, tribina, seminara na različite stručne teme,
• uspostava komunikacije sa svim segmentima društva, a u cilju poboljšanja skrbi za osobe starije    životne dobi.

Na inicijativu Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Gradska skupština Grada Zagreba prihvatila je Program socijalne politike u razdoblju 2009. – 2012. Navedenim Programom utvrđeno je niz mjera i aktivnosti za poboljšanje kvalitete života osoba starije životne dobi.

Projekt gerontološki centri Grada Zagreba
Projekt gerontološki centri Grada Zagreba prvi puta prezentiran je 2004. u Skupštini Grada Zagreba, a idejni tvorci su Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, uz stručno-metodološku pomoć Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.

Cilj Projekta je razvoj humanijih i racionalnijih oblika skrbi, što bi u praksi značilo omogućiti starijoj osobi što je duže moguće ostanak u krugu obitelji, susjedstva i u poznatoj okolini. To podrazumijeva, osim pomoći u zadovoljavanju osnovnih zdravstvenih i egzistencijalnih potreba, i one aktivnosti čija je osnovna zadaća očuvanje preostalih sposobnosti u cilju prevencije nemoći. Važno je naglasiti da starenje - kao normalan dio životnog vijeka svakog čovjeka - ne mora nužno biti sinonim za bolest i neaktivnost.

Imajući na umu da starenje sa sobom nosi neke negativne posljedice po zdravlje, koje se pak mogu ublažiti ili izbjeći aktivnijim životnim stilom te povećati kvalitetu življenja, Projektom se želi naglasiti važnost sportsko-rekreativnih aktivnosti u obliku aerobnih vježbi i medicinske gimnastike (vježbe protiv osteoporoze, inkontinencije i dr.). U cilju što kvalitetnijeg i aktivnijeg provođenja vremena organiziraju se različite kulturno-zabavne i radno-kreativne aktivnosti poput likovnih i keramičkih radionica, informatički tečajevi, plesne večeri, dramsko recitatorske grupe...

Nositelji Projekta gerontoloških centara Grada Zagreba su domovi za starije i nemoćne osobe kojima je Grad Zagreb osnivač, a veliku ulogu u realizaciji Projekta imaju brojni suradnici: Vijeća gradskih četvrti, centri za kulturu, organizacije civilnog društva (prije svega udruge umirovljenika), Crveni križ, Caritas, vjerske zajednice i župe.

2004. godine, kada je počela provedba Projekta, u rad su bila uključena 3 doma za starije i nemoćne osobe: Maksimir, Medveščak i Trnje. Sljedećih godina Projektu su otvorili svoja vrata i domovi Centar, Dubrava, Peščenica, Sveta Ana, Sveti Josip i Trešnjevka. Danas se možemo pohvaliti s ukupno 9 domova koji provode programe i aktivnosti Projekta.

Aktivnostima je pokriveno svih 17 gradskih četvrti, a provođenje se odvija na 50-tak lokacija. Godišnje se u program uključuje 7 000-10 000 korisnika za koje se brinu stručni timovi. Članove tima čine: socijalni radnici, radni terapeuti, medicinske sestre i njegovatelji, a po potrebi se uključuju i kinezioterapeuti, liječnici specijalisti (neurolozi, fizijatri, psihijatri) te pravnici.

Važno je naglasiti kako Projekt u cijelosti financira Grad Zagreb, a za naše starije sugrađane svi programi i aktivnosti su besplatni.

Projekt gerontološki centri Grada Zagreba provodi se kroz:

1. pomoć u zadovoljavanju egzistencijalnih potreba, pomoć i njega u kući:
• organizirana prehrana (objedovanje u blagovaonici doma, samostalno odnošenje obroka, dostava    obroka)
• obavljanje kućanskih poslova • održavanje osobne higijene
• posudionica ortopedskih pomagala

2. savjetovališni rad i zdravstvenu preventivu
• savjetovanje:
      socijalno
      psihološko
      zdravstveno (internist, fizijatar, neuropsihijatar...)
      pravno
• organizacija tribina i predavanja na različite teme

3. sportsko-rekreativne aktivnosti
• medicinska gimnastika (vježbe protiv osteoporoze, inkontinencije)
• aerobne vježbe

4. kulturno-zabavne i radno-kreativne aktivnosti
• pjevački zbor, plesne večeri, dan poezije, dramsko-recitatorske grupe...
• likovne, keramičke radionice...
• tečajevi osnova korištenja osobnog računala

5. informativnu djelatnost
• novinarska radionica
• izdavanje glasila

6. akcije i manifestacije
• obilježavanje državnih i međunarodnih blagdana i događanja
• sudjelovanje i organizacija u priredbama humanitarnog karaktera

2007. je provedeno istraživanje o utjecaju Projekta na kvalitetu života korisnika programa. Rezultat istraživanja pokazao je da od 602 ispitanika njih čak 77% redovito sudjeluje u rekreativnim aktivnostima. Znakovito je da je prosječna ocjena provođenja sportske rekreacije visokih 4,86 ako znamo da je pri ocjenjivanju raspon na skali bio od 1 do 5. Ujedno, gotovo je 80 posto ispitanika izrazilo mišljenje da sudjelovanje u aktivnostima doprinosi njihovom osjećaju veće socijalne uključenosti, dok čak 82% ispitanika kroz uključivanje u aktivnosti uspješnije zadovoljava svoje potrebe.

Korisnici su osobito istaknuli važnost socijalne komponente koju pruža svaki vid druženja i vježbanja kroz aktivnosti, poput rekreativno-medicinske gimnastike, izleta i plesa.

Detaljne obavijesti o sadržaju programa i aktivnosti te vremenu i mjestu održavanju mogu se dobiti na sljedećim adresama ili putem telefona:

Izleti za umirovljenike
Svjesni važnosti rekreacije i aktivnosti, kao i potrebe za sadržajnijim programima prilagođenima osobama starije životne dobi, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje duži niz godina organizira besplatne jednodnevne izlete za naše starije sugrađane.

Obzirom da je interes za izlete velik, a umirovljenici izuzetno zadovoljni organizacijom, nastavljena je suradnja s udrugama umirovljenika (vidi str. 87).

Program boravka u potpunosti je prilagođen osobama starije životne dobi, a u pratnji su osigurani stručni voditelj, odnosno animatori. Izleti se organiziraju u proljeće (travanj, svibanj i lipanj) te u jesen (rujan i listopad).

Međunarodni dan starijih osoba
Odlukom Ujedinjenih naroda Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. listopada. Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje od 2004. na poseban način obilježava taj dan organizirajući manifestaciju pod nazivom Gerontološki tulum na glavnom zagrebačkom trgu.

Stariji sugrađani manifestaciju su vrlo dobro prihvatili, pokazujući iznimno zanimanje za aktivno sudjelovanje u bogatom kulturnozabavnom programu. U okviru manifestacije održavaju se i kreativne radionice (npr. crtanje na svili, prezentacija rada u tehnici origami, oslikavanja stakla, rad s glinom), a kroz zdravstveni dio programa osigurani su besplatni ciljani pregledi primarne prevencije za starije (mjerenje tlaka, kontrola razine šećera u krvi, mjerenje gustoće kostiju te mjerenje vitamina i minerala putem kože).

Tom prigodom građanima se podijeli na tisuće raznih brošura s nizom informacija o starenju i starosti, kao i o uslugama te programima koji su dostupni svim starijim sugrađanima s ciljem promocije aktivnog i zdravog starenja.

Festival sportske rekreacije za osobe starije životne dobi
Podržavajući važnost sportske rekreacije i aktivnosti starijih osoba, Grad Zagreb bio je pokrovitelj I. hrvatskog festivala sportske rekreacije za osobe starije dobi, koji je organizirao Hrvatski savez sportske rekreacije „Sport za sve“, a održan je u Domu za starije i nemoćne osobe Trnje. Grad Zagreb 2007. ponovno prihvaća pokroviteljstvo nad VI. hrvatskim festivalom sportske rekreacije, a Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje postaje partner Hrvatskom savezu sportske rekreacije „Sport za sve“ u organizaciji.

Ured i nadalje podržava održavanje Festivala, koji se održava u cijeloj Hrvatskoj i učestvovanje u istome.

Svjetski dan plesa
Povodom obilježavanja Svjetskog dana plesa, 29. travnja, Ured od 2008. u suradnji s Domom za starije i nemoćne osobe Trešnjevka te Športskim plesnim klubom „Harmony“ - Zagreb, organizira natjecanje u plesu naših sugrađana starije životne dobi. Osnovna ideja Svjetskog dana plesa je da se na taj dan podsjeti javnost na ovaj umjetnički izražaj te uživa u njegovoj univerzalnosti koja prevladava sve prepreke. Želja nam je da pokažemo kako životna dob nije prepreka za plesni pokret, potrebna je samo volja.

Odsjek za socijalnu zaštitu i planiranje
Tjedan udruga
Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje kontinuirano od 2003. organizira manifestaciju pod nazivom „Tjedan udruga“ koja se održava u proljeće svake godine na jednom od najvećih gradskih trgova, Trgu kralja Tomislava.

Manifestaciji svake godine prisustvuje stotinjak udruga s različitih područja djelatnosti (udruge osoba s invaliditetom, osoba starije životne dobi, udruge tehničke kulture, sportske i sociopedagoške
udruge, udruge od zdravstvenog i javnozdravstvenog interesa kao i udruge hrvatskih branitelja proizašlih iz domovinskog rata, drugog svjetskog rata i civilnih invalida rata), čije programe i projekte već niz godina sufinancira Grad Zagreb.

Tijekom tjedan dana, Grad Zagreb osigurava uvjete kako bi udruge, koje to žele, najbolje prezentirale svoj rad, svoje programe i članstvo i privukle potencijalne članove, korisnike i donatore. Ova akcija postala je svojevrstan prepoznatljiv događaj grada Zagreba.

SEKTOR ZA BRANITELJE, OBITELJ I RAD
Odjel za branitelje
Trg Stjepana Radića 1, zapadni ulaz, prizemlje
Tel: 61 00 190, 61 01 027

U Odjelu za branitelje obavljaju se poslovi vezani uz ostvarivanje statusnih i drugih prava hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji i stradalih pirotehničara i članova njihovih obitelji, temeljem članka 122. stavak 1. i stavak 3. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine 174/04 i 92/05) i to na lokacijiama:

Područni ured Črnomerec
Trg Francuske republike 15
Tel: 61 01 732
Fax: 61 01737

Područni ured Dubrava
Avenija Dubrava 49
Tel: 65 85 432
Fax: 65 85 389

Na adresi Trg Stjepana Radića 1 obavljaju se poslovi propisani navedenim zakonom i sve gradske odluke kojima se poboljšava življenje hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, predlažu odluke i drugi akti
Gradskoj skupštini i Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba kojima se podiže kvaliteta života hrvatskih branitelja.

Posebno naglašavamo praćenje članka 102. Zakona po kojem roditelji, udovica ili udovac smrtno stradaloga (zatočenog ili nestalog) hrvatskog branitelja iz domovinskog rata ima prednost pri smještaju u domove za starije i nemoćne osobe. Za ostvarivanje prednosti, članovi obitelji mogu dobiti pisanu preporuku Odjela za branitelje.

Odjel za obitelj i stradalnike rata
Vodnikova 14
Tel: 61 00 350, 61 00 397

Poslovi i nadležnosti:
• vođenje postupka i rješavanje u prvom stupnju u upravnim stvarima po Zakonu o zaštiti vojnih i    civilnih invalida rata (Narodne novine 33/92, 77/92, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 82/01 i 103/03),
   državljana Republike Hrvatske s prebivalištem u Zagrebu, kao i državljana Republike Hrvatske s    prebivalištem izvan teritorija Republike Hrvatske;

• izdavanje Objava za povlastice u unutarnjem putničkom prometu za ratne vojne invalide,    mirnodopske vojne invalide i civilne invalide rata I. do IV. skupine, kao i korisnicima obiteljske    invalidnine iza vojnog, odnosno civilnog invalida I. do IV. skupine koji je do smrti koristio dodatak    za njegu i pomoć druge osobe, a temeljem Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

Poslovi u svezi s ostvarivanjem prava utvrđenih Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata
Navedenim Zakonom utvrđena je posebna zaštita ratnih vojnih invalida, mirnodopskih vojnih invalida, civilnih invalida rata (civilnih invalida iz II. svjetskog rata i civilnih invalida domovinskog rata), sudionika rata i članova njihovih obitelji.

Zaštita se ostvaruje po:
• osnovi oštećenja organizma ratnih, mirnodopskih i civilnih invalida rata
• osnovi gubitka člana obitelji
• osnovi materijalnih potreba korisnika

1. Po osnovi oštećenja organizma ratni, mirnodopski i civilni invalidi imaju pravo na:
• osobnu invalidninu (I-X skupine)
• dodatak za njegu i pomoć druge osobe (invalidi I.-IV. skupine potpuno nesposobni za obavljanje    svih životnih potreba i kojim je potrebna neprekidna njega i pomoć druge osobe te ostali invalidi    kojima je organizam oštećen i neovisno o vojnom, ali je invaliditet jednak oštećenju organizma    invalida I. skupine)
• ortopedski dodatak (tjelesno oštećenje utvrđeno zbog težih oštećenja organizma koja su    neposredno posljedica dobivene rane, povrede, ozljede ili bolesti koja je uzrokovala amputaciju    ekstremiteta ili teško oštećenje funkcije ekstremiteta, 60% i nadalje ili potpuni gubitak vida na oba    oka)

2. Po osnovi gubitka člana obitelji, članovi obitelji imaju pravo na:
• obiteljsku invalidninu
• uvećanu obiteljsku invalidninu (po osnovi samohranosti)

3. Po osnovi materijalnih potreba korisnika, korisnici osobne invalidnine, obiteljske invalidnine,      sudionici rata i članovi obitelji sudionika rata koji su umrli poslije 15. svibnja 1945. imaju pravo na:
• opskrbninu
• dodatak za pripomoć u kući (korisnik opskrbnine, koji zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju    ne može ispunjavati osnovne životne zahtjeve, ako ne koristi dodatak za njegu i pomoć druge    osobe po ovom Zakonu ili po drugim propisima)

Izdavanje uvjerenja o invalidnosti
• sukladno članku 171. Zakona o općem upravnom postupku izdaje se uvjerenje o invalidnosti za    ratne vojne invalide, mirnodopske vojne invalide i civilne invalide rata
• za izdavanje uvjerenja potrebno je popuniti zahtjev i dati na uvid osobnu iskaznicu

Zahtjev za ostvarivanje prava podnosi se Gradskom uredu za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, Vodnikova 14.

Odjel za zaštitu osoba s invaliditetom
Trg Stjepana Radića 1
Tel: 61 01 252

Odjel obavlja poslove praćenja i analiziranja stanja te izrade izvješća i drugih materijala u području ostvarivanja, unapređenja i zaštite osoba s invaliditetom; izrade prijedloga programa i projekata za poboljšanje i zaštitu uvjeta života osoba s invaliditetom i članova obitelji; izrade analiza, izvješća i drugih materijala iz područja zaštite osoba s invaliditetom; poslove vezane uz financiranje i praćenje programa i projekata udruga osoba s invaliditetom; sudjelovanja u izradi stručnih podloga za zakonske i podzakonske propise iz područja zaštite osoba s invaliditetom; provedbe mjera i aktivnosti utvrđenih Zagrebačkom strategijom jedinstvene politike za osobe s inaviliditetom; vođenja prvostupanjskog postupka temeljem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom u vezi s izdavanjem rješenja o utvrđivanju invaliditeta i smanjenja radne sposobnosti.

Vjerska zajednica, udruga, jedinica lokalne samouprave, trgovačko društvo ili druga domaća i strana pravna osoba može sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi pružati skrb izvan vlastite obitelji i bez osnivanja ustanove.

Skrb izvan vlastite obitelji može se, osim u domovima socijalne skrbi, provoditi u obiteljskim domovima ili u udomiteljskim obitelji.

Obiteljski dom koji pruža usluge skrbi izvan vlastite obitelji za starije i nemoćne osobe, pružanje usluge može ostvariti kao stalni, tjedni i privremeni smještaj te cjelodnevni i poludnevni boravak, a u okviru smještaja ili boravka usluge prehrane, njege i brige o zdravlju, radne aktivnosti i korištenje slobodnog vremena. Osniva se za skrb izvan vlastite obitelji za najmanje 5, a najviše 20 korisnika.

Udomiteljska obitelj je obitelj koja ima stambene, socijalne i druge uvjete koji omogućuju smještenoj osobi primjereno stanovanje, pravilnu ishranu, odmor, zadovoljavanje drugih potreba i interesa. Centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta udomitelja ocjenjuje postojanje propisanih uvjeta i izdaje dozvolu za obavljanje udomiteljstva. U jednoj udomiteljskoj obitelji mogu biti smještene najviše 4 osobe.

Ustanova „Dobri dom“ Grada Zagreba
Kruge 44/2
Tel: 63 11 640
Fax: 63 11 649
www.dobri-dom.hr
info@dobri-dom.hr

Socijalna skrb
Tel/fax: 63 11 644

Ustanova „Dobri dom“ Grada Zagreba osnovana je Odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba, a u svrhu pružanja usluga provođenja pomoći socijalne skrbi Grada Zagreba i to: pružanje usluge prehrane u pučkim kuhinjama, dostavu obroka u kuću te pružanje usluga prihvatilišta za odrasle osobe u sklopu privremenog smještaja.

Dom za psihički bolesne odrasle osobe Zagreb
Zagreb, Šestinski dol 53
Tel/fax: 37 70 545, 37 78 227
dom.za.odrasle.osobe.zagreb@zg.htnet.hr

Podružnica Mirkovec 49223 Sveti Križ Začretje
Mirkovec 5
Tel/fax: 049/22 79 86, 049/22 85 79

Dom za psihički bolesne odrasle osobe Zagreb, s pripadajućom podružnicom Mirkovec, jedina je ustanova za smještaj psihički bolesnih odraslih osoba na području grada Zagreba i Zagrebačke županije. Osnivač ustanove je Republika Hrvatska, a prava i dužnost osnivača obavlja Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.

Dom pruža uslugu stalnog smještaja psihički bolesnih odraslih osoba koja uključuje usluge stanovanja, prehrane, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju i psihosocijalne rehabilitacije, radnih aktivnosti koje uključuju što kvalitetnije korištenje slobodnog vremena naših korisnika kao i druge usluge. U sklopu Podružnice Mirkovec organizirana je izvaninstitucijska djelatnost dostave obroka u kuće.

Zakonom o socijalnoj skrbi predviđena je mogućnost osnivanja centra za pomoć i njegu, ustanove za pružanje svih ili pojedinih usluga:
• organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću, odnosno nabava živežnih    namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje posuđa i dr.),
• obavljanje kućnih poslova (pospremanje stana, donošenje vode, ogrjeva i slično, organiziranje    pranja i glačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština),
• održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, kupanju i obavljanju drugih higijenskih    potreba),
• zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Navedenim Zakonom predviđena je i mogućnost pružanja skrbi centra za pomoć i njegu bez osnivanja ustanove, ali za najviše 30 korisnika. Trenutno u Zagrebu odobrenje za navedeno obavljanje djelatnosti ima:

ILLIS d.o.o.
Ribnjak 18
Tel: 48 38 200
www.skrbinjega.hr
info@skrbinjega.hr