Ciljevi politike obrazovanja, izobrazbe i mladih

Razvoj kvalitetnog obrazovanja poticanjem suradnje država članica te, ako je potrebno, podupiranjem i dopunjavanjem njihove djelatnosti. Sukladno načelu supsidijarnosti, poštuje se nadležnost država članica za nastavni sadržaj i ustroj obrazovnih sustava te za njihovu kulturnu i jezičnu raznolikost.

EU je utvrdila niz ciljeva djelovanja u području obrazovanja, strukovne izobrazbe i mladeži:

- razvoj europske dimenzije u obrazovanju, osobito putem podučavanja i populariziranja jezika država članica; poticanje pokretljivosti studenata i nastavnika, poticanjem akademskog priznavanja istovrijednosti diploma i trajanja studija; promicanje suradnje obrazovnih sustava,
razmjena informacija i iskustava, promicanje suradnje obrazovnih sustava, poticanje razmjene mladeži i razmjene socijalno-pedagoških djelatnika, te poticanje razvoja obrazovanja na daljinu.

Iako EU ne namjerava razviti zajedničku politiku obrazovanja, strukovne izobrazbe i mladeži, ona raspolaže brojnim mehanizmima i sredstvima za poticanje suradnje u tom području. To su ponajprije programi Zajednice:

Leonardo da Vinci - europski program za provedbu politike EU-a u strukovnom osposobljavanju, koji podupire i dopunjuje nacionalne politike u tom području;
Erasmus Mundus - program suradnje i pokretljivosti u području visokog obrazovanja usmjeren na promicanje EU-a kao obrazovnog centra izvrsnosti diljem svijeta, te
Comenius - suradnja između škola i učitelja;
Grundtvig programi za edukaciju odraslih, posebno međudržavno partnerstvo, mreže i mobilnost;
Lifelong Learning Programme (LLL) - program cjeloživotnog učenja koji ima za cilj povećanje stope zapošljavanja i jačanje konkurentnosti europske ekonomije unutar globalne utakmice, što ovaj program čini ključnim elementom Lisabonske strategije. Program potiče i socijalno uključivanje, aktivno građanstvo i osobni razvoj. EU je namijenila sedam milijardi eura u periodu od 2007.do 2013. za cjeloživotno učenje.

Strategija razvoja

Prema Lisabonskoj strategiji, Europska Unija bi do 2010. trebala postati najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo svijeta, temeljeno na znanju, sposobno za održivi gospodarski rast s više radnih mjesta i većom socijalnom kohezijom. Da bi se to ostvarilo, čelnici država i vlada pozvali su na modernizaciju obrazovnih sustava kako bi Unija do 2010. preuzela vodeće mjesto u svijetu u pogledu kvalitete sustava obrazovanja i osposobljavanja.

Do 2010. valja postići tri glavna cilja: poboljšati kvalitetu i učinkovitost sustava obrazovanja i izobrazbe u EU-u, osigurati da su ti sustavi pristupačni svima i obrazovanje i izobrazbu otvoriti ostalim dijelovima svijeta.

Za razvoj politika mladih u EU-u temelj je Bijela knjiga o mladeži, usvojena potkraj 2001., nakon opsežnih nacionalnih i europskih savjetovanja. Bijela knjiga upozorava da će nakon proširenja 2004. Unija imati oko 75 milijuna mladih u dobi od 15 do 25 godina koji će biti izloženi gospodarskim i društvenim promjenama, što će donijeti kvalitativne i kvantitativne pomake u međugeneracijskim odnosima. Bijela knjiga posebno ističe važnost aktivnog sudjelovanja mladeži u javnom životu. Važan je instrument provedbe ciljeva zacrtanih u Bijeloj knjizi o mladeži program Youth.

Europska unija nastoji podržati procese reforme u visokoškolskom obrazovanju kroz programe Erasmus i Tempus, koji su namijenjeni europskim susjedima, te globalno kroz program Erasmus Mundus. Modernizacija europskog sustava visokog obrazovanja provodi se i kroz implementaciju Sedmog okvirnog programa za istraživanje, Programa za konkurentnost i inovacije te kroz strukturne fondove i financijsku pomoć Europske investicijske banke.

Povjerenik:

Androulla Vassiliou