KRONOLOGIJA EUROPSKIH INTEGRACIJA


07. - 11. svibnja 1948.
Odr綼n Ha筴i kongres na kojem delegati europskih dr綼va raspravljaju o novom na鑙nu suradnje u Europi.
27. - 28. sije鑞ja 1949.
Osnovano Vije鎒 Europe
09. svibnja 1950.
Osnivanje Europske zajednice. Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman iznosi prijedlog zajedni鑛e proizvodnje ugljena i 鑕lika izme饀 Francuske i Njema鑛e.
18. travnja 1951.
U Parizu potpisan Pari筴i ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i 鑕lik. Zajednici pristupaju Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Njema鑛a, Francuska i Italija.
27. svibnja 1951.
Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Njema鑛a, Francuska i Italija potpisuju Ugovor o osnivanju Europske zajednice za sigurnost.
01. - 02. lipnja 1955.
Na konferenciji u Messini ministri vanjskih poslova zemalja 鑜anica Europske zajednice za ugljen i 鑕lik razmatraju pro筰renje suradnje na zajedni鑛o tr緄箃e i atomsku energiju , 箃o naknadno dovodi do osnivanja Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju. Formiran je odbor na 鑕lu kojeg je belgijski ministar vanjskih poslova Paul-Henri Spaak.
25. o緐jka 1957.
Potpisuju se Rimski ugovori o stvaranju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju.
01. sije鑞ja 1958.
Stupaju na snagu Rimski ugovori. Bruxelles je sjedi箃e komisije Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju. Druge institucije imaju sjedi箃e u Strassbourgu i Luksemburgu.
04. sije鑞ja 1960.
Na Konvenciji u Stockholmu osnovana je Europska udruga za slobodnu trgovinu.
31. srpnja 1961.
Irska predaje zahtjev za 鑜anstvo.
09. kolovoza 1961.
Velika Britanija predaje zahtjev za 鑜anstvo.
10. kolovoza 1961.
Danska predaje zahtjev za 鑜anstvo.
01. sije鑞ja 1962.
Gr鑛a potpisuje prvi ugovor o pridru緄vanju sa Zajednicom.
08. - 09. studenoga 1961.
Po鑕tak pregovora s Velikom Britanijom
30. studenoga 1961.
Po鑕tak pregovora s Danskom
30. srpnja 1962.
Uvedena zajedni鑛a poljoprivredna politika.
14. sije鑞ja 1963.
Francuska stavlja veto na zahtjev Velike Britanije za ulazak u Europsku ekonomsku zajednicu.
08. travnja 1965.
Potpisan je Ugovor o spajanju izvr筺ih tijela triju zajednica. Osnovane su jedinstvena Europska komisija i Vije鎒 ministara.
28. - 29. sije鑞ja 1966.
Kriza iz 1965. rije筫na je Luksembur筴im kompromisom na kojem je odlu鑕no da 鎒 kad se odlu鑥je od vitalnim interesima neke dr綼ve 鑜anice, Vije鎒 ministara poku筧ti na鎖 rje筫nje prihvatljivo za sve dr綼ve. U Vije鎢 se glasovanje kvalificiranom ve鎖nom zamjenjuje jednoglasnim glasovanjem. Francuska ponovno zauzima svoje mjesto u Zajednici.
10. svibnja 1967.
Velika Britanija i Irska predaju novi zahtjev za 鑜anstvo.
11. svibnja 1967.
Danska predaje novi zahtjev za 鑜anstvo.
30. srpnja 1967.
Stupa na snagu Ugovor o spajanju izvr筺ih tijela triju zajednica.
01. srpnja 1968.
Realizirana je Carinska unija. Ukinute su unutarnje carine i uvedena je zajedni鑛a vanjska carinska tarifa.
20. lipnja 1970.
U Luksemburgu zapo鑙nju pregovori sa 鑕tiri dr綼ve kandidatkinje.
22. sije鑞ja 1972.
Potpisuju se ugovori o pristupanju Velike Britanije, Irske, Danske i Norve筴e.
24. travnja 1972.
萳anice Europske ekonomske zajednice uvode europski monetarni sustav, tzv. zmiju. Razlika u te鑑jevima ne smije biti ve鎍 od 2,25%.
25. studenoga 1972.
Norve綼ni na referendumu odbijaju pristupiti zajednicama.
01. sije鑞ja 1973.
Stupa na snagu Ugovor o pristupanju Danske, Irske i Velike Britanije. Zajednica ima devet dr綼va 鑜anica.
09. - 10. prosinca 1974.
Na sastanku predsjednika dr綼va i vlada u Parizu odlu鑕no je da se Europsko vije鎒 sastaje tri puta godi筺je. Donesena je odluka o tome da se zastupnici Europskog parlamenta biraju na direktnim izborima u svakoj dr綼vi 鑜anici. Osnovan je Europski fond za regionalni razvoj.
22. srpnja 1975.
Osniva se Europski revizorski sud.
06. - 07. srpnja 1978.
Na sastanku u Bremenu predlo緀no je stvaranje europskoga monetarnog sustava koji bi trebao zamijeniti tzv. zmiju.
09. - 10. o緐jka 1979.
Europsko vije鎒 u Parizu osniva Europski monetarni sustav.
28. svibnja 1979.
U Ateni je potpisan Ugovor o pristupanju Gr鑛e koja od 1. sije鑞ja 1981. postaje deseta 鑜anica Zajednice.
07. - 10. lipnja 1979.
Gra餫ni devet dr綼va 鑜anice Zajednice po prvi put biraju zastupnike Europskog parlamenta. Prvi predsjednik Parlamenta kojeg su zastupnici izabrali u drugom krugu je Simone Weil, biv筧 francuska ministrica zdravstva i obitelji.
01. sije鑞ja 1981.
Gr鑛a postaje 鑜anicom Zajednice.
17. - 18. lipnja 1983.
Europsko vije鎒 i ministri vanjskih poslova potpisuju Deklaraciju iz Stockholma o Europskoj uniji.
14. velja鑕 1984.
Europski parlament prihva鎍 Prijedlog ugovora o osnivanju Europske unije.
14. - 17. lipnja 1984.
Drugi izravni izbori za zastupnike Europskog parlamenta.
07. sije鑞ja 1985.
Jacques Delors postaje predsjednik Europske komisije.
12. lipnja 1985.
Potpisivanje Ugovora o pristupanju ﹑anjolske i Portugala.
14. lipnja 1985.
Belgija, Njema鑛a, Francuska, Nizozemska i Luksemburg potpisuju Schengenski sporazum kojim dogovaraju postupno ukidanje unutarnjih zajedni鑛ih grani鑞ih kontrola.
16. - 17. prosinca 1985.
Ministri vanjskih poslova dr綼va 鑜anica usvajaju Jedinstveni europski akt.
01. sije鑞ja 1986.
﹑anjolska i Portugal pristupaju zajednici.
17. velja鑕 1986.
Sve鑑no potpisivanje Jedinstvenog europskog akta.
01. srpnja 1987.
Stupa na snagu Jedinstveni europski akt.
24. listopada 1988.
Osnivanje Prvostupanjskog suda.
15. - 18. lipnja 1989.
Tre鎖 izbori za zastupnike Europskog parlamenta.
17. srpnja 1989.
Republika Austrija predaje zahtjev za 鑜anstvo u Zajednici.
09. studenog 1989.
Pad Berlinskog zida.
29. svibnja 1990.
Potpisivanje sporazuma o osnivanju Europske banke za obnovu i razvoj.
12. lipnja 1990.
Potpisivanje Schengenske konvencije izme饀 Belgije, Njema鑛e, Francuske, Nizozemske i Luksemburga.
01. srpnja 1990.
Po鑕tak prve faze Ekonomske i monetarne unije.
04. srpnja 1990.
Republika Cipar predaje zahtjev za 鑜anstvo u Zajednici.
16. srpnja 1990.
Republika Malta predaje zahtjev za 鑜anstvo u Zajednici.
03. listopada 1990.
Ujedinjenje Njema鑛e. Realizira se neobi鑞o pro筰renje Zajednice jer nije potpisan nikakav ugovor o pridru緄vanju.
01. srpnja 1991.
﹙edska predaje zahtjev za 鑜anstvo u Uniji.
14. prosinca 1990.
U Rimu je zapo鑕la Me饀vladina konferencija o ekonomskoj, monetarnoj i politi鑛oj uniji.
09. - 10. prosinca 1991.
Na sastanku Europskog vije鎍 u Maastrichtu odobren Prijedlog ugovora o Europskoj uniji.
07. velja鑕 1992.
U Maastrichtu potpisan Ugovor o Europskoj uniji.
01. sije鑞ja 1993.
Osniva se jedinstveno europsko tr緄箃e.
01. velja鑕 1993.
Otvaranje pregovora o ulasku Austrije, Finske i ﹙edske.
01. studenog 1993.
Stupa na snagu Ugovor iz Maastrichta.
01. travnja 1994.
Ma餫rska predaje zahtjev za 鑜anstvo u Europskoj uniji.
05. travnja 1994.
Poljska predaje zahtjev za 鑜anstvo u Europskoj uniji.
09. - 12. lipnja 1994.
Odr綼vaju se 鑕tvrti izravni izbori za Europski parlament.
24. - 25. lipnja 1994.
U Corfúu su potpisani ugovori o pristupanju Austrije, ﹙edske, Finske i Norve筴e.
28. studenoga 1994.
Norve綼ni na referendumu odbijaju ratificirati Ugovor o pristupanju Europskoj uniji.
01. sije鑞ja 1995.
Austrija, Finska i ﹙edska postaju 鑜anicama Europske unije.
23. sije鑞ja 1995.
Jacques Santer postaje predsjednik Europske komisije.
26. o緐jka 1995.
Stupa na snagu Schengenska konvencija izme饀 Belgije, Njema鑛e, Francuske, Nizozemske, Luksemburga, Portugala i ﹑anjolske.
22. lipnja 1995.
Rumunjska predaje zahtjev za 鑜anstvo u Europskoj uniji.
27. lipnja 1995.
Slova鑛a predaje zahtjev za 鑜anstvo u Europskoj uniji.
27. listopada 1995.
Letonija predaje zahtjev za 鑜anstvo u Europskoj uniji.
28. studenoga 1995.
Estonija predaje zahtjev za 鑜anstvo u Europskoj uniji.
08. prosinca 1995.
Litva predaje zahtjev za 鑜anstvo u Europskoj uniji.
16. prosinca 1995.
Bugarska predaje zahtjev za 鑜anstvo u Europskoj uniji.
16. prosinca 1995.
Na sastanku u Madridu odlu鑕no je da 鎒 se, od 1. sije鑞ja 1999., koristiti zajedni鑛a valuta euro.
17. sije鑞ja 1996.
Republika 萫筴a predaje zahtjev za 鑜anstvo u Europskoj uniji.
02. listopada 1997.
Ugovor iz Amsterdama slu綽eno su potpisale sve dr綼ve 鑜anice. Po鑙nje proces ratifikacije.
21. o緐jka 1998.
Otvaranje pregovora s Republikom 萫筴om, Slovenijom, Poljskom, Ma餫rskom, Estonijom i Ciprom.
02. - 03. svibnja 1998.
Na Europskom vije鎢 u Bruxellesu odlu鑕no je koje dr綼ve mogu prihvatiti euro.
01. lipnja 1998.
Osniva se Europska centralna banka.
01. sije鑞ja 1999.
Euro postaje valuta jedanaest dr綼va 鑜anica. Me饀 valutama tih dr綼va uspostavljena je fiksna i neopoziva te鑑jna razlika. Po鑙nje prijelazno razdoblje koje 鎒 zavr筰ti 2002. nestankom nacionalnih valuta.
01. svibnja 1999.
Stupa na snagu Ugovor iz Amsterdama.
08. - 13. lipnja 1999.
Peti izbori za zastupnike Europskog parlamenta.
15. rujna 1999.
Romano Prodi postaje predsjednikom Europske komisije.
14. velja鑕 2000.
U Bruxellesu zapo鑙nje Me饀vladina konferencija o institucionalnim reformama.
15. sije鑞ja 2000.
Otvaranje pregovora o pristupanju s Rumunjskom, Slova鑛om, Letonijom, Litvom, Bugarskom i Maltom.
07. - 09. prosinca 2000.
U Nici zasjeda Europsko vije鎒. Potvr饀je se 緀lja za upoznavanjem gra餫na o Povelji o temeljnim ljudskim pravima. Konferencija zavr筧va politi鑛im dogovorom o Ugovoru iz Nice.
02. sije鑞ja 2001.
Gr鑛a je dvanaesta zemlja koja prihva鎍 euro.
26. velja鑕 2001.
Slu綽eno je potpisan Ugovor iz Nice.
29. listopada 2001.
Potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridru緄vanju izme饀 Republike Hrvatske i Europske unije.
14. - 15. prosinca 2001.
Na sastanku Europskog vije鎍 u Laekenu odlu鑕no je osnivanje ad hoc organa Konvencija sa zada鎜m pripremanja prijedloga teksta budu鎒g Europskog ustava. Za predsjednika Konvencije imenovan je Valéry Giscard d'Estaing.
28. velja鑕 2002.
Povla鑕nje nacionalnih valuta i uvo餰nje eura kao jedinstvene valute u zemljama euro-zone.
U Bruxellesu se odr綼va prvi sastanak Konvencije o budu鎛osti Europe.
o緐jak 2002.
Vlada Republike Hrvatske sklopila s Europskom komisijom Okvirni sporazum u vezi sa sudjelovanjem Republike Hrvatske u programima pomo鎖 Europske zajednice.
31. svibnja 2002.
Petnaest dr綼va 鑜anica Europske unije potpisalo je Protokol u Kyotu, tj. Ugovor o smanjenju one鑙规enja zraka.
23. srpnja 2002.
Prestaje postojati Europska zajednica za ugljen i 鑕lik.
12. - 13. prosinca 2002.
Na zasjedanju Europskog vije鎍 u Copenhagenu Europska komisija zavr筧va pregovore sa deset dr綼va kandidatkinja.
01. velja鑕 2003.
Stupa na snagu Ugovor iz Nice.
velja鑑 2003.
Za vrijeme gr鑛og predsjedavanja Unijom Hrvatska je predala zahtjev za punopravno 鑜anstvo u Europskoj uniji.
16. travnja 2003.
Potpisivanje, u Ateni, Ugovora o pridru緄vanju s deset dr綼va.
20. lipnja 2003.
Za vrijeme zasjedanja Europskog vije鎍 u Saloniku predstavljen je Prijedlog ustavnog ugovora.
srpanj 2003.
Hrvatska primila Upitnik Europske komisije.
listopad 2003.
Odgovori na Upitnik predani Europskoj komisiji.
04. listopada 2003.
U Rimu se otvara Me饀vladina konferencija sa zada鎜m razmatranja prijedloga Ustavnog ugovora.
20. travnja 2004.
Europska komisija donijela je pozitivno mi筶jenje - avis za Hrvatsku.
01. svibnja 2004.
Stupa na snagu Ugovor o pristupanju iz Atene. Europskoj uniji pristupa deset zemalja: Poljska, Republika 萫筴a, Slova鑛a, Slovenija, Ma餫rska, Letonija, Litva, Estonija, Cipar i Malta.
10. - 13. lipnja 2004.
〆sti izbori za zastupnike Europskog parlamenta.
17. - 18. lipnja 2004.
Na Europskom vije鎢 u Bruxellesu, nakon dugotrajnih pregovora, dr綼ve 鑜anice posti緐 dogovor o ustavnom ugovoru.
18. lipnja 2004.
Republika Hrvatska dobila je status zemlje kandidatkinje za 鑜anstvo u Europskoj uniji.
22. studenog 2004.
Okvirni sporazum o sudjelovanju Republike Hrvatske u programima Zajednice.
o緐jak 2005.
Ministri vanjskih poslova zemalja 鑜anica EU-a odlu鑙li su odgoditi po鑕tak pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Uvjet pregovora bila je potpuna suradnja sa Ha筴im sudom.
listopad 2005.
Ha筴a tu緄teljica Carla del Ponte potvr饀je potpunu suradnju Republike Hrvatske s Ha筴im tribunalom.
03. listopada 2005.
Europska unija otvara pregovore za punopravno 鑜anstvo s Republikom Hrvatskom.
29. listopada 2005.
U Rimu potpisan Ustavni ugovor. Zapo鑙nje proces ratifikacije.
12. lipnja 2006.
Hrvatska je u Luksemburgu otvorila, i privremeno zatvorila, prvo poglavlje u pregovorima o punopravnom 鑜anstvu u Europskoj uniji, Znanost i istra緄vanje (25. poglavlje).
08. studenog 2006.
Europska komisija objavila je Izvje规e o napretku za Hrvatsku prema kojemu su potrebni dodatni napori u podru鑚u slobodnog kretanja kapitala, konkurentnosti, poljoprivrede, pravosu餫, ljudskih prava i okoli筧.
11. prosinca 2006.

Hrvatska na Me饀vladinoj konferenciji o pristupanju Europskoj uniji, otvorila, i privremeno zatvorila, pristupne pregovore u poglavlju Obrazovanje i kultura (26. poglavlje).

21. prosinca 2006.
Na Me饀vladinoj konferenciji o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, otvoreni su pregovori za tri nova poglavlja:
- Carinska unija (poglavlje 29);
- Poduzetni箃vo i industrijska politika (poglavlje 20);
- Ekonomska i monetarna politika (poglavlje 17).
01. sije鑞ja 2007.
Slovenija je trinaesta zemlja koja prihva鎍 euro.
01. sije鑞ja 2007.
Europskoj uniji pristupaju Rumunjska i Bugarska.
29. o緐jka 2007.
Hrvatska otvorila pregovore u poglavlju Pravo intelektualnog vlasni箃va (7. poglavlje)
26. lipnja 2007.
Na Me饀vladinoj konferenciji o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, otvoreni su pregovori u 筫st poglavlja:
- Pravo poslovnog nastana i sloboda pru綼nja usluga (poglavlje 3);
- Pravo trgova鑛ih dru箃ava (poglavlje 6);
- Financijske usluge (poglavlje 9);
- Informacijsko dru箃vo i mediji (poglavlje 10);
- Statistika (poglavlje 18);
- Financijski nadzor (poglavlje 32).
12. listopada 2007.
Na Me饀vladinoj konferenciji o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, otvoreni su pregovori u dva nova poglavlja: Za箃ita potro筧鑑 i zdravlja (poglavlje 28) i Vanjski odnosi (poglavlje 30).
06. studenog 2007.
Europska komisija objavila je Izvje规e o napretku za Hrvatsku u kojem isti鑕 da su potrebne daljnje mjere u reformi pravosu餫 i borbi protiv korupcije, povratku izbjeglica i na podru鑚u gospodarskih reformi.
13. prosinca 2007.
Potpisan Ugovor iz Lisabona.
19. prosinca 2007.
Hrvatska je otvorila pregovore u dva poglavlja: Transeuropske mre緀 (poglavlje 21) i Financijske i prora鑥nske odredbe (poglavlje 33).
21. prosinca 2007.
Estonija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Republika 萫筴a, Slova鑛a, Slovenija i Ma餫rska ulaze u 筫ngenski prostor.
01. sije鑞ja 2008.
Cipar i Malta uvode euro.
21. travnja 2008.
Hrvatska je otvorila pregovore u dva poglavlja: Prometna politika (14. poglavlje) i Energetika (15. poglavlje).
17. lipnja 2008.
Hrvatska je 17. lipnja na Me饀vladinoj konferenciji o pristupanju Europskoj uniji otvorila pregovore u poglavljima Socijalna politika i zapo筶javanje i Sloboda kretanja radnika.
25. srpnja 2008.
Na Me饀vladinoj konferenciji o pristupanju Europskoj uniji, Hrvatska je otvorila pregovore u poglavlju Sloboda kretanja roba, a privremeno zatvorila poglavlje Industrijska politika i poduzetni箃vo.
30. listopada 2008.
Hrvatska je 30. listopada, na Me饀vladinoj konferenciji o pristupanju Europskoj uniji u Bruxellesu, zatvorila pregovore u poglavlju Vanjski odnosi.
05. studenog 2008.
Europska komisija objavila je Izvje规e o napretku za Hrvatsku. U ovom izvje规u Komisija je po prvi put najavila mogu鎛ost zavr筫tka pregovora do kraja 2009.
12. prosinca 2008.
﹙icarska ulazi u 筫ngenski prostor.
01. sije鑞ja 2009.
Slova鑛a uvodi euro.
04 .- 07. lipnja 2009.
Sedmi izravni izbori za Europski parlament.
02. listopada 2009.
Irci glasali ZA Lisabonski ugovor na referendumu.
02. listopada 2009.

Na Osmom sastanku Me饀vladine konferencije s Hrvatskom na ministarskoj razini otvoreno je šest poglavlja:
4. poglavlje - Sloboda kretanja kapitala;
11. poglavlje - Poljoprivreda i ruralni razvitak;
12. poglavlje - Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika;
16. poglavlje - Porezi;
22. poglavlje - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata; te
24. poglavlje - Pravda, sloboda i sigurnost.

Konferencija je privremeno zatvorila pet dodatnih poglavlja:
2. poglavlje - Sloboda kretanja radnika;
6. poglavlje - Pravo trgova鑛ih društava;
18. poglavlje - Statistika;
21. poglavlje - Transeuropske mre緀, te
29. poglavlje - Carinska unija.

27. studenog 2009.
Na sastanku Me饀vladine konferencije s Hrvatskom privremeno su zatvorena poglavlja 9. – Financijske usluge, 15. – Energija, te 28. – Zaštita potroša鑑 i zdravlja.
01. prosinca 2009.
Lisabonski ugovor stupio na snagu.
21. prosinca 2009.
Na sastanku Me饀vladine konferencije s Hrvatskom na ministarskoj razini zatvorena su još dva pregovara鑛a poglavlja.
19. velja鑕 2010.
Deveti sastanak pristupne konferencije s Hrvatskom na razini zamjenika otvorio je Poglavlje 13 – Ribarstvo i Poglavlje 27 – Okoliš.
19. travnja 2010.
Deseti sastanak pristupne konferencije s Hrvatskom na razini zamjenika privremeno je zatvoreno Poglavlje 1: Sloboda kretanja roba
17. lipnja 2010.
Europsko vije鎒 usvojilo strategiju Europa 2020, novu desetogodišnju strategiju usmjerenu na zapošljavanje i rast te promicanje i provedbu strukturalnih reformi. Isti dan Europsko vije鎒 donijelo je odluku o otvaranju pregovora za 鑜anstvo Islanda u EU.
30. lipnja 2010.
Na me饀vladinoj konferenciji Republika Hrvatska otvorila je preostala 3 poglavlja (8 - Tr緄šno natjecanje, 23 - Pravosu餰 i temeljna prava i 31 - Vanjska, sigurnosna i obrambena politika), te zatvorila dodatna 2 poglavlja (5 - Javne nabave i 16 - Porezi). U kona鑞ici, to zna鑙 da Hrvatska trenutno ima otvorena sva 33 poglavlja o kojima se pregovara i 20 privremeno zatvorenih poglavlja.
27. srpnja 2010.
Na sjednici Pristupne konferencije s Hrvatskom odr綼noj u Bruxellesu, privremeno su zatvorena poglavlja vezana za sigurnost hrane i financijski nadzor.
05. studenog 2010.
Na sastanaku na razini zamjenika s hrvatskim predstavnicima u sklopu Konferencije o pristupanju, u Bruxellesu, privremeno su se zatvorila slijede鎍 poglavlja: Sloboda kretanja kapitala; Prometna politika te otvorilo i privremeno zatvorilo poglavlje Institucije.
22. prosinca 2010.
Na jedanaestom sastanku pristupne konferencije s Hrvatskom na ministarskoj razini odr綼nom u Bruxellesu privremeno su zatvorena sljede鎍 tri poglavlja: Pravda, sloboda i sigurnost; Okoliš i Vanjska sigurnosna i obrambena politika.
01. sije鑞ja 2011.
Estonija je usvojila euro.
19. travnja 2011.
Na Pristupnoj konferenciji s Hrvatskom, odr綼noj u Bruxellesu, privremeno su zatvorena slijede鎍 poglavlja: Poljoprivreda i ruralni razvitak i Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata.
06. lipnja 2011.
Na sastanku u sklopu konferencije o pristupanju Hrvatske, odr綼noj u Bruxellesu, privremeno je zatvoreno poglavlje Ribarstvo.
30. lipnja 2011.
Zatvoreno svih 35 poglavlja pristupnih pregovora s Hrvatskom. Financijski okvir odobren 30. lipnja predvi餫 da 鎒 Hrvatska postati 鑜anicom Europske Unije 1. srpnja 2013.
09. prosinca 2011.
Hrvatska je potpisala Ugovor o pristupanju s Europskom unijom.
22. sije鑞ja 2012.
Na referendumu o 鑜anstvu Hrvatske u Europskoj uniji 66,27% glasa鑑 izjasnilo se ZA pristupanje EU.
01. srpnja 2013.
Hrvatska je postala 28. 鑜anica EU.
01. sije鑞ja 2014.
Latvija uvodi euro kao 18. 鑜anica.
01. sije鑞ja 2015.
Litva uvodi euro kao 19. 鑜anica.