Održan Haški kongres na kojem delegati europskih država raspravljaju o novom načinu suradnje u Europi.

Osnovano Vijeće Europe

Osnivanje Europske zajednice. Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman iznosi prijedlog zajedničke proizvodnje ugljena i čelika između Francuske i Njemačke.

U Parizu potpisan Pariški ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik. Zajednici pristupaju Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Francuska i Italija.

Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Francuska i Italija potpisuju Ugovor o osnivanju Europske zajednice za sigurnost.

Na konferenciji u Messini ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske zajednice za ugljen i čelik razmatraju proširenje suradnje na zajedničko tržište i atomsku energiju , što naknadno dovodi do osnivanja Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju. Formiran je odbor na čelu kojeg je belgijski ministar vanjskih poslova Paul-Henri Spaak.

Potpisuju se Rimski ugovori o stvaranju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju.

Stupaju na snagu Rimski ugovori. Bruxelles je sjedište komisije Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju. Druge institucije imaju sjedište u Strassbourgu i Luksemburgu.

Na Konvenciji u Stockholmu osnovana je Europska udruga za slobodnu trgovinu.

Irska predaje zahtjev za članstvo.

Velika Britanija predaje zahtjev za članstvo.

Danska predaje zahtjev za članstvo.

Grčka potpisuje prvi ugovor o pridruživanju sa Zajednicom.

Početak pregovora s Velikom Britanijom

Početak pregovora s Danskom

Uvedena zajednička poljoprivredna politika.

Francuska stavlja veto na zahtjev Velike Britanije za ulazak u Europsku ekonomsku zajednicu.

Potpisan je Ugovor o spajanju izvršnih tijela triju zajednica. Osnovane su jedinstvena Europska komisija i Vijeće ministara.

Kriza iz 1965. riješena je Luksemburškim kompromisom na kojem je odlučeno da će kad se odlučuje od vitalnim interesima neke države članice, Vijeće ministara pokušati naći rješenje prihvatljivo za sve države. U Vijeću se glasovanje kvalificiranom većinom zamjenjuje jednoglasnim glasovanjem. Francuska ponovno zauzima svoje mjesto u Zajednici.

Velika Britanija i Irska predaju novi zahtjev za članstvo.

Danska predaje novi zahtjev za članstvo.

Stupa na snagu Ugovor o spajanju izvršnih tijela triju zajednica.

Realizirana je Carinska unija. Ukinute su unutarnje carine i uvedena je zajednička vanjska carinska tarifa.

U Luksemburgu započinju pregovori sa četiri države kandidatkinje.

Potpisuju se ugovori o pristupanju Velike Britanije, Irske, Danske i Norveške.

Članice Europske ekonomske zajednice uvode europski monetarni sustav, tzv. zmiju. Razlika u tečajevima ne smije biti veća od 2,25%.

Norvežani na referendumu odbijaju pristupiti zajednicama.

Stupa na snagu Ugovor o pristupanju Danske, Irske i Velike Britanije. Zajednica ima devet država članica.

Na sastanku predsjednika država i vlada u Parizu odlučeno je da se Europsko vijeće sastaje tri puta godišnje. Donesena je odluka o tome da se zastupnici Europskog parlamenta biraju na direktnim izborima u svakoj državi članici. Osnovan je Europski fond za regionalni razvoj.

Osniva se Europski revizorski sud.

Na sastanku u Bremenu predloženo je stvaranje europskoga monetarnog sustava koji bi trebao zamijeniti tzv. zmiju.

Europsko vijeće u Parizu osniva Europski monetarni sustav.

U Ateni je potpisan Ugovor o pristupanju Grčke koja od 1. siječnja 1981. postaje deseta članica Zajednice.

Građani devet država članice Zajednice po prvi put biraju zastupnike Europskog parlamenta. Prvi predsjednik Parlamenta kojeg su zastupnici izabrali u drugom krugu je Simone Weil, bivša francuska ministrica zdravstva i obitelji.

Grčka postaje članicom Zajednice.

Europsko vijeće i ministri vanjskih poslova potpisuju Deklaraciju iz Stockholma o Europskoj uniji.

Europski parlament prihvaća Prijedlog ugovora o osnivanju Europske unije.

Drugi izravni izbori za zastupnike Europskog parlamenta.

Jacques Delors postaje predsjednik Europske komisije.

Potpisivanje Ugovora o pristupanju Španjolske i Portugala.

Belgija, Njemačka, Francuska, Nizozemska i Luksemburg potpisuju Schengenski sporazum kojim dogovaraju postupno ukidanje unutarnjih zajedničkih graničnih kontrola.

Ministri vanjskih poslova država članica usvajaju Jedinstveni europski akt.

Španjolska i Portugal pristupaju zajednici.

Svečano potpisivanje Jedinstvenog europskog akta.

Stupa na snagu Jedinstveni europski akt.

Osnivanje Prvostupanjskog suda.

Treći izbori za zastupnike Europskog parlamenta.

Republika Austrija predaje zahtjev za članstvo u Zajednici.

Pad Berlinskog zida.

Potpisivanje sporazuma o osnivanju Europske banke za obnovu i razvoj.

Potpisivanje Schengenske konvencije između Belgije, Njemačke, Francuske, Nizozemske i Luksemburga.

Početak prve faze Ekonomske i monetarne unije.

Republika Cipar predaje zahtjev za članstvo u Zajednici.

Republika Malta predaje zahtjev za članstvo u Zajednici.

Ujedinjenje Njemačke. Realizira se neobično proširenje Zajednice jer nije potpisan nikakav ugovor o pridruživanju.

Švedska predaje zahtjev za članstvo u Uniji.

U Rimu je započela Međuvladina konferencija o ekonomskoj, monetarnoj i političkoj uniji.

Na sastanku Europskog vijeća u Maastrichtu odobren Prijedlog ugovora o Europskoj uniji.

U Maastrichtu potpisan Ugovor o Europskoj uniji.

Osniva se jedinstveno europsko tržište.

Otvaranje pregovora o ulasku Austrije, Finske i Švedske.

Stupa na snagu Ugovor iz Maastrichta.

Mađarska predaje zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Poljska predaje zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Održavaju se četvrti izravni izbori za Europski parlament.

U Corfúu su potpisani ugovori o pristupanju Austrije, Švedske, Finske i Norveške.

Norvežani na referendumu odbijaju ratificirati Ugovor o pristupanju Europskoj uniji.

Austrija, Finska i Švedska postaju članicama Europske unije.

Jacques Santer postaje predsjednik Europske komisije.

Stupa na snagu Schengenska konvencija između Belgije, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Luksemburga, Portugala i Španjolske.

Rumunjska predaje zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Slovačka predaje zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Letonija predaje zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Estonija predaje zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Litva predaje zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Bugarska predaje zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Na sastanku u Madridu odlučeno je da će se, od 1. siječnja 1999., koristiti zajednička valuta euro.

Republika Češka predaje zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Ugovor iz Amsterdama službeno su potpisale sve države članice. Počinje proces ratifikacije.

Otvaranje pregovora s Republikom Češkom, Slovenijom, Poljskom, Mađarskom, Estonijom i Ciprom.

Na Europskom vijeću u Bruxellesu odlučeno je koje države mogu prihvatiti euro.

Osniva se Europska centralna banka.

Euro postaje valuta jedanaest država članica. Među valutama tih država uspostavljena je fiksna i neopoziva tečajna razlika. Počinje prijelazno razdoblje koje će završiti 2002. nestankom nacionalnih valuta.

Stupa na snagu Ugovor iz Amsterdama.

Peti izbori za zastupnike Europskog parlamenta.

Romano Prodi postaje predsjednikom Europske komisije.

U Bruxellesu započinje Međuvladina konferencija o institucionalnim reformama.

Otvaranje pregovora o pristupanju s Rumunjskom, Slovačkom, Letonijom, Litvom, Bugarskom i Maltom.

U Nici zasjeda Europsko vijeće. Potvrđuje se želja za upoznavanjem građana o Povelji o temeljnim ljudskim pravima. Konferencija završava političkim dogovorom o Ugovoru iz Nice.

Grčka je dvanaesta zemlja koja prihvaća euro.

Službeno je potpisan Ugovor iz Nice.

Potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europske unije.

Na sastanku Europskog vijeća u Laekenu odlučeno je osnivanje ad hoc organa Konvencija sa zadaćom pripremanja prijedloga teksta budućeg Europskog ustava. Za predsjednika Konvencije imenovan je Valéry Giscard d'Estaing.

Povlačenje nacionalnih valuta i uvođenje eura kao jedinstvene valute u zemljama euro-zone.
U Bruxellesu se održava prvi sastanak Konvencije o budućnosti Europe.

Vlada Republike Hrvatske sklopila s Europskom komisijom Okvirni sporazum u vezi sa sudjelovanjem Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice.

Petnaest država članica Europske unije potpisalo je Protokol u Kyotu, tj. Ugovor o smanjenju onečišćenja zraka.

Prestaje postojati Europska zajednica za ugljen i čelik.

Na zasjedanju Europskog vijeća u Copenhagenu Europska komisija završava pregovore sa deset država kandidatkinja.

Stupa na snagu Ugovor iz Nice.

Za vrijeme grčkog predsjedavanja Unijom Hrvatska je predala zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji.

Potpisivanje, u Ateni, Ugovora o pridruživanju s deset država.

Za vrijeme zasjedanja Europskog vijeća u Saloniku predstavljen je Prijedlog ustavnog ugovora.

Hrvatska primila Upitnik Europske komisije.

Odgovori na Upitnik predani Europskoj komisiji.

U Rimu se otvara Međuvladina konferencija sa zadaćom razmatranja prijedloga Ustavnog ugovora.

Europska komisija donijela je pozitivno mišljenje - avis za Hrvatsku.

Stupa na snagu Ugovor o pristupanju iz Atene. Europskoj uniji pristupa deset zemalja: Poljska, Republika Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Letonija, Litva, Estonija, Cipar i Malta.

Šesti izbori za zastupnike Europskog parlamenta.

Na Europskom vijeću u Bruxellesu, nakon dugotrajnih pregovora, države članice postižu dogovor o ustavnom ugovoru.

Republika Hrvatska dobila je status zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.

Okvirni sporazum o sudjelovanju Republike Hrvatske u programima Zajednice.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a odlučili su odgoditi početak pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Uvjet pregovora bila je potpuna suradnja sa Haškim sudom.

Haška tužiteljica Carla del Ponte potvrđuje potpunu suradnju Republike Hrvatske s Haškim tribunalom.

Europska unija otvara pregovore za punopravno članstvo s Republikom Hrvatskom.

U Rimu potpisan Ustavni ugovor. Započinje proces ratifikacije.

Hrvatska je u Luksemburgu otvorila, i privremeno zatvorila, prvo poglavlje u pregovorima o punopravnom članstvu u Europskoj uniji, Znanost i istraživanje (25. poglavlje).

Europska komisija objavila je Izvješće o napretku za Hrvatsku prema kojemu su potrebni dodatni napori u području slobodnog kretanja kapitala, konkurentnosti, poljoprivrede, pravosuđa, ljudskih prava i okoliša.

Na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, otvoreni su pregovori za tri nova poglavlja:
- Carinska unija (poglavlje 29);
- Poduzetništvo i industrijska politika (poglavlje 20);
- Ekonomska i monetarna politika (poglavlje 17).

Slovenija je trinaesta zemlja koja prihvaća euro.

Europskoj uniji pristupaju Rumunjska i Bugarska.

Hrvatska otvorila pregovore u poglavlju Pravo intelektualnog vlasništva (7. poglavlje)

Na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, otvoreni su pregovori u šest poglavlja:
- Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga (poglavlje 3);
- Pravo trgovačkih društava (poglavlje 6);
- Financijske usluge (poglavlje 9);
- Informacijsko društvo i mediji (poglavlje 10);
- Statistika (poglavlje 18);
- Financijski nadzor (poglavlje 32).

Na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, otvoreni su pregovori u dva nova poglavlja: Zaštita potrošača i zdravlja (poglavlje 28) i Vanjski odnosi (poglavlje 30).

Europska komisija objavila je Izvješće o napretku za Hrvatsku u kojem ističe da su potrebne daljnje mjere u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, povratku izbjeglica i na području gospodarskih reformi.

Potpisan Ugovor iz Lisabona.

Hrvatska je otvorila pregovore u dva poglavlja: Transeuropske mreže (poglavlje 21) i Financijske i proračunske odredbe (poglavlje 33).

Estonija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Republika Češka, Slovačka, Slovenija i Mađarska ulaze u šengenski prostor.

Cipar i Malta uvode euro.

Hrvatska je otvorila pregovore u dva poglavlja: Prometna politika (14. poglavlje) i Energetika (15. poglavlje).

Hrvatska je 17. lipnja na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Europskoj uniji otvorila pregovore u poglavljima Socijalna politika i zapošljavanje i Sloboda kretanja radnika.

Na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Europskoj uniji, Hrvatska je otvorila pregovore u poglavlju Sloboda kretanja roba, a privremeno zatvorila poglavlje Industrijska politika i poduzetništvo.

Hrvatska je 30. listopada, na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Europskoj uniji u Bruxellesu, zatvorila pregovore u poglavlju Vanjski odnosi.

Europska komisija objavila je Izvješće o napretku za Hrvatsku. U ovom izvješću Komisija je po prvi put najavila mogućnost završetka pregovora do kraja 2009.

Švicarska ulazi u šengenski prostor.

Slovačka uvodi euro.

Sedmi izravni izbori za Europski parlament.

Irci glasali ZA Lisabonski ugovor na referendumu.

Na Osmom sastanku Međuvladine konferencije s Hrvatskom na ministarskoj razini otvoreno je šest poglavlja:
4. poglavlje - Sloboda kretanja kapitala;
11. poglavlje - Poljoprivreda i ruralni razvitak;
12. poglavlje - Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika;
16. poglavlje - Porezi;
22. poglavlje - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata; te
24. poglavlje - Pravda, sloboda i sigurnost.

Konferencija je privremeno zatvorila pet dodatnih poglavlja:
2. poglavlje - Sloboda kretanja radnika;
6. poglavlje - Pravo trgovačkih društava;
18. poglavlje - Statistika;
21. poglavlje - Transeuropske mreže, te
29. poglavlje - Carinska unija.

Na sastanku Međuvladine konferencije s Hrvatskom privremeno su zatvorena poglavlja 9. – Financijske usluge, 15. – Energija, te 28. – Zaštita potrošača i zdravlja.

Lisabonski ugovor stupio na snagu.

Na sastanku Međuvladine konferencije s Hrvatskom na ministarskoj razini zatvorena su još dva pregovaračka poglavlja.

Deveti sastanak pristupne konferencije s Hrvatskom na razini zamjenika otvorio je Poglavlje 13 – Ribarstvo i Poglavlje 27 – Okoliš.

Deseti sastanak pristupne konferencije s Hrvatskom na razini zamjenika privremeno je zatvoreno Poglavlje 1: Sloboda kretanja roba

Europsko vijeće usvojilo strategiju Europa 2020, novu desetogodišnju strategiju usmjerenu na zapošljavanje i rast te promicanje i provedbu strukturalnih reformi. Isti dan Europsko vijeće donijelo je odluku o otvaranju pregovora za članstvo Islanda u EU.

Na međuvladinoj konferenciji Republika Hrvatska otvorila je preostala 3 poglavlja (8 - Tržišno natjecanje, 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 31 - Vanjska, sigurnosna i obrambena politika), te zatvorila dodatna 2 poglavlja (5 - Javne nabave i 16 - Porezi). U konačnici, to znači da Hrvatska trenutno ima otvorena sva 33 poglavlja o kojima se pregovara i 20 privremeno zatvorenih poglavlja.

Na sjednici Pristupne konferencije s Hrvatskom održanoj u Bruxellesu, privremeno su zatvorena poglavlja vezana za sigurnost hrane i financijski nadzor.

Na sastanaku na razini zamjenika s hrvatskim predstavnicima u sklopu Konferencije o pristupanju, u Bruxellesu, privremeno su se zatvorila slijedeća poglavlja: Sloboda kretanja kapitala; Prometna politika te otvorilo i privremeno zatvorilo poglavlje Institucije.

Na jedanaestom sastanku pristupne konferencije s Hrvatskom na ministarskoj razini održanom u Bruxellesu privremeno su zatvorena sljedeća tri poglavlja: Pravda, sloboda i sigurnost; Okoliš i Vanjska sigurnosna i obrambena politika.

Estonija je usvojila euro.

Na Pristupnoj konferenciji s Hrvatskom, održanoj u Bruxellesu, privremeno su zatvorena slijedeća poglavlja: Poljoprivreda i ruralni razvitak i Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata.

Na sastanku u sklopu konferencije o pristupanju Hrvatske, održanoj u Bruxellesu, privremeno je zatvoreno poglavlje Ribarstvo.

Zatvoreno svih 35 poglavlja pristupnih pregovora s Hrvatskom. Financijski okvir odobren 30. lipnja predviđa da će Hrvatska postati članicom Europske Unije 1. srpnja 2013.

Hrvatska je potpisala Ugovor o pristupanju s Europskom unijom.