Na temelju članka 97. stavka 6. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/05) i članka 144. stavka 1. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05 i 2/06), Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, na 53. sjednici, 9. ožujka 2006., donijelo je

 

PRAVILNIK

o postavljanju kioska i pokretnih naprava na području Grada Zagreba

 

Opće odredbe

 

Članak 1.

 

Ovim se pravilnikom određuje način postavljanja kioska i pokretnih naprava na javnim površinama, odnosno na dijelovima neizgrađenoga građevinskog zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba, te drugi elementi s tim u vezi.

Kiosci i pokretne naprave postavljaju se na području Grada Zagreba prema zonama utvrđenima Pravilnikom o kriterijima za određivanje zakupnina i naknada za zauzimanje javnih površina i dijelova neizgrađenoga građevinskog zemljišta za postavljanje kioska, manjih montažnih objekata i pokretnih naprava (Službeni glasnik Grada Zagreba 6/05 i 8/05).

 

Postavljanje kioska

 

Članak 2.

 

Kiosk, ovisno o namjeni, obogaćuje ponudu trgovine na malo izvan prodavaonica i tržnica i ponudu uslužnih djelatnosti, osobito za pješake u kretanju u naseljima u kojima je takva ponuda deficitarna zbog etapnosti gradnje naselja ili ekonomskih i prostornih mogućnosti realizacije pratećih sadržaja u postojećim naseljima, a postavlja se privremeno na javne površine, odnosno na dijelove neizgrađenoga građevinskog zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba.

 

Članak 3.

 

Kriteriji za određivanje lokacija za postavljanje kioska su:

- prostorno urbanistički uvjeti;

- koncentracija korisnika;

- atraktivnost prostora;

- blizina javnog prometa ili korištenja nekih drugih javnih sadržaja;

- deficitarnost određenih sadržaja na konkretnom području.

 

Članak 4.

 

Uvjeti za postavljanje kioska:

1. Komunalni uvjet

Kiosk mora imati priključak na električnu mrežu za rasvjetu i grijanje te priključak na vodovod i kanalizaciju, ovisno o djelatnosti koja se u kiosku obavlja.

2. Sanitarni uvjet

Unutrašnjost kioska mora biti izrađena od materijala koji se lako čisti te, ovisno o djelatnosti koja se u kiosku obavlja, mora imati riješeno provjetravanje, odnosno mora biti opskrbljen zračnim filterima koji moraju biti ugrađeni u odobreni volumen kioska.

Na vanjskom plaštu kioska nije dopušteno na vidljiv način montirati instalacije ili dijelove uređaja za ventilaciju i/ili klimatizaciju.

Ovisno o djelatnosti koja se u kiosku obavlja, kiosk mora zadovoljavati posebne propise vezane uz sanitarne uvjete.

3. Prometni uvjet

Svaki pojedini kiosk i grupe kioska moraju biti smješteni tako da, ni u kom pogledu, ne umanjuju preglednost ili ometaju promet pješaka i vozila.

4. Oblikovni i prostorni uvjeti

Kiosk je arhitektonski element u prostoru koji svojim oblikovanjem mora biti usklađen s prostorom u kojem se nalazi.

Kiosk je izrađen od metalne konstrukcije sa staklenom ili metalnom ispunom.

Konstrukcija je, u pravilu, sive, odnosno smeđe boje s metalnim odsjajem ili sličnih tamnih boja. Boja kioska ne smije biti bijela niti upadljivih intenzivnih boja.

Staklo mora biti prozirno, bezbojno.

Na korisničkom dijelu kioska može se postaviti ravna tipska tenda s mehanizmom za uvlačenje, bez reklamnih poruka, bijele, krem ili sličnih neupadljivih boja.

Na kiosk je moguće postaviti natpis i logo s imenom tvrtke bez reklamnih ili promidžbenih poruka.

Javna površina može se zauzeti samo za postavljanje kioska, bez dodatnih polica, vitrina za izlaganje, ledenica i hladnjaka.

 

Članak 5.

 

U kiosku se mogu, u pravilu, obavljati trgovina na malo i uslužna djelatnost:

1. trgovina na malo, osobito:

- trgovina mješovitom robom (trgovina prehrambenim i neprehrambenim proizvodima),

- trgovina novinama i duhanskim prerađevinama,

- trgovina cvijećem,

- trgovina svijećama,

- trgovina suvenirima,

- prodaja knjiga, papirne konfekcije i sl.,

- prodaja lutrije;

2. uslužne djelatnosti, osobito:

- ugostiteljstvo (objekt brze prehrane tip II., pečenjarnica, slastičarnica, zdravljak, bistro),

- pečenje plodina,

- popravak ili izrada predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo.

 

Postavljanje pokretnih naprava

 

Članak 6.

 

Pokretna se naprava postavlja privremeno na javne površine, a služi za obavljanje djelatnosti:

- trgovine na malo (prodaja novina, stripova, knjiga, suvenira, umjetničkih slika, cvijeća, svijeća i slično);

- ugostiteljstva na otvorenim terasama, u šatoru u povodu raznih manifestacija i slično;

- pružanje drugih usluga - pečenje i prodaja plodina, bankomati, fotoaparati, čišćenje obuće i slično.

 

Članak 7.

 

Pokretna je naprava, u pravilu, otvorenog tipa, a korisnik se nalazi izvan pokretne naprave.

Iznimno, prigodom božićno-novogodišnjeg i uskršnjeg sajma i drugih manifestacija od interesa za Grad, te čuvarskih kućica, zbog specifičnih potreba, dopuštena je zatvorena konstrukcija pokretne naprave.

Pokretnom napravom zatvorenog tipa, ne smatra se naprava za pružanje usluga iz pokretnih vozila, prikolica i slično.

 

Članak 8.

 

Unutar pokretne naprave mora biti smještena sva prodajna roba, pribor, priključci i otpad.

 

Članak 9.

 

Kriteriji za određivanje lokacija za postavljanje pokretnih naprava:

- prostorno urbanistički uvjeti;

- koncentracija korisnika;

- blizina javnog prometa ili korištenje nekih drugih javnih sadržaja;

- potreba za održavanje manifestacija i sličnih sadržaja.

 

Članak 10.

 

Uvjeti koje treba zadovoljiti pokretna naprava

1. Estetski uvjet

Pokretna naprava tipa štand mora biti jednostavnog i modernog oblikovanja za izradu koje je poželjna uporaba prirodnih materijala (drvo, metal i sl.) tamnijih neupadljivih boja (smeđa, siva, crna i sl.), izuzevši pokretne naprave standardiziranog izgleda proizvođača (ledenica, bankomat, automat i sl.).

Kao zaštita od sunca i atmosferilija može se, neposredno uz pokretnu napravu ili na njoj, postaviti suncobran manjih dimenzija, odnosno može se, iznad radne plohe izvesti jednostavna nosiva sklopiva konstrukcija za natkrivanje zaštitnim platnom. Suncobran ili zaštitno platno mogu biti bijele, krem ili sličnih neupadljivih boja, odnosno, iznimno, crveni, s uzorkom šestinskog kišobrana.

2. Energenti

Pokretna naprava, u pravilu, ima priključak na električnu mrežu preko sustava javne rasvjete.

Energent za obavljanje djelatnosti može biti ugljen, plinska boca, akumulator i slično, a smješta se unutar pokretne naprave.

3. Mobilnost

Pokretna naprava koja je mobilna - tipa kolica (ugradnjom kotača ili slično), te ambulantna, ugostiteljska i slična vozila ne mogu ostati na javnoj površini nakon isteka radnog vremena.

Odredba iz prethodnog stavka ne odnosi se na automobil kao lutrijski zgoditak, pozornicu, šator u povodu raznih sajmova i manifestacija, čuvarske kućice, luna-park, stolove i stolice, pokretne ograde i druge naprave koje se postavljaju ispred ugostiteljskih, zanatskih i drugih radnji, a koje ostaju na javnoj površini do roka odobrenog za njihovo postavljanje.

4. Sjedalica

Prigodom obavljanja djelatnosti korisnik pokretne naprave, u pravilu, stoji, no treba predvidjeti i mogućnost sjedenja (odmor korisnika).

Sjedalica treba zauzimati što manje prostora izvan naprave.

Kad naprava nije u funkciji, sjedalica treba biti spremljena unutar naprave.

Kod mobilne naprave sjedalica se s javne površine uklanja zajedno s napravom.

5. Naziv djelatnosti

Naziv djelatnosti ili usluge ističe se na vanjskom dijelu naprave.

Površina naprave ne koristiti se za oglašavanje drugih proizvoda.

 

Pokretna naprava prema tipu, veličini i djelatnosti

 

Članak 11.

 

- Pokretna naprava za prigodne manifestacije

Ovaj tip naprave postavlja se na javne površine prigodom božićno-novogodišnjih ili uskršnjih blagdana. Postavlja se na određenu lokaciju prema unaprijed određenom rasporedu u prostoru. Zbog specifičnih potreba dopuštena je zatvorena konstrukcija naprave. Predviđena je maksimalna tlocrtna površina od 4 m². Unutar naprave moraju se nalaziti prodavač, sva prodajna roba, pribor, priključci i otpad.

- Pokretna naprava za prodaju novina, stripova ili knjiga

Naprava je otvorenog tipa, maksimalne tlocrtne površine do 2 m².

- Pokretna naprava za prodaju suvenira, umjetničkih slika, cvijeća i svijeća

Naprava je otvorenog tipa, maksimalne tlocrtne površine do 2 m².

- Pokretna naprava za pečenje i prodaju plodina (pečenje kokica, kestena, kukuruza, prodaja koštica, lješnjaka i sl.).

Naprava je otvorenog tipa maksimalne tlocrtne površine do 2 m².

Peć za pečenje kestenja te pečenje i kuhanje kukuruza koristi se kao odvojeni element, a postavlja se uz osnovnu napravu.

Materijal za potpalu (energent), voda za kuhanje i otpad moraju biti smješteni u zatvorenom dijelu naprave.

- Pokretna naprava za čišćenje obuće

Naprava je otvorenog tipa, maksimalne tlocrtne površine od 0,5 m², uključujući prostor za obavljanje djelatnosti i prodaju robe (vezice).

- Pokretna naprava - čuvarska kućica i kućice slične namjene

Naprava je zatvorenog tipa, maksimalne tlocrtne površine do 4 m².

- Pokretna naprava - ugostiteljska prikolica, prikolica za ambulantnu prodaju, te vozilo za istu namjenu

Naprava je zatvorenog tipa, maksimalne tlocrtne površine do 12 m².

 

Postavljanje otvorenih terasa

 

Članak 12.

 

Otvorene se terase postavljaju isključivo radi pružanja ugostiteljskih usluga na otvorenom prostoru, u pravilu, tijekom kalendarske godine kad su povoljnije vremenske prilike, postavljanjem stolova i stolica te naprava za zaštitu od sunca i atmosferilija (u nastavku teksta: oprema otvorene terase).

Otvorena terasa može imati i zaštitnu ogradu.

 

Članak 13.

 

Otvorene se terase postavljaju na javnoj površini, odnosno dijelu neizgrađenoga građevinskog zemljišta ispred ugostiteljskih objekata, zanatskih ili drugih radnji (u pravilu ispred pročelja toga poslovnog prostora), bez mogućnosti postavljanja na mjestima označenima kao parkirališno mjesto, na javnoj zelenoj površini, osobito u parkovima, drvoredima, na ozelenjenim dijelovima zemljišta oko i između zgrada, na konstrukcijama koje premošćuju zelene površine između predmetne javnoprometne površine i ugostiteljskog objekta (posluživanje hrane i pića ne može se obavljati prelazeći kolnik).

Iznimno, u pješačkoj zoni, te na drugima većim javnim površinama bez prometa vozila otvorene se terase mogu postavljati i drugačije, a osobito gdje ima više ugostiteljskih objekata.

 

Članak 14.

 

Otvorene se terase mogu postavljati uz kioske ugostiteljske djelatnosti, osim unutar prve zone, ako to prostorne mogućnosti dopuštaju, bez ostakljivanja ili na bilo koji drugi način pretvaranja u zatvorene prostore.

Drugi uvjeti za postavljanje otvorenih terasa odgovarajuće se primjenjuju i za terase iz prethodnog stavka ovoga članka.

 

Članak 15.

 

Zauzimanje javne površine u svrhu organiziranja otvorenih terasa mora osigurati nesmetano korištenje zgrada i drugih objekata, urbane opreme kao što su klupe za sjedenje, kante za otpatke, stalci za bicikle, te se ne smije ugroziti sigurnost i redovan protok sudionika u prometu i onemogućiti prolaz vozilima javnih službi kao što su hitna pomoć, policija, vatrogasna vozila, komunalna služba i slično.

 

Članak 16.

 

Nakon izdanog rješenja o postavljanju otvorene terase na javnu površinu, posebnom će se oznakom označiti površina koja je odobrena za postavljanje otvorene terase, osim, na javnim površinama kojih je završna obrada od kamena.

Oznaka je krug plave boje promjera 12 cm. Središte kruga je vanjski rub odobrene terase.

Oznaka se postavlja najkraće sezonski, svake godine, a uklanja se odmah nakon isteka roka odobrenog za postavljanje otvorene terase.

 

Oprema otvorene terase

 

Članak 17.

 

Opremu otvorene terase čine stolovi, stolice, zaštitna naprava od sunca i atmosferilija te, eventualno, ograda. Oprema otvorene terase postavlja se unutar označene površine po postupku iz članka 16. stavaka 1. i 2. ovog pravilnika.

Ako se postavlja ograda otvorene terase, vanjski rub odobrene terase je i vanjski rub ograde (npr. žardinijere i sl.).

 

Članak 18.

 

Unutar prve zone stolovi i stolice moraju biti izrađeni od prirodnog materijala (drvo, željezo i sl.).

Na drugim se gradskim područjima mogu postavljati i plastični stolovi i stolice koji moraju biti jednostavnog oblika.

 

Zaštita od sunca i atmosferilija

 

Članak 19.

 

Naprava za zaštitu od sunca i atmosferilija otvorene terase je suncobran.

Iznimno, zaštitna naprava može biti tenda na građevini, s mehanizmom za uvlačenje ili sklapanje (u daljnjem tekstu: tenda), ako je raspoloživi prostor širine dovoljne za postavljanje jednog reda stolova uz sam vanjski zid građevine, odnosno paralelno s njime, odnosno ako je postavljanje tende sastavni dio projekta uređivanja pojedine javne površine.

Postavljen i otvoren suncobran, odnosno tenda, mogu natkrivati samo tlocrtnu površinu ukupne površine odobrene terase, bez zatvaranja bočnih vertikalnih strana najlonom ili nekim drugim materijalom, odnosno fiksnom konstrukcijom ili napravom, vertikalnim nadovezivanjem na suncobran, tendu ili nadstrešnicu, odnosno postavljanjem ili ugradnjom "zimskog vrta" na javnoj površini.

Oblikovno, tenda je ravna, ako se postavlja na pročelju, odnosno ako je otvorena, a ako se postavlja iznad polukružnog otvora na pročelju, može biti košarasta, maksimalne dimenzije polukruga kao što je otvor na pročelju.

Suncobran mora imati pomični oslonac na tlu te mora biti izrađen na način da se lako sklapa i prenosi.

Suncobran je izrađen od platna, odnosno sličnoga prikladnog prirodnog materijala. Na području prve zone postavljaju se suncobrani s drvenom konstrukcijom ili imitatom drva.

Zaštitno platno suncobrana ili tende može biti jednobojno, bijele, krem, svijetlosive, te sličnih neupadljivih boja. Zaštitno platno može biti prugasto dvobojno, crvene, plave ili tamnozelene boje.

Odabrana boja mora biti usklađena s bojom druge opreme terase, odnosno s bojom pročelja građevine u neposrednoj blizini koje se postavlja.

Suncobran i tenda ispred istoga ugostiteljskog objekta moraju biti jednakih boja.

Reklamna poruka proizvoda ili ime ugostiteljskog objekta može se postaviti na preklopu suncobrana, odnosno tende.

 

Ograda otvorene terase

 

Članak 20.

 

Ograda otvorene terase visine je do 100 cm i, bez obzira na vrstu materijala, ne smije se pričvršćivati na javnu površinu i postavljati u pješačkoj zoni, osim u slučajevima, u kojima se za potrebe postavljanja terasa mora postaviti pomična montažna podloga iz članka 21. ovog pravilnika.

Kao ograda mogu se postaviti vaze ili žardinijere izrađene od drva ili keramike (npr. terakota i sl.), a, iznimno, od kvalitetne plastike kao imitata keramike. Ograda može biti od lijevano-željeznih profiliranih šipki jednostavnog oblika, s umetnutim ili ugrađenim vazama ili žardinijerama.

Ograda od žardinijera može imati nadogradnju na žardinijeri od rastera drvenih letvica.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako se otvorena terasa postavlja uz rub pješačkog nogostupa prema kolniku zbog ograničenog prostora za postavljanje otvorene terase, ograda se može postaviti od prozirnih tvrdih bezbojnih ploča imitata stakla, kao što su pleksiglas, leksan i slično, bez reklamnih poruka.

Biljni materijal za sadnju u vazama i žardinijerama su penjačice, cvjetnice, manje ukrasno grmlje, a u prvoj zoni i na trgovima Zrinjevac, Strossmayerov trg, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Mažuranićev trg, Trg maršala Tita s obzirom na tradiciju, poželjna je sadnja egzota (kao što su oleandar, palma i sl.), a treba izbjegavati sadnju istovjetnih vrsta, osobito tuja.

 

Pomična montažna podloga

 

Članak 21.

 

Otvorena terasa postavlja se na opločenu ili asfaltiranu površinu koja se koristi bez postavljanja tapisona, tepiha, izravnavanja tla, pričvršćivanja stolova, stolica i ograde za tlo ili slično.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako površina tla, zbog neravnina, ne omogućuje korištenje, odnosno ako se radi o ukošenoj javnoj površini, može se postaviti pomična montažna podloga, na podkonstrukciji izrađena od obrađenih dasaka kao brodski pod.

Pomična montažna podloga iz stavka 2. ovoga članka mora imati ugrađenu ogradu od lijevanog željeza, jednostavnog oblika, minimalno na stranicama na kojima je hodna ploha javne površine niža od hodne plohe montažne podloge, prirodnih boja ili sličnih tamnijih neupadljivih boja, bez postavljanja tepiha, tapisona ili druge vrste prekrivala.

 

Članak 22.

 

Radi svrhovitog korištenja javnih površina, prigodom postavljanja otvorenih terasa, u pravilu, određuju se dimenzije:

- minimalna širina prolaza koju treba osigurati između postavljene otvorene terase te horizontalne ili vertikalne zapreke je 180 cm (da se mogu mimoići dvoja invalidska kolica);

- minimalna preporučljiva širina stola je promjera 60 cm;

- minimalna uporabna površina jedne stolice je 75/90 cm (proces sjedenja);

- minimalna uporabna površina stola promjera 60 cm sa četiri stolice je 105/130 cm, a prolaz između stolova promjera 60 cm je 130 cm.

 

Članak 23.

 

Ako se otvorene terase postavljaju u nizu, razlika između ugostiteljskih objekata ostvaruje se različitom opremom otvorene terase koja se međusobno usklađuje po vrsti i dimenziji i boji.

 

Završna odredba

 

Članak 24.

 

Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

 

KLASA: 363-02/06-01/7

URBROJ: 251-03-02/2-06-2

Zagreb, 9. ožujka 2006.

Gradonačelnik

Grada Zagreba

Milan Bandić, dipl. politolog, v.r.